Teške riječi mogle su se čuti u Hrvatskom saboru, u kojem je danas, 14. jula, u toku rasprava o Rezoluciji o političkom osnaživanju Hrvata u BiH, koju je predložio Demokratski pokret (DP).

Raspudić oštro kritikovao izmjene prijedloga rezolucije
Prije početka rasprave o rezoluciji, brojni poslanici su zatražili pauzu. Među prvim je bio poslanik u Klubu nezavisnih zastupnika Nino Raspudić koji je naveo da to traži kako bi se konsultovali oko ostataka prijedloga deklaracije, koja, kako je istakao, još jednom pokazuje svu slabost, impotentnost.

“Rekao bih dijelom i izdajništvo hrvatske vanjske politike pod ovom vladom. Ovaj sabor donio je Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda prije skoro 10 godina, o kojoj je bio obvezan raspravljati jednom godišnje, a to nije činio. Donosi se ista deklaracija koja u završnoj verziji nema veze s onim što je bila početna verzija. Znakovito je ono što je izostalo”, rekao je Raspudić i dodao:

“Skandalozno je, kukavički, jadno, bijedno i deprimirajuće za sve Hrvate u BiH slušati HDZ-ove patetične brojke o milijunima eura za projekte, a istovremeno politički HDZ odustaje od potpuno racionalnog zahtjeva za hrvatskom izbornom jedinicom za izbor svih političkih razina. Ne samo Predsjedništva, jer domovi naroda važniji su od člana Predsjedništva”.

Dalje navodi da HDZ odustaje od mehanizma veta kada se donose po Hrvate štetne odluke, odustaje od utvrđivanja nezakonitog sticanja državljanstva, odustaje od spominjanja da su Srbi i Bošnjaci dijelili BiH, a ne Hrvati, odustaje od sankcija onima koji pozivaju na preglasavanje Hrvata u BiH te odustaje od najoštrije osude štetnih odluka visokog predstavnika u BiH.

“Zašto? Kako biste se svidjeli kome, Parizu, Londonu, Briselu? Ovo nije hrvatska politika, nego francuska i briselska, a ona je dokazano antihrvatska. Dobra stvar u svemu ovome jest to što vas je DP, iako nije htio, izveo na čistac”, naveo je Raspudić.

Mrak-Taritaš: Hrvatska treba pomagati BiH na evropskom putu
Anka Mrak-Taritaš, poslanik iz Klub zastupnika Centra, kaže da razumije kolege iz DP-a.

“To je politika skupljanja pozornosti. Skupili su pozornost jer su u startu pokazali mišiće u odnosu na starijeg koalicijskog partnera, ali su putem od toga odustali”, istakla je ona i dodala:

“Što ova deklaracija znači za Hrvate u BiH i što znači na putu BiH u Europsku uniju? Godine 1991, prema popisu stanovništva, u BiH je živjelo 760.000 Hrvata, nešto manje od broja stanovnika Zagreba. Prema popisu iz 2013. bilo ih je 544.780. Nezavisni demografi kažu da ih danas ima najviše 350.000. Zamislite Grad Zagreb koji je prepolovio svoje stanovništvo. Kako će to pomoći Hrvatima na putu BiH u Europsku uniju? Mislim da Hrvatska treba biti ta koja će pomagati BiH na tom putu, a ne odmagati”.

DP poručuje da je fokus zaštita Hrvata u BiH
Kolegama je odgovorio Ivica Kukavica iz DP-a. Kaže da stranci tema nije pažnja, nego su im bitni Hrvati u BiH.

“Bitan nam je jasan odmak od svih politika nakon 2000-ih, kada smo slušali da je Hrvatska bila agresor u BiH i da je dijelila BiH. Sve su to loše stvari koje su kumovale problemima koje Hrvati u BiH danas imaju, a kojih se više ne sjećamo”, naveo je Kukavica i dodao:

“Hrvatska je među prvima priznala BiH i među prvima s njom sklopila sporazume. Kada gledamo rezoluciju, danas smo čuli da je građanska BiH briselska politika. DP i većina traže konstitutivnost, a građanska BiH upravo je briselska politika”.

Dalje navodi da DP ovom rezolucijom želi dodatno osnažiti deklaraciju iz 2018. godine i poslati jasnu političku poruku iz Zagreba da stoji uz hrvatski narod te da se poštuju i Vašingtonski i Dejtonski sporazum.

HDZ: Dokument je u interesu Hrvata u BiH
Nevenko Barbarić iz HDZ-a rekao je da dokument ne sadrži ništa što nije u interesu Hrvata u BiH i nema ništa što bi nekoga vrijeđalo, omalovažavalo ili ugrožavalo

“Ova vlada retoriku sukoba, vrijeđanja i optužbi zamijenila je dobrosusjedskim odnosima kroz jačanje gospodarske suradnje. Ona je prošle godine premašila četiri milijarde eura, uz suficit od više od milijardu eura. Tu su brojni projekti boljeg i kvalitetnijeg prometnog povezivanja, snažna potpora BiH na europskom putu, u novije vrijeme doprinos energetskoj neovisnosti BiH te snažna potpora brojnim projektima Hrvata”, izjavio je Barbarić, prenosi Direktno.hr.

Pozivi na odgovornu raspravu i amandmani Mosta
Oglasio se i koalicijski partner HDZ-a i DP-a. Tako je Dario Hrebak iz Kluba zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika, podsjetio da Republika Hrvatska, kao supotpisnica Dejtonskog sporazuma, ima pravo i odgovornost brinuti se o pravima Hrvata u BiH.

“To činimo poštujući suverenitet, teritorijalni integritet i budućnost Bosne i Hercegovine. Svi znamo da je ovo važan dokument, ali i da se u BiH početkom listopada očekuju izbori. Pratit će se ova rasprava, stoga svi imamo odgovornost prema BiH da raspravljamo odgovorno, jer će sve oči biti uprte u ovu raspravu”, poručio je Hrebak i istakao:

“Moramo paziti na način na koji raspravljamo kako ne bismo Hrvatima uoči izbora napravili određenu štetu. Stoga pozivam sve kolege da i o tome vode računa”.

Grmoja: HDZ potpuno ugušio rezoluciju
Nikola Grmoja, poslanik Mosta, rekao je da je DP krenuo s prijedlogom koji je sadržavao jasne zahtjeve, ali ih je HDZ potpuno ugušio.

“Gotovo sve što je rezoluciji davalo političku snagu nestalo je i rezoluciju pretvorilo u stranački dokument nezamjeranja nikome, baš po mjeri Andreja Plenkovića i njegovih mentora”, naglasio je Grmoja i nastavio:

“Nestala je revizija sumnjivih stjecanja hrvatskog državljanstva, nestao je prijedlog o korištenju instituta persona non grata, korištenju veta u međunarodnim institucijama. Hrvatsko pitanje svedeno je na jednu fotelju, izbor člana Predsjedništva”.

Dalje navodi da su poslanici dobili razvodnjeni tekst, bez nade, koji ne nudi ništa što već ne postoji.

“Konstitutivnost hrvatskog naroda ne smije biti valuta u nečijoj međunarodnoj karijeri, u karijeri Andreja Plenkovića, koji se ne želi nikome zamjeriti. Most predlaže osam amandmana. Molim kolege iz DP-a i nacionalno osviještene HDZ-ovce, ako ih još ima, da podrže ove amandmane ako uistinu žele zaštititi naš narod u BiH”, zaključio je Grmoja.

Osim ove rezolucije poslanici će donijeti i odluku o imenovanju predsjednika i šest članova Savjeta za građanski nadzor bezbjednosno-obavještajnih agencija.

Srbija se, nakon decenije i po pauze, ubrzano priprema za povratak obaveznog služenja vojnog roka.

Mladići rođeni 2006. godine mogli bi biti prva generacija koja će dobiti pozive za povratak obaveznog služenja vojnog roka u Srbiji.

Prije odlaska u kasarne, očekuju ih ljekarski pregledi, a nadležni planiraju da regrutne liste budu završene do septembra ili oktobra ove godine.

Srbija priprema ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, a prema najavama državnog vrha, prvi regruti mogli bi u kasarne od 1. marta naredne godine.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je izjavio da će vojni rok trajati 75 dana i da će predstavljati intenzivnu obuku budućih vojnika.

Detaljne provjere

Kako bi sistem bio spreman za prijem prve generacije regruta, potrebno je da se na vrijeme završe administrativne procedure, formiraju spiskovi i obave ljekarski pregledi.

Plan nadležnih institucija jeste da se sve obaveze koje se tiču regrutnih lista završe do septembra ili oktobra ove godine, što u praksi znači da bi prvi pozivi za detaljne ljekarske preglede na adrese mladića mogli da stignu već u narednim mjesecima.

Budući regruti će prolaziti kroz detaljne oftalmološke i slušne testove koji su ključni za upravljanje modernim sistemima i optikom.

Pored toga, obavljaće se sveobuhvatne kardiovaskularne provjere i testove opterećenja kako bi se precizno procijenila fizička izdržljivost pod naporom.

Poseban akcenat stavljen je na specifične psihološke testove ličnosti koji služe za provjeru mentalne stabilnosti i reakcije u kriznim situacijama pod pritiskom.

Na kraju, stručnjaci će vršiti detaljnu procjenu prirodnih predispozicija momaka za specijalizovane rodove vojske, te će se na osnovu toga odlučivati ko je pogodan za tenkovske posade, a ko za rad u raketnim jedinicama.

Savremeni način ratovanja, u kojem sve veću ulogu imaju dronovi, informacioni sistemi i napredna tehnologija, mijenja i zahtjeve za vojnike. Zbog toga će se kroz procjene utvrđivati i za koje su vojne jedinice kandidati najpogodniji.

Vojni rok trebalo bi da traje 75 dana, dok je za one koji ulože prigovor savjesti predviđena civilna služba u trajanju od 155 dana.

Razlika između vojne i civilne službe ogledaće se u sadržaju obaveza. Dok će vojnici prolaziti kroz obuku sa oružjem, oni koji se odluče za civilnu opciju obavljaće duži društveno-koristan rad u odgovarajućim ustanovama.

Nova pravila

Povratak vojnog roka donosi i nova pravila života u kasarnama. Vojnici će morati da poštuju stroge standarde izgleda i ponašanja.

Kosa neće smjeti prelaziti preko ušiju i kragne, brada neće biti dozvoljena, a nakit i pirsinzi neće biti dozvoljeni tokom služenja.

Tetovaže će biti prihvatljive samo ako se ne nalaze na licu, vratu ili drugim dijelovima tijela koji se vide kada se obuče ljetna uniforma, prenosi Telegraf.

Za djevojke koje se dobrovoljno prijave važiće pravila uredne frizure koja omogućava pravilno nošenje kape i šljema.

Plan je da regruti budu raspoređeni u 17 garnizona širom Srbije, kako bi što više njih služilo vojni rok u blizini mjesta prebivališta.

Ipak, konačan raspored zavisiće od potreba Vojske Srbije i odluka nadležnih komisija.

Povratak obaveznog služenja vojnog roka predstavlja jednu od najvećih promjena u sistemu odbrane Srbije nakon ukidanja obaveznog služenja 2011. godine.

Da podsjetimo, Generalštab Vojske Srbije predložio je u januaru 2024. godine Vučiću ponovno uvođenje obaveze služenja vojnog roka, u trajanju do četiri mjeseca, saopštilo je tada Ministarstvo odbrane Srbije.

Ove sedmice u Hrvatskoj su na snagu stupile zakonske izmjene kojima država pokušava da suzbije rad na crno.

Pored novih obaveza za poslodavce, uvodi se i novi sistem za uklanjanje radnika sa takozvane „crne liste“. Cilj izmjena nije samo kažnjavanje poslodavaca koji ne prijavljuju radnike, već i bolja zaštita zaposlenih kojima se zbog rada na crno ne uplaćuju doprinosi, čime se umanjuje njihova buduća penzija.

Novi propisi predviđaju visoke finansijske iznose za poslodavce koji žele ranije da budu uklonjeni sa liste prekršilaca, a kazne u pojedinim slučajevima dostižu i 8.000 evra po radniku na crno. Jedna od najvažnijih izmjena odnosi se na obavezu prijavljivanja radnika na obavezno penzijsko osiguranje od dana koji se utvrđuje kao početak rada.

Ovo je namijenjeno sprečavanju situacije u kojoj radnici ostaju bez evidentiranog radnog staža i plaćenih doprinosa zbog rada na crno, što u krajnjoj liniji utiče na visinu njihove buduće penzije.

Istovremeno, mijenjaju se i pravila u vezi sa javnim objavljivanjem poslodavaca koji su prekršili zakon. Ministarstvo rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike će po službenoj dužnosti brisati poslodavce sa takozvane crne liste nakon što prođe godinu dana od utvrđivanja rada na crno. Isto važi i za poslodavce kojima Državni inspektorat nije naložio plaćanje kazne.

Kazna do 8.000 evra

Prethodno rješenje bilo je znatno strože jer je period javnog objavljivanja na crnoj listi trajao šest godina. Nove zakonske odredbe takođe omogućavaju ranije brisanje sa crne liste, ali uz plaćanje propisane kazne. Poslodavac koji je prvi put uhvaćen u radu na crno može zatražiti brisanje sa liste prije isteka godine ako plati 2.650 evra za svakog radnika na crno.

Ako inspekcija drugi put u roku od tri godine utvrdi rad na crno kod istog poslodavca, iznos se povećava na 6.630 evra po radniku.

Za treći i svaki naredni slučaj rada na crno u istom trogodišnjem periodu, kazna iznosi 8.000 evra po neprijavljenom radniku.

Istovremeno, poslodavci koji budu uhvaćeni u vršenju takvog prekršaja više od dva puta neće moći da zatraže brisanje sa crne liste prije isteka jedne godine.

Kako sa crne liste?

Poslodavci koji žele da budu uklonjeni sa crne liste mogu podnijeti zahtjev Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike putem elektronske pošte.

Nije propisan poseban obrazac, već se zahtjev podnosi u slobodnoj formi, ali ga mora potpisati ovlašćeno lice. Uz zahtjev mora biti priložen dokaz o uplati kazne ili dokaz o prinudnoj naplati preko FINA-e, ako je kazna plaćena na ovaj način.

Takođe je obavezno dostaviti rješenje Državnog inspektorata kojim se utvrđuje postojanje rada na crno, budući da upravo to rješenje određuje visinu kazne, na osnovu kojeg Ministarstvo provjerava da li je obaveza u potpunosti plaćena, prenosi Bizportal.