Sastojci

6 jaja

4 dl kiselog mlijeka
1 čaše (od kiselog mlijeka) oštrog brašna,

1 čaša kukuruznog brašna
2 dl ulja,

1 kesica prašak za pecivo

100 g sira

250 g šunkarice

150 g trapesta

2 crvene paprike

3 kisela krastavčića

susam

Priprema

Šunkaricu i trapist isjeći na kockice, papriku očistiti od sjemenki i petiljki te i nju isjeći na kockice kao i kisele krastavčiće.

U odgovarajućoj posudi sjediniti jaja, ulje kiselo mlijeko, oštro i kukuruzno brašno i prašak za pecivo. Dodati soli po ukusu i dobro izmiješati kako bi se dobila ujednačena smjesa.

U pripremljenu smjesu dodati sir, šunkaricu, trapist, papriku, krastavčiće i polako promiješati varjačom.

Tepsiju nauljiti i posuti brašnom pa sipati u nju pripremljenu smjesu. Odozgo posuti susam. Peći u zagrejanoj rerni na 180 C oko pola sata dok ne porumeni.

Uz bolesti slične gripi, varičele, enterokolitis i herpes zoster, među pet vodećih zaraznih bolesti u Federaciji BiH je i šarlah. Pokazuju to najnoviji podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prema kojima je do sada zabilježeno 231 slučaj šarlaha.

U maju je prijavljeno 45 slučajeva šarlaha, najviše u Zeničko-dobojskom, a potom u Kantonu Sarajevo. Ovo oboljenje bilo je među pet vodećih i tokom aprila ove godine.

Epidemijska forma
Iako nije među pet vodećih bolesti, zabrinjava i činjenica da je zabilježen značajan broj slučajeva svraba (skabijesa), odnosno šuge. Do sada su registrovana 183 slučaja, od čega 28 u maju (posljednji dostupni podaci na stranici Zavoda), a najviše ih je u Tuzlanskom, zatim u Unsko-sanskom kantonu.

Iako se često navodi da je šarlah rijetka bolest i da njen naziv plaši roditelje, infektolog dr Ednan Drljević kaže da to nije baš tako, te da nije rijetkost da se pojavi i u obliku epidemije.

– To je oboljenje praćeno pojavom osipa, koje izaziva streptokok – jedna od najprisutnijih bakterija. Nije rijetko u našim krajevima i obično se javlja u kolektivima poput obdaništa i škola. Trenutni broj prijavljenih slučajeva u FBiH nije zabrinjavajući. Ljudi se, jednostavno, plaše, ali to oboljenje se vrlo uspješno liječi – rekao je dr Drljević za „Dnevni avaz“.

Skabijes i predrasude

Kada je riječ o šugi (skabijesu), često se ističe da se javlja na mjestima gdje su higijenski uslovi loši.

– Više sam sklon da kažem da je u pitanju malograđanština. Nažalost, mnogi zbog stida ne žele da priznaju da su se zarazili jer se bolest vezuje za nehigijenu, pa izbjegavaju da se jave ljekaru i tako zaraze sve ukućane. Naravno, i skabijes se uspješno liječi – naglašava dr Drljević.

Povratak difterije u Evropi
S druge strane, u Evropi se bilježe slučajevi difterije – izuzetno opasne bolesti koja je nekada nazivana „smrtonosnom dječijom pošasti“. Prema izvještaju Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), ove godine je prijavljeno 13 slučajeva difterije, prošle godine 56, a 2023. čak 165. Slučajeve su prijavile 10 evropskih zemalja, najviše Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Švicarska i Francuska.

Vakcina je lijek

U Bosni i Hercegovini već dugi niz godina nije zabilježen nijedan slučaj difterije, a prema riječima dr Drljevića, najefikasniji i najsigurniji način zaštite je vakcina.

– Imunizacija se sprovodi trovalentnom vakcinom, tj. vakcinom protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja. Dakle, imamo lijek – a to je vakcina – poručuje dr Drljević.

Promjene temperature vazduha i vremenskih prilika mogu izazvati i zdravstvene tegobe, posebno kod osoba koje već imaju određenu terapiju zbog bolesti.
U Srbiji su posljednjih dana zabilježene ekstremno visoke temperature, koje su išle do čak paklenih 39 stepeni.

Međutim, od danas i narednih dana očekuje se veća količina padavina, grad i olujni udari vjetra.

Iako je temperatura prelazila i 35 stepeni, u narednim danima dolazi do naglog pada temperature, najavio je Republički hidrometeorološki zavod.

Ovi vremenski uslovi i te kako utiču na zdravlje ljudi, a najviše problema mogu da imaju kardiovaskularni bolesnici.

Osjetljivost na pad temperature rjeđa je nego osjetljivost na toplotu, ali uobičajeni simptomi koje možemo osjetiti su depresija, umor i prehlade, koje su izraženije posebno ako su u spoju sa čestim promjenama temperature.

Upravo tada naša tijela doživljavaju šok, koji utiče na primarne bolesti ljudi, ali i na one ljude koji nemaju problema sa zdravljem.

Zašto reagujemo na promjenu vremena?
Velike razlike u atmosferskim pritiscima izazivaju tegobe i kod zdravih i kod bolesnih ljudi. Prilikom pada temperature, a pogotovo drastičnog, može da dođe do velikog skoka krvnog pritiska, dok pacijenti koji boluju od astme mogu da imaju jače napade.

Kada dođe do zahlađenja, krvni sudovi se grče i probleme mogu imati osobe koje boluju od angine pektoris. Kod njih se u tim situacijama javljaju bolovi u grudima.

Prvi korak ka sprečavanju ozbiljnijih zdravstvenih problema jeste prevencija. Savjetuje se redovna provjera krvnog pritiska.

Temperaturni šok zadaće muke i zdravima, a promjena vremena uticaće i na djecu, koja mogu da budu razdražljiva.

Ko je najosjetljiviji na vremenska kolebanja?
Gotovo sve osobe reaguju na nepovoljne vremenske prilike, ali su najosjetljivije one koje pripadaju grupi meteoropata.

Meteoropata je čovjek kod koga su pojava tegoba ili pogoršanje osnovne bolesti redovno u vezi sa određenim vremenskim prilikama.