Connect with us

Svijet

Sve više Ukrajinaca za pregovore s Rusijom

Građani Ukrajine žele pregovore s Rusijom, ali u isto vrijeme žele osloboditi svoju teritoriju – i ne vide problem s odbijanjem vojne službe. Paradoksalni stavovi izraz su frustracije, smatraju stručnjaci.

U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom, piše “Deutsche Welle”. Predsjednik Volodimir Zelenski u prošlosti je odbijao razgovore s aktuelnim ruskim vođstvom te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpuno isključeni. Ali očito se situacija mijenja. Zelenski sada vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom “mirovnom samitu” koji Ukrajina planira održati u novembru.

Da li je vrijeme za pregovore?

Istovremeno, 44 odsto Ukrajinaca u područjima iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih pregovora između Kijeva i Moskve, 35 odsto ih je protiv, a 21 odsto je neodlučno. To su rezultati ankete koju je sproveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po narudžbi internet portala “ZN.UA” od 20. do 28. juna 2024. godine.

Ali prema tom ispitivanju javnog mnijenja Ukrajinci su kategorički protiv toga da Kijev ispuni nedavne Putinove uslove za okončanje sukoba. Gotovo 83 odsto ispitanika odbacuje povlačenje ukrajinskih jedinica iz dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 odsto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 odsto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji.

Na pitanje koji je minimalni uslov za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 odsto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacionih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 odsto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 odsto ih o tome ima suprotno mišljenje, a 25 odsto je neodlučno.

Šta zbunjuje ukrajinsko društvo

“To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi ne znaju kakve perspektive oni i sama zemlja imaju u uslovima rata. Upravo to signalizuju takvi paradoksalni odgovori društva”, rekao je za “DW” Oleh Sakjan, politolog i koosnivač Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju.

Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori u mobilizaciji stanovništva i stvaranju jedinstva iscrpljeni jer su bili usmjereni na kratki rat: “Upali smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uslovima stalnog rata ili u opasnosti od rata.”

Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno “za vrijeme poslije rata”, poput borbe protiv korupcije, nepotizma i neučinkovite administracije, počinje zabrinjavati Ukrajince. Jer, kaže, ljudima je postalo jasno da će rat još dugo trajati.

“Mobilizacija, zloupotreba ovlasti, energetska i ekonomska pitanja, fortifikacije na frontu i odbrana – sve je to trenutno izuzetno aktuelno za društvo jer rat traje i ti problemi su neriješeni. Istovremeno, društvo želi pobjedu, ali nije jasno kako se to može postići”, objašnjava Sakjan.

Ihor Rejterović sa Univerzitetu Taras Ševčenko u Kijevu napominje da ukrajinski predsjednik već nekoliko mjeseci praktično ne spominje granice iz 1991. kao preduslov za mir s Rusijom, ali ne govori ni o novima.

To zbunjuje ukrajinsko društvo, kaže stručnjak i naglašava u razgovoru za “DW”: “To znači da s jedne strane većina želi sve teritorije nazad, a s druge strane polovina kaže da odbijanje vojne službe nije problem. Odgovori su ambivalentni. Zato se s tim morate pozabaviti i razmišljati o rješenju koje može ujediniti ukrajinsko društvo i s kojim ono može živjeti.”

Kako živjeti u ratnim uslovima?

Kako bi pridobila podršku Ukrajinaca za svoje inicijative, vlada bi, prema njegovom mišljenju, trebala započeti otvoreni dijalog s društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u ratnim uslovima. Prema mišljenju stručnjaka, u proces donošenja odluka treba uključiti što više ljudi.

Pritom napominju da su ambivalentne reakcije na složene probleme normalna pojava za društva koje se nalazi u potpunoj neizvjesnosti. “Stalno se mora pratiti raspoloženje u javnosti i prepoznati dinamika kako bi se mogli pažljivo pripremiti za izazove”, objašnjava Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Razumkov.

Stručnjaci s kojima je razgovarao “DW” su jedinstveni u tome da su ovakve ankete trenutno potrebne kako bi ukrajinsko vođstvo moglo jasno formulisati opcije budućeg razvoja i u skladu s tim pripremiti drugi “mirovni samit”. Prema njihovom mišljenju, te ankete bi uz to ukrajinskom vođstvu dale jake argumente za pregovore o mirovnom planu, prenosi “Index”.

Svijet

TRAMP PRIJETI “MJERAMA” ako Francuska i Britanija priznaju Palestinu

Sjedinjene Američke Države upozorile su Veliku Britaniju i Francusku da se uzdrže od priznavanja palestinske države na predstojećoj konferenciji Ujedinjenih nacija, prema informacijama portala Middle East Eye.

Francuska i Saudijska Arabija zajedno će biti domaćini značajne konferencije UN-a o rješenju dvije države, koja počinje 17. juna u Njujorku.
Prema izvorima, Francuska planira jednostrano priznati Palestinu na ovoj konferenciji, uz aktivno lobiranje da se Velika Britanija pridruži ovom potezu. Francuski zvaničnici vjeruju da britanska vlada podržava ovaj plan, navode francuski mediji.

Upozorenje Vašingtona
Međutim, Vašington je privatno počeo upozoravati obje zemlje protiv jednostranog priznanja Palestine, potvrdili su izvori iz britanskog Ministarstva inostranih poslova za MEE.

S druge strane, arapske države ohrabruju Francusku i Britaniju da nastave s ovim korakom, dodali su izvori.

Krajem maja, države članice UN-a održale su konsultacije uoči konferencije, tokom kojih je Arapska grupa pozvala na priznavanje palestinske državnosti.

Arapska grupa istakla je da će uspjeh konferencije zavisiti od toga hoće li značajne zemlje priznati Palestinu, naveli su izvori iz Ministarstva inostranih poslova.

Podrška Britanije
Na upit za komentar, Ministarstvo inostranih poslova uputilo je MEE na izjavu ministra vanjskih poslova Dejvida Lemija od 20. maja, u kojoj je potvrdio podršku Velike Britanije rješenju dvije države.

Lemi se javno usprotivio jednostranom priznanju, naglašavajući ranije ove godine:

– Velika Britanija će priznati palestinsku državu samo kada znamo da će se to dogoditi i kada je to na vidiku.

Ipak, krajem aprila, Lemi je prvi put priznao da Britanija vodi razgovore s Francuskom i Saudijskom Arabijom o ovoj temi.

– Nema legitimnih osnova da se SAD miješa u suverenu odluku Velike Britanije i Francuske o priznavanju druge države. Francusko-britansko priznanje značilo bi priznanje palestinskog prava na nacionalnost i da budu ravnopravni partneri u svim budućim pregovorima s Izraelom.

Na osnovu presedana sa ovom britanskom Vladom, američko protivljenje vjerovatnije bi imalo uticaj na Veliku Britaniju nego na Francusku – izjavio je Kris Dojl, direktor Savjeta za arapsko-britansko razumijevanje.

Ukoliko Francuska i Velika Britanija priznaju Palestinu, postaće prve zemlje G7 koje su to učinile.

Alon Pinkas, bivši savjetnik četvorice izraelskih ministara vanjskih poslova, rekao je u ponedjeljak za MEE da pritisak francuskog predsjednika Emanuela Makrona za priznanje Palestine “ozbiljan i ima podršku većine Evropske unije i Saudijske Arabije”.

Značajan politički potres
Ovaj korak izazvao bi značajan politički potres, s obzirom na to da su Francuska i Velika Britanija ključni istorijski saveznici Izraela.

Prošle sedmice, Ron Dermer, izraelski ministar za strateške poslove, zaprijetio je da bi Izrael mogao anektirati dijelove Zapadne obale ako Britanija i Francuska priznaju Palestinu, prema izraelskim novinama Haaretz.

MEE je ranije ovog mjeseca otkrio da je Britanija 2014. privatno odlučila razmotriti priznanje Palestine ako Izrael nastavi s kontroverznim projektom naselja E1.

Izrael je trenutno spreman nastaviti s planom naseljavanja, koji bi praktično podijelio okupiranu Zapadnu obalu na dva dijela.

U međuvremenu, u Britaniji raste unutrašnji pritisak.

– Starmer se suočava sa značajnom razinom bijesa u Laburističkoj stranci i britanskoj javnosti, čak i u krugovima koji bi inače podržavali izraelsku vladu – rekao je Dojl.

Nekoliko zastupnika prošlog mjeseca izjavilo je za MEE da smatraju kako Velika Britanija mora odmah priznati palestinsku državu.

Avaz

Nastavi čitati

Svijet

KAO KULA OD KARATA! Pala holandska VLADA!

Holandska Vlada je pala, saopštio je premijer te zemlje Dik Shof nakon gotovo dva sata trajanja sednice Vlade.

Ta odluka znači da će biti održani novi parlamentarni izbori, jer su svi ministri iz Partije za slobodu (PVV) podnijeli ostavke, prenio je NOS.
Shof je nakon sednice najavio da će naredni korak biti odlazak u kraljevski dvorac “Huis ten Bosch” u Hagu, gdje će kralju podnijeti ostavku svoje Vlade.

Od tog trenutka, Vlada će postati “demisionarna”, što znači da će ministri nastaviti samo da obavljaju tekuće poslove.

Ova Vlada, pod vođstvom premijera Shofa, započela je rad 2. jula prošle godine, ali nije izdržala ni godinu dana

Holandski premijer je kazao da će ostati na funkciji “demisionarnog premijera” i da će da nastavi da sarađuje sa ministrima iz liberalne Narodne partije za slobodu i demokratiju (VVD), centrističke partije Novi društveni ugovor (NSC) i Pokreta seljaka i građana (BBB), kako bi rješavali ključne probleme, kao što su međunarodne prijetnje, trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama i unutrašnji problemi u Holandiji.

On je povlačenje ministra iz PVV-a nazvao “neodgovornim i nepotrebnim”, ističući da je Vlada potrebna za dalji rad i rješavanje trenutnih izazova.

Kako je ranije danas saopšteno, vlada Holandije se raspala nakon manje od godinu dana od formiranja pošto se lider krajnje desnice Gert Vilders danas povukao iz četvorostranačke koalicije, naveo je NL Tajms.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

DETONIRANO 1.100 KILOGRAMA EKSPLOZIVA: Ukrajinci minirali Krimski most

Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) izvela je treći napad na Krimski most tokom dosadašnjeg toka sveobuhvatnog rata, minirajući i oštetivši njegove podvodne noseće stubove, saopštio je SBU.

“Operacija je trajala nekoliko mjeseci. Agenti SBU-a su postavili eksploziv na noseće stubove ove nelegalne građevine”, navodi se u saopštenju na Telegramu.

Dodaje se da je, bez ikakvih civilnih žrtava, prva eksplozija je aktivirana u utorak 4:44 ujutro.

Podvodni noseći stubovi mosta ozbiljno su oštećeni pri dnu nakon što je, prema saopštenju, detonirano 1.100 kilograma eksploziva.

Aktiviranje eksploziva, koje je uslijedilo nakon masovnog ukrajinskog napada dronovima na rusku stratešku avijaciju 1. juna, lično je nadgledao šef SBU-a Vasil Maljuk, prenosi Nova.

S druge strane Telegram kanal RYBAR objavio je da se oko oko pet časova u utorak ujutro dogodio “još jedan neprijateljski pokušaj napada na Krimski most”.

“Ali ako se prethodno radilo o lansiranju dronova, raketa i bespilotnih letjelica, ovaj put su ukrajinske oružane snage pogodile objekat podvodnim vozilom. Eksplozija se dogodila u blizini jednog od nosača, ali on nije oštećen – udar je bio na zaštitnim barijerama. Dio otpada je bačen na cestu”, navodi se na ovom kanalu I dodaje da je saobraćaj bio privremeno blokiran, ali se sada odvija uobičajeno.

“Iako neprijateljski resursi govore o navodnom ‘bombardovanju mosta’, u stvarnosti je vrlo vjerovatno da je koristio uređaje tipa ‘Marička’ ili ‘Toloka’, čiji razvoj traje od 2023. godine. Istovremeno, moguće je da su korišteni i drugi tipovi uređaja, koji ranije nisu bili široko najavljivani. Ono što se dogodilo bilo je očekivano, pa su pripreme za takav scenario bile u toku već dugo: nosači su bili okruženi zaštitnim konstrukcijama, a u blizini mosta su podignuti redovi zaštitnih barijera. Kao što vidite, nije bilo uzalud”, navodi se u njihovoj objavi.

Nastavi čitati

Aktuelno