Connect with us

Svijet

Sve više Ukrajinaca za pregovore s Rusijom

Građani Ukrajine žele pregovore s Rusijom, ali u isto vrijeme žele osloboditi svoju teritoriju – i ne vide problem s odbijanjem vojne službe. Paradoksalni stavovi izraz su frustracije, smatraju stručnjaci.

U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom, piše “Deutsche Welle”. Predsjednik Volodimir Zelenski u prošlosti je odbijao razgovore s aktuelnim ruskim vođstvom te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpuno isključeni. Ali očito se situacija mijenja. Zelenski sada vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom “mirovnom samitu” koji Ukrajina planira održati u novembru.

Da li je vrijeme za pregovore?

Istovremeno, 44 odsto Ukrajinaca u područjima iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih pregovora između Kijeva i Moskve, 35 odsto ih je protiv, a 21 odsto je neodlučno. To su rezultati ankete koju je sproveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po narudžbi internet portala “ZN.UA” od 20. do 28. juna 2024. godine.

Ali prema tom ispitivanju javnog mnijenja Ukrajinci su kategorički protiv toga da Kijev ispuni nedavne Putinove uslove za okončanje sukoba. Gotovo 83 odsto ispitanika odbacuje povlačenje ukrajinskih jedinica iz dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 odsto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 odsto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji.

Na pitanje koji je minimalni uslov za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 odsto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacionih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 odsto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 odsto ih o tome ima suprotno mišljenje, a 25 odsto je neodlučno.

Šta zbunjuje ukrajinsko društvo

“To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi ne znaju kakve perspektive oni i sama zemlja imaju u uslovima rata. Upravo to signalizuju takvi paradoksalni odgovori društva”, rekao je za “DW” Oleh Sakjan, politolog i koosnivač Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju.

Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori u mobilizaciji stanovništva i stvaranju jedinstva iscrpljeni jer su bili usmjereni na kratki rat: “Upali smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uslovima stalnog rata ili u opasnosti od rata.”

Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno “za vrijeme poslije rata”, poput borbe protiv korupcije, nepotizma i neučinkovite administracije, počinje zabrinjavati Ukrajince. Jer, kaže, ljudima je postalo jasno da će rat još dugo trajati.

“Mobilizacija, zloupotreba ovlasti, energetska i ekonomska pitanja, fortifikacije na frontu i odbrana – sve je to trenutno izuzetno aktuelno za društvo jer rat traje i ti problemi su neriješeni. Istovremeno, društvo želi pobjedu, ali nije jasno kako se to može postići”, objašnjava Sakjan.

Ihor Rejterović sa Univerzitetu Taras Ševčenko u Kijevu napominje da ukrajinski predsjednik već nekoliko mjeseci praktično ne spominje granice iz 1991. kao preduslov za mir s Rusijom, ali ne govori ni o novima.

To zbunjuje ukrajinsko društvo, kaže stručnjak i naglašava u razgovoru za “DW”: “To znači da s jedne strane većina želi sve teritorije nazad, a s druge strane polovina kaže da odbijanje vojne službe nije problem. Odgovori su ambivalentni. Zato se s tim morate pozabaviti i razmišljati o rješenju koje može ujediniti ukrajinsko društvo i s kojim ono može živjeti.”

Kako živjeti u ratnim uslovima?

Kako bi pridobila podršku Ukrajinaca za svoje inicijative, vlada bi, prema njegovom mišljenju, trebala započeti otvoreni dijalog s društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u ratnim uslovima. Prema mišljenju stručnjaka, u proces donošenja odluka treba uključiti što više ljudi.

Pritom napominju da su ambivalentne reakcije na složene probleme normalna pojava za društva koje se nalazi u potpunoj neizvjesnosti. “Stalno se mora pratiti raspoloženje u javnosti i prepoznati dinamika kako bi se mogli pažljivo pripremiti za izazove”, objašnjava Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Razumkov.

Stručnjaci s kojima je razgovarao “DW” su jedinstveni u tome da su ovakve ankete trenutno potrebne kako bi ukrajinsko vođstvo moglo jasno formulisati opcije budućeg razvoja i u skladu s tim pripremiti drugi “mirovni samit”. Prema njihovom mišljenju, te ankete bi uz to ukrajinskom vođstvu dale jake argumente za pregovore o mirovnom planu, prenosi “Index”.

Svijet

OŠTRA MJERA! Tramp planira ISELITI BESKUĆNIKE iz Vašingtona i zatvoriti kriminalce

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obećao je da će iseliti beskućnike iz prijestonice i zatvori kriminalce, uprkos tvrdnjama gradonačelnice Vašingtona Mjuriel Bauser da trenutno nema porasta kriminala.

— Beskućnici moraju odmah da se isele. Daćemo vam mjesta za boravak, ali dalje od prijestonice. Kriminalci, ne morate da se iselite. Mi ćemo vas smjestiti u zatvor gdje i pripadate – napisao je Tramp na platformi Truth Social.
Trampova objava uključuje slike šatora i ulica u Vašingtonu sa nešto smeća.

— Učiniću našu prestonicu sigurnijom i ljepšom nego ikada ranije – istakao je predsjednik SAD.

Bijela kuća nije željela da objasni na osnovu kog zakona bi Tramp mogao da iseli ljude iz Vašingtona, prenosi Rojters.

Kako navodi agencija, Tramp kontroliše samo saveznu zemlju i zgrade u gradu.

Prema navodima organizacije “Komjuniti partneršip”, koja radi na smanjenju beskućnika u Vašingtonu, svake noći oko 3.782 pojedinca bez krova nad glavom boravi u gradu sa oko 700.000 stanovnika.

Većina beskućnika nalazi se u skloništima ili privremenim smještajima, dok se smatra da je oko 800 njih “na ulici”, navodi organizacija.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON OŠTRO O NETANIJAHUU! “Njegova ideja je katastrofa koja čeka da se dogodi”

Francuski predsednik Emanuel Makron ocenio je danas plan izraelskog premijera o preuzimanju kontrole nad gradom Gaza kao ”katastrofu koja čeka da se dogodi” i predložio međunarodnu koaliciju pod mandatom UN koja bi stabilizovala Pojas Gaze. ‘Najave izraelskog kabineta o širenju vojnih operacija u gradu Gaza i izbegličkim kampovima u Mavasiju, kao i o ponovnoj okupaciji govori o katastrofi bez presedana koja čeka da se dogodi, i korak je ka ratu bez prestanka”, rekao je Makron.

Dodao je da će glavne žrtve takve Netanijahuove strategije biti izraelski taoci koje drži Hamas i narod Gaze.

Netanijahu je juče izjavio da je cilj izraelske vojske da ukloni Hamas i preuzme “bezbednosnu kontrolu” nad Pojasom Gaze, uključujući uspostavljanje “bezbednosne zone” na granici sa enklavom.

On je naveo “pet principa za okončanje rata”, uključujući razoružavanje Hamasa, oslobađanje izraelskih zarobljenika, demilitarizaciju Pojasa Gaze, uspostavljanje bezbednosne kontrole nad enklavom i uspostavljanje ne-izraelske mirovne civilne administracije.

Naveo je da Izrael “nema izbora” osim da “završi posao i porazi” Hamas, dodajući da vojska Izraela mora da zauzme “dva poslednja uporišta Hamasa”, i to jedno u gradu Gazi, a drugo u zemljama u centralnoj Gazi, u blizini izbegličkog kampa Al Mavasi.

“To je najbolji način da se završi rat i želim da se to i učini”, rekao je Netanijahu.

Rekao je da ne želi da “prolongira rat”, jer bi to dovelo do toga da izraelski taoci “umru od gladi”.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

Evropa o strahu od dogovora Putin – Tramp: “Mogli bismo ostati fusnota u istoriji”

Evropske prijestonice ponovno su obuzete strahom da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao razbiti transatlantski savez i dobiti sve što želi u Ukrajini, piše CNN.

Uoči iznenada najavljenog samita na Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan evropski diplomata, koji nije želio da bude imenovan jer nije ovlašten da govori javno, rekao je za CNN: “Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u istoriji.”

Neizvjesnost u vezi s ruskim prijedlozima

Dio evropskog straha proizlazi iz činjenice da se gotovo ništa ne zna o onome što je Kremlj predložio kako bi zaustavio rat u Ukrajini. Putin nije iznio nikakve detalje, a američki izaslanik Stiv Vitkof nije ništa rekao nakon sastanka s njim prošle srijede.

“Vrlo je komplikovano. Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti. Biće razmjene teritorije, na korist obje strane”, rekao je Tramp nakon Vitkofovog odlaska iz Moskve.

U Evropi strahuju da takav ishod neće biti na korist nijednoj strani, osim Putinu. Nema nikakvih naznaka da je odustao od maksimalističkih zahtjeva – i teritorijalno i u pogledu ostavljanja Ukrajine bez bezbjednosnih garancija.

“U Parizu, Berlinu i Londonu ne vide da ovoj američkoj administraciji išta znači oduzimanje tuđe teritorije, a to ih duboko zabrinjava”, rekao je diplomata.

Zajednička poruka evropskih sila

Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i EU u subotu su u zajedničkoj izjavi poručili: “Ostajemo privrženi načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.” Izjavu su potpisale i Poljska te Finska.

Evropski zvaničnici su veći dio dana proveli pokušavajući da dobiju pojašnjenja od američkog potpredsjednika Džej Di Vansa.

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona navodi da je Trampova administracija od 6. avgusta četiri puta različito opisala Putinove navodne uslove za prekid vatre. Jedino zajedničko svim verzijama jeste da Putin traži povlačenje ukrajinskih snaga iz svih dijelova Donjecke oblasti koje još drže – uključujući velike gradove poput Slovjanska, Kramatorska i Kostjantinivke.

Opasnost od gubitka “odbrambenog pojasa”

ISW upozorava da bi Ukrajina, prihvatanjem takvog zahtjeva, napustila svoj “odbrambeni pojas” u Donjecku, ključnu liniju utvrda od 2014, čime bi se izložila novoj ruskoj agresiji.

“Ukrajina bolje od bilo koga zna da bi predana teritorija bila polazišna tačka za nove ruske napade”, rekao je analitičar Mik Rajan.

Povlače se i istorijske paralele s Minhenskim sporazumom iz 1938. između britanskog premijera Nevila Čemberlena i Adolfa Hitlera, nakon kojeg su nacisti ubrzo zauzeli Čehoslovačku.

Neizvjesni zahtjevi i granice

Nije jasno hoće li Putin insistirati na predaji i drugih regija – Hersona i Zaporižja – čiji su glavni gradovi još pod ukrajinskom kontrolom, ili bi prihvatio zamrzavanje ratišta na sadašnjim linijama. Otvoreno je i pitanje hoće li tražiti da Ukrajina prizna ruski suverenitet nad Krimom, što ukrajinski ustav zabranjuje.

Evropski čelnici poručuju da bi polazište pregovora trebalo da bude trenutna linija ratišta te da prekid vatre mora prethoditi bilo kakvoj raspravi o teritoriji. Usto, traže “čvrste i vjerodostojne bezbjednosne garancije” za Ukrajinu, ali do sada nema naznaka da bi Kremlj prihvatio evropske snage kao garanciju za prekid vatre, pogotovo ako bi u njima učestvovale članice NATO-a.

Zavisnost od SAD i politički rizici

Analitičarka Rym Momtaz iz američkog instituta za međunarodnu politiku Carnegie Endowmenta kaže da su Evropljani od Trampove inauguracije “kupili neograničen broj karata za vožnju njegovom vrteškom”, te “vrište od straha, ali ne “izlaze”. Plaćaju, dodaje, cijenu što nisu razvili stratešku autonomiju, na čemu francuski predsjednik Emanuel Makron insistira već osam godina.

“Bilo kakav dogovor između SAD i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je riječ o bezbjednosti Ukrajine i cijele Evrope”, rekla je visoka predstavnica EU-a za spoljnu politiku Kaja Kalas

Prema Rajanu, Evropa je u većoj opasnosti nego što bi trebalo da bude jer SAD uopšte nema jasnu strategiju za Ukrajinu. “Postoje samo ljutnja, impulsi, objave na društvenim mrežama, stalne promjene smjera i Trampova želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir”, kaže, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno