Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorava da i pored određenog rasta, ekonomiju Bosne i Hercegovine prate brojni rizici – od unutrašnjih političkih tenzija do vanjskih ekonomskih šokova.

Na nedavno završenim redovnim konsultacijama sa predstavnicima BiH, misija MMF ocijenila je da je privredni rast BiH ubrzan sa dva odsto u 2023. na 2,5 posto u 2024. godini, podstaknut snažnom domaćom potražnjom, rastom kredita, privatnim investicijama i doznakama, piše Capital.

Nezaposlenost je pala na 11,7 odsto, a realne plate bilježe godišnji rast od osam odsto. Istovremeno, inflacija je nakon pada na 1,7 posto u 2024. ponovo počela da raste, dostižući 3,7 odsto u maju, prvenstveno zbog viših cijena hrane.

Ipak, MMF upozorava da su ekonomski izgledi i dalje neizvjesni. Predviđa se rast BDP-a od 2,4 posto u 2025, ali uz visoke rizike – od potencijalnog pogoršanja geopolitičke situacije, preko oscilacija cijena hrane i energije, do političke nestabilnosti unutar zemlje.

Fiskalna politika, iako trenutno još u granicama, suočava se s izazovima, poručili su iz MMF-a.

“Deficit generalne vlade (razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda svih nivoa vlasti u BiH) ostao je na 1,75 posto BDP-a, ali se za 2025. predviđa porast na 2,6 posto zbog povećanja plata i penzija“, rekli su u MMF-u i poručili da vlasti treba da izbjegavaju daljnje diskrecione mjere koje povećavaju deficit i da hitno izrade planove za krizne situacije.

Entiteti se, prema izvještaju, suočavaju sa velikim potrebama za finansiranjem. Federacija BiH planira emisiju euroobveznica, dok se RS oslanja na bilateralne kredite i domaće tržište. MMF naglašava potrebu za izgradnjom finansijskih rezervi, reformom javnog sektora i unapređenjem programa socijalne pomoći.

Valutni odbor ostaje stub makroekonomske stabilnosti u BiH, a Centralna banka (CBBiH) zadržava snažan nivo deviznih rezervi. MMF podržava planove za jačanje okvira obavezne rezerve i nadzor nad bankarskim sektorom. Upozorava se i na rizike usljed brzog rasta kredita i tržišta nekretnina, te se preporučuju dodatne makroprudencijalne mjere kako bi se očuvala stabilnost.

Reforme ključne za pristupanje EU i zadržavanje investicija

Politička fragmentacija i slabi kapaciteti institucija usporavaju reforme, smatra MMF i naglašava važnost Plana rasta za BiH, koji može donijeti milijardu evra EU sredstava u periodu 2025–2027. Posebno se insistira na reformama energetskog sektora i uspostavljanju mehanizama za određivanje cijene ugljika, uoči implementacije evropskog CBAM sistema.

“BiH mora hitno implementirati mjere MONEYVAL-a kako bi izbjegla stavljanje na sivu listu FATF-a 2026. godine, što bi moglo ozbiljno ugroziti međunarodne finansijske tokove i investicije. Istovremeno, razvoj digitalnog identiteta, e-usluga i modernizacija tržišta rada prepoznati su kao ključni faktori za unapređenje poslovnog okruženja“, navodi se u izvještaju.

MMF poručuje da BiH mora hitno unaprijediti fiskalnu disciplinu, reformisati javni sektor i ojačati institucionalne kapacitete kako bi osigurala stabilnost, podstakla rast i ubrzala evropski put.

Znate li šta je zajedničko računima za vodu u Sarajevu, grijanje u Bijeljini i odvoz smeća u Cazinu? Odgovor je – poskupljenje.

U prvim danima ljeta, uz nepodnošljivo visoke temperature, građani BiH se preznojavaju i zbog divljanja cijena, koje se bilježi u sve više gradova.

Top tema među Sembercima, koji se “kuvaju” na gotovo 40 stepeni, jeste namjera tamošnje “Gradske toplane”, čije rukovodstvo traži od odbornika saglasnost za povećanje cijene grijanja za 25 odsto.

Na istim su mukama i Sarajlije, gdje će poskupjeti grijanje za korisnike “Toplana” za 3,98 odsto, s tim što neće “skočiti” samo računi za toplotnu energiju. Od 1. jula je, naime, u gradu na Miljacki na snazi i odluka o povećanju cijena za komunalnu djelatnost snabdijevanja pitkom vodom.

Cijena vode za domaćinstva, za najveći broj korisnika, iznosiće 1,66 KM po metru kubnom umjesto 1,25 KM, a fiksni dio cijene koji je do sada iznosio dvije KM ide na 3,26 KM. I to nije sve – Vlada Kantona Sarajevo je usvojila nove, veće cijene usluga u javnom prevozu, koje su na snagu takođe stupile 1. jula.

Osim toga, u narednim sedmicama se u Sarajevu očekuje i poskupljenje usluga odvoza smeća, a povećanje cijena usluga je zatražilo i Komunalno preduzeće “Pokop”, s tim što je najavljeno poskupljenje i usluge vrtića.

Da Sarajlije ne budu usamljene u mukama, već su se pobrinuli davaoci komunalnih usluga u Cazinu. U toj lokalnoj zajednici povećane su cijene odvoza otpada, vode, kao i naknade za mjerno mjesto. Cazin u tome, međutim, nije izuzetak. Cijene komunalija su u proteklim mjesecima povećane u svim lokalnim zajednicama u USK.

A da građani ostalih dijelova u FBiH ne budu privilegovani, pobrinula se “Elektroprivreda BiH”, koja je predstavila prijedlog poskupljenja električne energije, a kako stvari sada stoje, struja će u FBiH poskupjeti najmanje 4,8 do osam odsto.

I kao šlag na tortu – na udaru su i vozači: ovih dana na benzinskim pumpama širom BiH zatiču “masnije” cijene goriva.

Prema obavještenjima o promjeni, koje pumpe dostavljaju Federalnom ministarstvu trgovine, prosječna maloprodajna cijena 30. juna je u FBiH za premium bezolovni benzin 95 iznosila 2,37 KM/l, koliko je koštao i dizel.

“Vidljivo je da su maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95 na dan 30. juna porasle za 0,06 KM/l u odnosu na 30. maj. Maloprodajne cijene dizela porasle su za 0,13 KM/l u odnosu na 30. maj”, kažu iz Federalnog ministarstva trgovine.

Ali, ne, ovaj obimni spisak se ne završava ni na gorivu, jer su unazad nekoliko sedmica poskupjele na desetine vrsta cigareta, od čega samo u ponedjeljak – 21 vrsta. “Čestitka” bi, vrlo lako, mogla stići građanima još jedne opštine.

“U Novom Gradu hoće da poskupe odvoz smeća za 20 odsto, a traže i povećanje cijene vode za 35 odsto. Strašno”, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

Evidentno je, dodaje, da svi imaju “opravdanja” za povećanja cijena, pa i javna komunalna preduzeća, koja se pravdaju povećanjem cijene rada.

“Tako je i u drugim gradovima. Nema tu ni realnog osnova, ne postoji nikakav plan, bilo šta, nego samo hoće da se to prelije preko leđa potrošača. Ovo je jedan novi udar, a koje svakodnevno doživljavamo – od cijena goriva, do onog u trgovinama, a onda i usluga. Velika je odgovornost na gradskim i opštinskim skupštinama. Treba imati na umu i povećanje cijena struje koje smo ranije imali. Šta nam ostane dnevno da bismo imali za osnovne životne potrebe”, pita Marićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, poručuje da i sindikalce brine konstantan rast troškova života.

“Definitivno, ono što možemo reći jeste da sva povećanja plata koja smo imali sada će otići na prehranu, režije i sva ova poskupljenja koja nam se dešavaju u posljednje vrijeme. Tome svakako treba dodati i onu standardnu inflaciju koju bilježimo”, istakao je Kečo u izjavi za “Nezavisne novine”

U srcu romanijske šume, nedaleko od poznate planinarske staze “Sokolov put”, otkriveni su ostaci misterioznog utvrđenja na lokaciji poznatoj kao Gradić.

U srcu romanijske šume, nedaleko od poznate planinarske staze “Sokolov put”, otkriveni su ostaci misterioznog utvrđenja na lokaciji poznatoj kao Gradić.

Ovo otkriće, visoko na 1396 metara nadmorske visine, moglo bi da promijeni mapu praistorijskih i vojnih lokaliteta u istočnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Kompleks, koji su prvi otkrili članovi Planinarskog društva “Glasinac”, okružen je kamenim zidinama debljim od jednog metra, koje se protežu u nepravilnoj liniji dužoj od 300 metara. Unutar zidina nalaze se ostaci tri objekta, od kojih jedan podsjeća na osmatračnicu sa pogledom na Ravnu Romaniju. Svi objekti su građeni tehnikom suvog zida, bez maltera, što je karakteristično kako za praistorijsku, tako i za kasniju vojnu arhitekturu.

“Ono što su tamo zatekli, mnoge je dovelo u nedoumicu i rasplamsalo želju ze novim saznanjima”, navode autori članka sa portala “Palelive”.

Posebno iznenađuje pravilan kvadratni oblik dva veća objekta unutar kompleksa, što je neobično za ilirska utvrđenja pronađena u Sarajevsko-romanijskom regionu. To postavlja pitanje da li je riječ o objektu novijeg datuma.

Moguća austrougarska tvrđava na ilirskim temeljima?
Ključ za razumijevanje “Gradića” možda leži u austrougarskoj vojnoj karti iz 1887. godine, na kojoj je lokacija jasno ucrtana. To otvara mogućnost da su Austrougari podigli artiljerijsku poziciju na temeljima starijeg objekta.

“Istorijski kontekst podržava ovu tezu – na Romaniji su bile razmještene brojne karaule, žandarmerijske stanice i artiljerijske tačke, koje su kontrolisale puteve i branile carevinu od hajdučkih napada”, navode autori.

Nepoznata nekropola i neistraženi lokalitet
Na samo 180 metara od utvrđenja, prema Crvenim stijenama, otkrivena je nekropola sa najmanje deset praistorijskih gromila, od kojih je jedna već bila meta pljačkaša. Zapanjujuće je da ni arheološki leksikoni, ni akademske baze podataka ne pominju ni “Gradić” ni ovu nekropolu.

“To znači samo jedno – pred nama je otkriće koje još uvijek čeka da bude naučno istraženo”, ističu autori.

Većina glasinačkih gradina datira iz poznog bronzanog i ranog gvozdenog doba, perioda jačanja ilirskih plemena. Smatra se da je izgradnja ovakvih utvrđenja bila odgovor na pojačane sukobe među plemenima ili pritiske sa sjevera.

“Istorija najčešće leži zakopana pod zemljom, i možda je upravo ova gradina karika koja nedostaje u razumijevanju praistorijske mreže naseobina, osmatračnica i svetilišta koja su ispisivala prostor Glasinca i Romanije prije više od dvije i po hiljade godina”, zaključuje se u saopštenju.

“Gradić” sada nestrpljivo čeka detaljna arheološka istraživanja koja bi mogla da rasvijetle njegovu pravu svrhu: da li je bio svetilište, stražarnica, ilirsko uporište, austrougarska artiljerijska pozicija, ili možda čak skrovište hajduka.