Connect with us

Svijet

Sve više Ukrajinaca za pregovore s Rusijom

Građani Ukrajine žele pregovore s Rusijom, ali u isto vrijeme žele osloboditi svoju teritoriju – i ne vide problem s odbijanjem vojne službe. Paradoksalni stavovi izraz su frustracije, smatraju stručnjaci.

U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom, piše “Deutsche Welle”. Predsjednik Volodimir Zelenski u prošlosti je odbijao razgovore s aktuelnim ruskim vođstvom te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpuno isključeni. Ali očito se situacija mijenja. Zelenski sada vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom “mirovnom samitu” koji Ukrajina planira održati u novembru.

Da li je vrijeme za pregovore?

Istovremeno, 44 odsto Ukrajinaca u područjima iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih pregovora između Kijeva i Moskve, 35 odsto ih je protiv, a 21 odsto je neodlučno. To su rezultati ankete koju je sproveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po narudžbi internet portala “ZN.UA” od 20. do 28. juna 2024. godine.

Ali prema tom ispitivanju javnog mnijenja Ukrajinci su kategorički protiv toga da Kijev ispuni nedavne Putinove uslove za okončanje sukoba. Gotovo 83 odsto ispitanika odbacuje povlačenje ukrajinskih jedinica iz dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 odsto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 odsto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji.

Na pitanje koji je minimalni uslov za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 odsto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacionih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 odsto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 odsto ih o tome ima suprotno mišljenje, a 25 odsto je neodlučno.

Šta zbunjuje ukrajinsko društvo

“To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi ne znaju kakve perspektive oni i sama zemlja imaju u uslovima rata. Upravo to signalizuju takvi paradoksalni odgovori društva”, rekao je za “DW” Oleh Sakjan, politolog i koosnivač Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju.

Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori u mobilizaciji stanovništva i stvaranju jedinstva iscrpljeni jer su bili usmjereni na kratki rat: “Upali smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uslovima stalnog rata ili u opasnosti od rata.”

Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno “za vrijeme poslije rata”, poput borbe protiv korupcije, nepotizma i neučinkovite administracije, počinje zabrinjavati Ukrajince. Jer, kaže, ljudima je postalo jasno da će rat još dugo trajati.

“Mobilizacija, zloupotreba ovlasti, energetska i ekonomska pitanja, fortifikacije na frontu i odbrana – sve je to trenutno izuzetno aktuelno za društvo jer rat traje i ti problemi su neriješeni. Istovremeno, društvo želi pobjedu, ali nije jasno kako se to može postići”, objašnjava Sakjan.

Ihor Rejterović sa Univerzitetu Taras Ševčenko u Kijevu napominje da ukrajinski predsjednik već nekoliko mjeseci praktično ne spominje granice iz 1991. kao preduslov za mir s Rusijom, ali ne govori ni o novima.

To zbunjuje ukrajinsko društvo, kaže stručnjak i naglašava u razgovoru za “DW”: “To znači da s jedne strane većina želi sve teritorije nazad, a s druge strane polovina kaže da odbijanje vojne službe nije problem. Odgovori su ambivalentni. Zato se s tim morate pozabaviti i razmišljati o rješenju koje može ujediniti ukrajinsko društvo i s kojim ono može živjeti.”

Kako živjeti u ratnim uslovima?

Kako bi pridobila podršku Ukrajinaca za svoje inicijative, vlada bi, prema njegovom mišljenju, trebala započeti otvoreni dijalog s društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u ratnim uslovima. Prema mišljenju stručnjaka, u proces donošenja odluka treba uključiti što više ljudi.

Pritom napominju da su ambivalentne reakcije na složene probleme normalna pojava za društva koje se nalazi u potpunoj neizvjesnosti. “Stalno se mora pratiti raspoloženje u javnosti i prepoznati dinamika kako bi se mogli pažljivo pripremiti za izazove”, objašnjava Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Razumkov.

Stručnjaci s kojima je razgovarao “DW” su jedinstveni u tome da su ovakve ankete trenutno potrebne kako bi ukrajinsko vođstvo moglo jasno formulisati opcije budućeg razvoja i u skladu s tim pripremiti drugi “mirovni samit”. Prema njihovom mišljenju, te ankete bi uz to ukrajinskom vođstvu dale jake argumente za pregovore o mirovnom planu, prenosi “Index”.

Svijet

ZAHAROVA TVRDI “Berlin ignorisao upozorenja o TERORISTIČKOM NAPADU”

Njemačke vlasti su ignorisale brojna upozorenja da bi napadač u Magdeburgu mogao da ima ekstremističke stavove, jer su očigledno bile zauzete potragom za “ruskim hakerima” i borbom protiv ruskih diplomata i medija, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

– Kada je prošao prvi šok, novinari i agencije za sprovođenje zakona počeli su da otkrivaju razloge koji su ga naveli da počini ovaj gnusni zločin. Ispostavilo se da je, nakon što se El Abdulmohsen preselio u Njemačku, Saudijska Arabija četiri puta slala zvanične diplomatske note njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova i obavještajnim službama o tome da on može imati ekstremističke stavove – navela je Zaharova.

Ona je dodala da su ovi podaci dobijeni i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema njenim riječima, vlasti su podigle upozorenja na regionalni nivo, a u Saksoniji-Anhaltu su, nakon provjere, zaključili da muškarac ne predstavlja nikakvu prijetnju.

– Berlin se, zapravo, nije obazirao na brojna upozorenja, već je, po svemu sudeći, ponovo bio zauzet potragom za “ruskim hakerima”, zatvaranjem naših generalnih konzulata, protjerivanjem ruskih diplomata ili borbom protiv domaćih medija – napisala je Zaharova na “Telegramu”.

Ona je podsjetila na slični incident kada su 2013. godine Tamerlan Carnajev i njegov brat izveli dvostruki teroristički napad na Bostonskom maratonu.

– Tada je povrijeđeno na stotine Amerikanaca, tri osobe su poginule. Poslije eksplozije, postalo je jasno da je ruski FSB, nekoliko godina prije terorističkog napada, 2011. godine upozorio FBI da bi Tamerlan Carnajev, koji živi u SAD, mogao da ima veze sa naoružanim islamističkim grupama i radikalne stavove – dodala je Zaharova.

Ona je naglasila da su tada SAD na isti način ignorisale upozorenja, vršeći samo formalnu provjeru, prenosi RT Balkan.

Pedesetogodišnji muškarac iz Saudijske Arabije uletio je 20. decembra automobilom u masu na Božićnom vašaru u Magdeburgu. Tom prilikom je poginulo pet, a povrijeđeno više od 200 osoba.

Prema pisanju lista “Zidojče cajtung”, osumnjičeni je dobio status izbjeglice u julu 2016. godine i ima boravišnu dozvolu u Njemačkoj.

Nastavi čitati

Svijet

FICO ODLUČIO DA ODGOVORI! Razmatramo recipročne energetske mjere protiv Kijeva

Slovačka će razmotriti recipročne mjere protiv Ukrajine, kao što je obustava isporuke električne energije poslije 1.

januara, ako Kijev, kako se očekuje, zaustavi tranzit ruskog gasa prema Slovačkoj, izjavio je premijer Robert Fico.

„Procijenićemo situaciju poslije 1. januara i mogućnost recipročnih mjera protiv Ukrajine“, rekao je Fico u video snimku objavljenom na „Fejsbuku“.

On je dodao da će, ako bude neizbježno, njegova zemlja obustaviti „isporuku električne energije koja je Ukrajini potrebna tokom pada mreže“.

„Ili ćemo se dogovoriti o drugačijem pravcu djelovanja“, rekao je slovački premijer.

Ukrajina je saopštila da će obustaviti protok ruskog gasa preko svoje teritorije od 1. januara.

Nastavi čitati

Svijet

Preminuo prvi SJEVERNOKOREJSKI VOJNIK kojeg su zarobili Ukrajinci

Ranjeni sjevernokorejski vojnik, koga su zarobile ukrajinske trupe u regionu Kurska u Rusiji, podlegao je danas povredama, saopštila je južnokorejska obavještajna agencija, pozivajući se na obavještajne podatke iz “prijateljske zemlje”.

U saopštenju se navodi da je sjevernokorejski vojnik, koji je juče zarobljen živ, preminuo danas nakon što je podlegao povredama zadobijenim u borbama, prenio je Jonhap.

Južnokorejska obavještajna agencija prethodno je saopštila jutros da su ukrajinske trupe zarobile ranjenog sjevernokorejskog vojnika, što je prvo zarobljavanje vojnika iz Sjeverne Koreje koji se bori na strani Rusije.

U saopštenju se navodi da je južnokorejska obavještajna agencija dobila od obavještajnih agencija “prijateljskih država” informacije o zarobljavanju ranjenog sjevernokorejskog vojnika, prenio je Jonhap.

Ukrajinski vojni list Militarni objavio je u četvrtak da su ukrajinske snage zarobile sjevernokorejskog vojnika tokom operacija u regionu Kurska u Rusiji, ne precizirajući kada se incident dogodio.

Na društvenoj mreži Telegram objavljena je fotografija na kojoj se navodno vidi ranjeni zarobljeni sjevernokorejski vojnik.

Južnokorejski zvaničnici tvrde da je u Rusiju do sada poslato oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika, kao i da su u toku pripreme za dalje raspoređivanje trupa i vojne opreme.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je ranije ove sedmice da je više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo u regionu Kurska, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno