Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, naveo je da je u ovom entitetu izgubljeno više od 11.000 radnih mjesta.

Naime, on je referišući se na podatke Poreske uprave FBiH napisao da nema oporavka na tržištu rada u ovom entitetu.

“Trideset prvog oktobra na evidenciji je bilo 547.520 zaposlenih, za 4.322 manje zaposlenih u odnosu na početak godine, što 2025. uz pandemijsku 2020. čini godinom pada broja zaposlenih u posmatranoj dekadi”, navodi Čavalić.

Prema njegovim riječima, posmatrano po broju zaposlenih, trenutno je FBiH bliže decembru 2023. godine nego decembru 2024. godine.

“Zbog toga ovo zovemo godinom koju su pojeli skakavci. Ako računamo i oportunitetni trošak od 6.854 zaposlenih (koliko se u ovom periodu povećao broj tokom 2024. godine), onda je jasno da smo izgubili više od 11.000 radnih mjesta. Ovi kadrovi su, nažalost, prvi u redu za odlazak vani”, istakao je Čavalić.

Dodao je da je sasvim očigledno da postojeće ekonomske politike ne daju rezultate, već prave štetu i destrukciju.

“Pad zaposlenosti, rast inflacije shodno podacima Centralne banke BiH i opšte nezadovoljstvo radnika, poslodavaca, potrošača. Ne mogu to sakriti razni stranački pamfleti, smiješne komparacije i slično. Podaci su tu i jasni su”, naglasio je on.

Prema podacima Poreske uprave FBiH, broj zaposlenih na dan 31. oktobar ove godine je 547.520.

“U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. septembar 2025. godine, kada je iznosio 547.065, broj zaposlenih veći je za 455. Prema službenim evidencijama, djelatnosti u kojima je došlo do povećanja broja zaposlenih uključuju: djelatnost vanteritorijalnih organizacija i organa, obrazovanje, kancelarijske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme, trgovina na veliko i malo motornim vozilima i motociklima, popravak motornih vozila i motocikala i druge djelatnosti”, naveli su iz Poreske uprave FBiH.

Istakli su da djelatnosti u kojima je došlo do smanjenja broja zaposlenih uključuju javnu upravu i odbranu, skladištenje i pomoćne djelatnosti u prevozu, djelatnost posredovanja u zapošljavanju, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, proizvodnju odjeće i druge djelatnosti.

U FBiH je, prema podacima Poreske uprave, krajem 2023. godine bilo 544.437 zaposlenih, a krajem 2024. 551.842 radnika.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske donijelo je odluku o cijeni usluga koje MUP pruža, u kojoj je navedeno da alkotestiranje, pri pružanju usluga trećim licima, kada se utvrdi nedozvoljena koncentracija alkohola, košta 50 maraka, dok je izrada zapisnika o saobraćajnoj nezgodi 30 KM.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, ova odluka je stupila na snagu prije nekoliko dana.

Testiranje vozača

Testiranje vozača na prisustvo droga, kada bude utvrđeno da je pozitivan, naplaćuje se 70 maraka.

Izrada službene zabilješke o saobraćajnoj nezgodi košta 30 KM, a izrada foto-dokumentacije o nezgodi je 50 KM.

Nepropisno parkiranje

Definisana je i naknada troškova pri premještanju nepropisno parkiranih vozila. Započeto premještanje vozila, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, naplaćuje se 30 KM.

Za premještanje vozila na udaljenosti do dva kilometra od mjesta deponovanja cijena je 40 maraka, a od dva do 10 km cijena iznosi 60 KM.

Za premještanje iznad 10 kilometara, cijena iznosi 90 KM. Čuvanje vozila na depou košta 10 maraka dnevno, tačnije po jednom započetom danu.

Oružni list

Kada je u pitanju naknada troškova za obrasce, oružni list košta 20 KM. Dozvola za nošenje oružja naplaćuje se 30, legitimacija pripadnika obezbjeđenja 20, a detektivska legitimacija 50 maraka.

Nakon preuzimanja “Mitalove” Željezare u Zenici i Rudnika u Omarskoj, fočanski biznismen Gordan Pavlović, odnosno njegova firma “Pavgord”, namjerava da preuzme i prevoz rude, i tako potopi “Željeznice Republike Srpske”.

Kako za Srpskainfo kaže Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara Republike Srpske, ovu priču još niko nije zvanično potvrdio, ali se ona već mjesecima pronosi prugama od Zvornika do Novog Grada.

“Navodno, postoje indicije da “Pavgord” hoće da registruje svog operatera i da sam vozi svoju rudu, od Omarske do Zenice. Ako bi se to desilo, “Željeznice RS” bi ostale bez prihoda od oko 37 miliona godišnje”, kaže Dobraš.

Inače, teretni prevoz je jedina djelatnost u kojoj “Željeznice Republike Srpske” zarađuju, a gro te zarade čini upravo prevoz rude od Omarske do Zenice. Tim prihodom se, kako kažu poznavaoci prilika, finansira i kakvo takvo održavanje infrastrukture, to jest pruga, a dobrim dijelom i putnički saobraćaj.

Da “priče koje se pronose prugom” imaju osnova, svjedoče i nedavne izjave premijera Save Minića i ministra saobraćaja Zorana Stevanovića.

Prvo je Minić izjavio da putnički saobraćaj na “Željeznicama Republike Srpske” treba ukinuti, jer je neisplativ, pošto, kako je rekao, “ima slučajeva da lokomotiva sa sedam-osam vagona prevozi svega dva-tri putnika“. Ukidanje putničkog prevoza značilo bi i ukidanje ili drastično smanjenje subvencija iz budžeta Srpske za “Željeznice Republike Srpske”.

Nakon premijerove bombe resorni ministar Stevanović je malo “spustio loptu” izjavivši da putnički saobraćaj neće biti ukinut, ali i da “treba razmišljati u nekoliko pravaca”.

“Treba razmišljati u nekoliko pravaca. U svakoj zemlji vlasništvo države su pruge, te objekti uz nju”, rekao je Stevanović u podkastu Srne.

Dakle, sigurno je samo da će “državna” to jest javna ostati oronula i u korov zarasla pruga i “objekti uz nju”.

A ostalo? Vozovi, vagoni, radionice, ili jednom riječju operateri putničkog i teretnog saobraćaja? To je ostalo nedorečeno.

“Očigledno je da neko želi da operater bude privatnik. Taj bi operater sutra imao svoju politiku i svoje interese i on, logično, ne bi radio u interesu Republike Srpske, niti u interesu “Željeznice Republike Srpske”, nego za svoj profit”, poručio je predsjednik Sindikata mašinovođa Republike Srpske Simo Cvjetković.

Cvjetković se pita ko će zaštiti “nacionalnog operatera”, koji je sada, organizaciono gledano, dio “Željeznica Republike Srpske”. Pitanje je retoričko, jer to bi morala uraditi Vlada Republike Srpske, koja je, u ime Republike Srpske, stopostotni vlasnik “Željeznica Republike Srpske”.

“Svu su imovinu uzeli od “Željeznica Republike Srpske”, svaki je kredit išao preko Vlade RS, a sada hoće da daju nekom drugom da radi na našim prugama i hoće da nas ubijede da je to neko rješenje. A nije rješenje. Ako bude uveden drugi operater, radnici će biti tehnološki višak, a “Željeznice Republike Srpske” će potonuti”, kaže Cvjetković.

Ono o čemu, za sada, javno i bez okolišanja govore samo sindikalci, nagoviješteno je “u rukavicama” kroz neke poteze menadžmenta “Željeznica Republike Srpske” na čelu sa Slađanom Jovićem.

Postojao je prijedlog da se željezničke radionice, koje rade ispod cijene za “svoju kuću”, zbog nerentabilnosti, daju pod koncesiju. Ako bi se to desilo, koncesionar bi bez sumnje enormno podigao cijene usluga i to bi bio kamen o vratu i za putnički i za teretni saobraćaj. A onda bi se pojavio spasilac u vidu novog operatera.

Ovakav scenario nije nemoguć, on se čak uklapa u obavezu restrukturiranja “Željeznica Republike Srpske” po programu Svjetske banke iz 2017. godine.

Ovaj proces je finansiran kreditom Svetske banke od 100 miliona KM, koje će građani Republike Srpske vraćati 32 godine.

Jedna od ključnih obaveza po tom programu je bila da se “Željeznice Republike Srpske” transformišu u holding i podijele na 3 preduzeća: za prevoz putnika, za teretni prevoz i za infrastrukturu.

To je trebalo da bude završeno još prije četiri godine, ali nikad nije urađeno. Potrošeno je 100 miliona KM narodnih para, a “Željeznice Republike Srpske” su ostale ono što su i bile: jedno preduzeće sa tri sektora i milionskim gubicima, koje ima manjak radnika u operativi, a višak dobro plaćenih menadžera i koordinatora.

Akumulirani gubitak “Željeznica Republike Srpske” je 288 miliona KM. U preduzeću ima oko 1.700 zaposlenih, a prema tvrdnjama sindikata, na operacijama nedostaje čak 450 željezničara.

“Plate često kasne, pruge su u očasnom stanju, ali je zato upravna zgrada ušminkana i kupljeno je 25 novih “pežo” vozila. kap da smo neka fensi agencija za promet nekretninama”, kaže Jelenko Dobraš.