Connect with us

Svijet

Sve više Ukrajinaca za pregovore s Rusijom

Građani Ukrajine žele pregovore s Rusijom, ali u isto vrijeme žele osloboditi svoju teritoriju – i ne vide problem s odbijanjem vojne službe. Paradoksalni stavovi izraz su frustracije, smatraju stručnjaci.

U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom, piše “Deutsche Welle”. Predsjednik Volodimir Zelenski u prošlosti je odbijao razgovore s aktuelnim ruskim vođstvom te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpuno isključeni. Ali očito se situacija mijenja. Zelenski sada vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom “mirovnom samitu” koji Ukrajina planira održati u novembru.

Da li je vrijeme za pregovore?

Istovremeno, 44 odsto Ukrajinaca u područjima iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih pregovora između Kijeva i Moskve, 35 odsto ih je protiv, a 21 odsto je neodlučno. To su rezultati ankete koju je sproveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po narudžbi internet portala “ZN.UA” od 20. do 28. juna 2024. godine.

Ali prema tom ispitivanju javnog mnijenja Ukrajinci su kategorički protiv toga da Kijev ispuni nedavne Putinove uslove za okončanje sukoba. Gotovo 83 odsto ispitanika odbacuje povlačenje ukrajinskih jedinica iz dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 odsto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 odsto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji.

Na pitanje koji je minimalni uslov za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 odsto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacionih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 odsto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 odsto ih o tome ima suprotno mišljenje, a 25 odsto je neodlučno.

Šta zbunjuje ukrajinsko društvo

“To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi ne znaju kakve perspektive oni i sama zemlja imaju u uslovima rata. Upravo to signalizuju takvi paradoksalni odgovori društva”, rekao je za “DW” Oleh Sakjan, politolog i koosnivač Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju.

Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori u mobilizaciji stanovništva i stvaranju jedinstva iscrpljeni jer su bili usmjereni na kratki rat: “Upali smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uslovima stalnog rata ili u opasnosti od rata.”

Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno “za vrijeme poslije rata”, poput borbe protiv korupcije, nepotizma i neučinkovite administracije, počinje zabrinjavati Ukrajince. Jer, kaže, ljudima je postalo jasno da će rat još dugo trajati.

“Mobilizacija, zloupotreba ovlasti, energetska i ekonomska pitanja, fortifikacije na frontu i odbrana – sve je to trenutno izuzetno aktuelno za društvo jer rat traje i ti problemi su neriješeni. Istovremeno, društvo želi pobjedu, ali nije jasno kako se to može postići”, objašnjava Sakjan.

Ihor Rejterović sa Univerzitetu Taras Ševčenko u Kijevu napominje da ukrajinski predsjednik već nekoliko mjeseci praktično ne spominje granice iz 1991. kao preduslov za mir s Rusijom, ali ne govori ni o novima.

To zbunjuje ukrajinsko društvo, kaže stručnjak i naglašava u razgovoru za “DW”: “To znači da s jedne strane većina želi sve teritorije nazad, a s druge strane polovina kaže da odbijanje vojne službe nije problem. Odgovori su ambivalentni. Zato se s tim morate pozabaviti i razmišljati o rješenju koje može ujediniti ukrajinsko društvo i s kojim ono može živjeti.”

Kako živjeti u ratnim uslovima?

Kako bi pridobila podršku Ukrajinaca za svoje inicijative, vlada bi, prema njegovom mišljenju, trebala započeti otvoreni dijalog s društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u ratnim uslovima. Prema mišljenju stručnjaka, u proces donošenja odluka treba uključiti što više ljudi.

Pritom napominju da su ambivalentne reakcije na složene probleme normalna pojava za društva koje se nalazi u potpunoj neizvjesnosti. “Stalno se mora pratiti raspoloženje u javnosti i prepoznati dinamika kako bi se mogli pažljivo pripremiti za izazove”, objašnjava Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Razumkov.

Stručnjaci s kojima je razgovarao “DW” su jedinstveni u tome da su ovakve ankete trenutno potrebne kako bi ukrajinsko vođstvo moglo jasno formulisati opcije budućeg razvoja i u skladu s tim pripremiti drugi “mirovni samit”. Prema njihovom mišljenju, te ankete bi uz to ukrajinskom vođstvu dale jake argumente za pregovore o mirovnom planu, prenosi “Index”.

Loading...

Svijet

KIM DŽONG UN ZAPUCAO IZ SNAJPERA: Slike s vježbi preplavile mreže

Pogledajte kako se sjevernokorejski lider snašao u ulozi snajperiste.

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un testirao je novorazvijenu snajpersku pušku, dok je obilazio specijalne snage.

Te trupe su među hiljadama vojnika koje je Pjongjang poslao Rusiji da podrže rat Moskve protiv Ukrajine, prema južnokorejskim obavještajnim službama.

Tokom posjete jedinici specijalnih snaga u petak, Kim je rekao da se “stvarna ratna sposobnost da se obezbijedi pobjeda na bojnom polju jača kroz intenzivnu obuku”, izvijestila je Korejska centralna novinska agencija (KCNA).

On je dodao da je njihova obuka “najživopisniji izraz patriotizma i odanosti zemlji”, navodi agencija.

Fotografije koje su objavili državni mediji pokazuju kako Kim gleda kroz optiku snajperske puške za koju KCNA kaže da će “uskoro biti isporučena specijalnim snagama”.

Druge slike pokazuju kako pokazuje ka centru mete, kako čuči pored teško kamufliranih vojnika, smiješi se i maše vojnicima.

Kim je nadgledao “vježbe gađanja automatskim puškama i snajperskim puškama”, a nakon ličnog testiranja novog oružja, izrazio je “veliko zadovoljstvo performansama i snagom snajperske puške”, navodi KCNA.

Na slici se vidi rupa u sredini mete, što sugeriše da je Kim Džong Un bio veoma precizan. Društvene mreže preplavile su fotografije sjevernokorejskog lidera kako puca, a mnogi su ironično komentarisali da bi bilo nemoguće da je promašio centar.

Nastavi čitati

Svijet

ČAK 1.200 DEMONSTRACIJA U 50 DRŽAVA! Masovni protesti protiv Trampa i Maska

Oko 1.200 demonstracija planirano je širom SAD, a organizatori očekuju da će to biti najveći dan protesta protiv američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog saveznika Ilona Maska, prenio je Rojters.

Protesti pod nazivom “Hands Off” pružiće protivnicima Trampa priliku da izraze nezadovoljstvo zbog Trampove spoljne i unutrašnje politike SAD, navela je agencija.

– Ovo je ogroman protest koji šalje veoma jasnu poruku Masku, Trampu, republikanskim kongresmenima i svim saveznicima “Make America Great Again” (MAGA) pokreta da ne želimo njihove ruke u našoj demokratiji, zajednicama, školama, prijateljima i susjedima – rekao je Ezra Levin, suosnivač organizacije “Indivisible”, koja je jedna od grupa koja organizuje događaje ovog vikenda.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtev za komentar.

Prema podacima sa sajta događaja, oko 150 aktivističkih grupa prijavilo je učešće.

Protesti su planirani u svih 50 saveznih država, kao i u Kanadi, Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Meksiku i Portugalu.
Linker
Najveći skupovi očekuju se na Nacionalnom trgu u Vašingtonu.

Grupe koje se protive obnovljenoj vojnoj akciji Izraela u Gazi i akcijama Trampove administracije protiv protesta na kampusima takođe će učestvovati u protestima u Vašingtonu, najavili su organizatori.

Nastavi čitati

Svijet

ŽESTOK SUKOB POLICIJE I DEMONSTRANATA: Studenti napravili mete s likovima Meloni i Fon der Lajen

Na studentskom protestu u Rimu protiv smanjenja izdvajanja za obrazovanje i povećane potrošnje za naoružanje danas su se sukobili demonstranti i policija, prenose italijanski mediji.

Policija je potisnula demonstrante, a snage bezbjednosti i studenti su se međusobno gađali flašama, prenosi italijanska državna televizija RAI.

Studenti su istakli da politika prema obrazovnim ustanovama i plan naoružavanja pokazuju potpunu potčinjenost interesima kompanija koje proizvode oružje, kao i pojedincima u privatnim školama i univerzitetima.

– Povećanje sredstava za naoružanje je neprihvatljivo, dok se istovremeno smanjuju finansije za univerzitete – poručili su učesnici protesta preko megafona.

Oni su podsjetili da su samo u prošloj godini izdvajanja za obrazovanje smanjena za 170 miliona evra.

Učesnici protesta u Rimu zapalili su zastavu EU ispred zgrade Ministarstva obrazovanja, a napravili su i mete sa likovima italijanske premijerke Đorđe Meloni, ministra obrazovanja Đuzepea Valditarea i predsjednika Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koje su postavili na ulične bandere i gađali jajima i narandžama.

Demonstracije su juče održane u nekoliko italijanskih gradova, uključujući Đenovu, Bolonju, Pizu, Torino i Brindizi.

Nastavi čitati

Aktuelno