Connect with us

Svijet

ŠVEĐANE MUČI NOVA BRIGA! Ruska crkva im trn u oku

Toranj s kupolom uzdiže se iznad okolnog drveća u vedar jesenji dan. Visoka ograda okolo i znakovi koji upozoravaju na nadzorne kamere. Na zvuk automobila u prolazu, iza parkiranog minibusa unutar ograđenog prostora istrčava pas i laje kroz zatvorenu kapiju. ​Ovo je nedavno izgrađena ruska pravoslavna crkva na periferiji švedskog grada Vasterasa – za vjernike nevino mjesto bogosluženja; ali za sve glasniju grupu kritičara, potencijalna prijetnja nacionalnoj sigurnosti Švedske.

Zabrinutost je fokusirana na osjetljivu lokaciju crkve, vrlo blizu strateški važnog aerodroma, pogona za obradu vode i energetskih firmi sa sjedištem u gradu od 130.000 stanovnika koji se nalazi samo 100 kilometara zapadno od Stokholma, piše “Politico”.

Usred vala navodnih zavjera ruskih operativaca kojima su meta infrastruktura i politički protivnici širom Evrope, stručnjaci za sigurnost kažu da bi Švedska trebala izvršiti pritisak na institucije povezane s Moskvom – uključujući ovu crkvu.

“Crkva nudi potencijalno sjedište koje se može koristiti za prikupljanje informacija, kako usmjerenih prema aerodromu Vasteras, tako i prema industrijskim interesima u energetskom sektoru”, rekao je Markus Goranson, istraživač koji se bavi Rusijom na Švedskom odbrambenom univerzitetu: “Kada švedska vojska izvodi vježbe u blizini aerodroma, kao što je to bilo u junu, moguće je da su pod nadzorom crkve”.

Ruska pravoslavna crkva u Vasterasu nije odgovorila na zahtjev za komentarom. Predstavnici crkve ranije su negirali povezanost s ruskim obavještajnim službama.

Nakon ruske specijalne vojne operacije na Ukrajinu 2022. godine, evropske su nacije protjerale brojno osoblje ruskih ambasada iz svojih zemalja u nastojanju da otupe sposobnost Moskve da se infiltrira. Ali dvije godine kasnije, sve je jasnije da Moskva nastavlja pronalaziti načine da sprovodi operacije u inostranstvu. A to nosi posljedice.

U aprilu su vlasti Ujedinjenog Kraljevstva izjavile kako sumnjaju da Rusija stoji iza podmetanja požara u britanskom skladištu; a u julu su ruski agenti navodno planirali ubiti šefa njemačkog Reinmetala, dobavljača oružja za Ukrajinu, izvijestio je “CNN”.

Čini se da se Ruska pravoslavna crkva pojavljuje kao još jedan potencijalni kanal za tajne akcije Moskve u inostranstvu. Ukrajinske snage sigurnosti izvršile su raciju u samostanu u Kijevu početkom 2022. kako bi prekinule navone ruske obavještajne operacije. U avgustu 2024. ukrajinska je vlada potpuno zabranila spomenutu crkvu na svojoj teritoriji.

U Češkoj su neki parlamentarni zastupnici nedavno pozvali vladu da istraži crkvene aktivnosti na češkom tlu, izvijestio je “Radio Slobodna Europa”.

I švedske vlasti počinju reagovati. Krajem maja, švedsko javno tijelo koje pruža finansijsku podršku vjerskim grupama, poznato kao SST, zaustavilo je finasciranje ruske crkve u Švedskoj nakon savjetovanja sa sigurnosnom policijom SAPO.

Portparol SAPO-a kaže da je agencija zaključila da su predstavnici crkve “imali kontakte” s pojedincima koji rade za rusku obavještajnu službu u Švedskoj. “Ruska država koristi Rusku pravoslavnu crkvu u Švedskoj kao platformu za sprovođenje obavještajnih aktivnosti u Švedskoj”, izjavio je portparol.

Čelnik opštinskog vijeća Vasterasa, Stafan Janson rekao je za lokalni dnevnik “VLT” da je izjava SAPO-a zabrinjavajuća: “Ovo su ozbiljna vremena i potrebno je obratiti pažnju na ono što se događa oko nas”.

Kad su se opštinske vlasti u Vasterasu sastale kako bi odobrile zahtjev za izgradnju crkve u februaru 2017. godine, lokacija nije izazivala zabrinutost.

Tokom jednog nedavnog radnog dana, ruska crkva u Vasterasu bila je tiha. Sa strane je bio parkiran minibus, ali nije bilo vidljivih posjetilaca ni radnika. Uska cesta od glavnih vrata crkve vodi direktno do ruba ivice aerodroma Vasteras, udaljene nekoliko stotina metara. Aerodrom je strateški važan jer je označen kao tzv. rezervni aerodrom dostupan 24 sata dnevno za korištenje u slučaju vojne ili civilne krize.

Na minutu vožnje od aerodroma nalazi se postrojenje za pročišćavanje vode koje opslužuje Vasteras i okolna područja. Proizvodni pogoni elektroenergetskih kompanija ABB i Westinghouse nalaze se bliže gradu.

Zabrinutosti oko ruske crkve nastavljaju se na istovremene brige oko kupovine zgrada u blizini strateških vojnih lokacija širom nordijskih zemalja od strane ruskih građana.

To uključuje slučaj dvojice ruskih preduzetnika koji posjeduju skijaške domove okrenute prema norveškoj vojnoj vazdušnoj bazi u Bardufosu, kako je izvijestila norveška televizija “TV 2”. Ruski preduzetnik takođe je kupio imanje na obali koje gleda prema švedskoj tajnoj pomorskoj bazi Musko, piše švedski dnevnik “Expressen”.

Ali postoje i znakovi da nordijske vlasti namjeravaju pooštriti svoje zakone u tom pogledu.

Finski grad Kankanpa nedavno je trojici ruskih državljana uskratio pravo na kupovinu napuštenog staračkog doma u blizini vojnog poligona iz razloga nacionalne sigurnosti, a švedska vlada je sugerisala da bi mogla primijeniti slična ograničenja u budućnosti.

Stručnjaci sugerišu da bi restriktivniji pristup bio primjeren u slučaju Vasteras.

“Bila je loša odluka da se uopšte odobri gradnja crkve u neposrednoj blizini aerodroma, a s vremenom se pokazalo da je još gluplja”, rekao je Goranson: “Pod pretpostavkom da ruska crkva ostane na mjestu, vlasti i drugi strateški akteri – uključujući industrijski sektor u Vasterasu – trebaju pretpostaviti u svom planiranju da postoji značajna ranjivost zbog ove crkve”, prenosi “Index”.

Svijet

Oglasili se iz Rusije “JOŠ NISMO DOBILI TRAMPOV MIROVNI PLAN”

Kremlj je saopštio da Rusija još nije primila zvanične dokumente od Sjedinjenih Država o američkom planu od 28 tačaka za Ukrajinu, ali da je spremna za pregovore.

Vašington je Kijevu predstavio plan, koji ukrajinski dužnosnici trenutno proučavaju. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva i Vašington još ne raspravljaju o detaljima, ali da se kontakti održavaju.

– Postoje određene ideje sa američke strane, ali trenutno se ne raspravlja ništa suštinsko. Potpuno smo otvoreni, održavamo našu otvorenost za mirovne pregovore – rekao je Peskov novinarima. Peskov je takođe naglasio da rusko napredovanje na bojištu smanjuje manevarski prostor ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

– Efektivnost ruskih oružanih snaga trebala bi Zelenskog i njegov režim uvjeriti da je bolje pregovarati i to učiniti sada. Bolje je to učiniti odmah, nego kasnije.

Njegov prostor za donošenje odluka se smanjuje kako gubi teritoriju tokom ofanzivnih akcija ruskih oružanih snaga – rekao je Peskov.

On je dodao da bi nastavak rata za Ukrajinu bio “besmislen i opasan”.

– Ukrajinski režim mora donijeti odgovornu odluku. Učiniti to sada i preuzeti odgovornost – poručio je Peskov.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINA JE ZAVRŠENA PRIČA? Tramp poručio Zelenskom “IMATE ROK DO 27. NOVEMBRA”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je  da smatra da je četvrtak, 27. novembar odgovarajući rok da Ukrajina prihvati mirovni prijedlog koji podržavaju SAD kako bi se okončao rat sa Rusijom.

– Imao sam mnogo rokova, ali ako stvari dobro funkcionišu, obično se rokovi produžavaju. Ali mislimo da je četvrtak odgovarajuće vrijeme – rekao je Tramp u intervjuu za radio-stanicu Fox News.

Kako je ranije dobjavio Rojters, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa situacijom, Sjedinjene Američke Države prijete da će prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i isporuke oružja Ukrajini ako ne pristane na okvir mirovnog sporazuma kojim posreduju SAD.Izvori su rekli su da je Kijev pod većim pritiskom Vašingtona nego tokom bilo kojih prethodnih mirovnih pregovora i da SAD žele da Ukrajina potpiše okvir sporazuma do narednog četvrtka.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ranije danas u obraćanju građanima rekao da je Kijev pod jednim od najtežih pritisaka i da se suočava sa rizikom da izgubi ključnog partnera ili dostojanstvo.

– Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Sada Sada Ukrajina može da se nađe pred veoma teškim izborom. Ili gubitak dostojanstva, ili rizik od gubitka ključnog partnera. Ili teških 28 tačaka, ili izuzetno teška zima, najteža, i dalji rizici – istakao je Zelenski.

Nastavi čitati

Svijet

Dramatično obraćanje Zelenskog “OVO SU NAJTEŽI TENUCI U NAŠOJ ISTORIJI”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se građanima video-porukom u kojoj je upozorio da se zemlja nalazi u jednom od najkritičnijih trenutaka od početka rata. Govorio je o izuzetno snažnom političkom i diplomatskom pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i o teškim odlukama koje Kijev mora donijeti u sedmicama koje dolaze.

Teški izbori pred Ukrajinom
„Sada proživljavamo jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Upravo sada, Ukrajina možda mora donijeti izuzetno težak izbor: ili gubitak dostojanstva, ili rizik gubitka ključnog partnera. Ili težak plan od 28 tačaka, ili izuzetno oštra zima, najokrutnija, i dalji rizici pred nama. Život bez slobode, dostojanstva i pravde, i biti prisiljen vjerovati nekome ko nas je već dva puta napao. Oni će čekati naš odgovor“, rekao je Zelenski.

„Pritisak na Ukrajinu upravo sada je među najtežima ikad“, dodao je.

Potraga za rješenjima
„Vodiće se konstruktivna potraga za rješenjima sa Sjedinjenim Državama. Izložiću argumente, uvjeravati i ponuditi alternative, ali neprijatelju nećemo dati nikakav povod da kaže da Ukrajina nije spremna za mir“, naglasio je ukrajinski predsjednik.

„Mi smo, naravno, napravljeni od čelika, ali čak i najjači metal može na kraju popustiti“, rekao je Zelenski.

„Moramo se sabrati, doći sebi, prestati sa međusobnim sukobima i toksičnim prepirkama. Država mora djelovati kao jedinstvena cjelina. Ne smijemo izgubiti iz vida ko je naš pravi neprijatelj“, poručio je. Osvrnuo se i na početak invazije.

„Tada nismo izdali Ukrajinu i sada je nećemo izdati. Znam da je narod sa mnom“, rekao je Zelenski.

„Sljedeća sedmica biće teška. Biće mnogo pritiska – političkog i informacionog – kako bi nas pokušali razdvojiti i destabilizovati“, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno