Connect with us

Svijet

ŠVEĐANE MUČI NOVA BRIGA! Ruska crkva im trn u oku

Toranj s kupolom uzdiže se iznad okolnog drveća u vedar jesenji dan. Visoka ograda okolo i znakovi koji upozoravaju na nadzorne kamere. Na zvuk automobila u prolazu, iza parkiranog minibusa unutar ograđenog prostora istrčava pas i laje kroz zatvorenu kapiju. ​Ovo je nedavno izgrađena ruska pravoslavna crkva na periferiji švedskog grada Vasterasa – za vjernike nevino mjesto bogosluženja; ali za sve glasniju grupu kritičara, potencijalna prijetnja nacionalnoj sigurnosti Švedske.

Zabrinutost je fokusirana na osjetljivu lokaciju crkve, vrlo blizu strateški važnog aerodroma, pogona za obradu vode i energetskih firmi sa sjedištem u gradu od 130.000 stanovnika koji se nalazi samo 100 kilometara zapadno od Stokholma, piše “Politico”.

Usred vala navodnih zavjera ruskih operativaca kojima su meta infrastruktura i politički protivnici širom Evrope, stručnjaci za sigurnost kažu da bi Švedska trebala izvršiti pritisak na institucije povezane s Moskvom – uključujući ovu crkvu.

“Crkva nudi potencijalno sjedište koje se može koristiti za prikupljanje informacija, kako usmjerenih prema aerodromu Vasteras, tako i prema industrijskim interesima u energetskom sektoru”, rekao je Markus Goranson, istraživač koji se bavi Rusijom na Švedskom odbrambenom univerzitetu: “Kada švedska vojska izvodi vježbe u blizini aerodroma, kao što je to bilo u junu, moguće je da su pod nadzorom crkve”.

Ruska pravoslavna crkva u Vasterasu nije odgovorila na zahtjev za komentarom. Predstavnici crkve ranije su negirali povezanost s ruskim obavještajnim službama.

Nakon ruske specijalne vojne operacije na Ukrajinu 2022. godine, evropske su nacije protjerale brojno osoblje ruskih ambasada iz svojih zemalja u nastojanju da otupe sposobnost Moskve da se infiltrira. Ali dvije godine kasnije, sve je jasnije da Moskva nastavlja pronalaziti načine da sprovodi operacije u inostranstvu. A to nosi posljedice.

U aprilu su vlasti Ujedinjenog Kraljevstva izjavile kako sumnjaju da Rusija stoji iza podmetanja požara u britanskom skladištu; a u julu su ruski agenti navodno planirali ubiti šefa njemačkog Reinmetala, dobavljača oružja za Ukrajinu, izvijestio je “CNN”.

Čini se da se Ruska pravoslavna crkva pojavljuje kao još jedan potencijalni kanal za tajne akcije Moskve u inostranstvu. Ukrajinske snage sigurnosti izvršile su raciju u samostanu u Kijevu početkom 2022. kako bi prekinule navone ruske obavještajne operacije. U avgustu 2024. ukrajinska je vlada potpuno zabranila spomenutu crkvu na svojoj teritoriji.

U Češkoj su neki parlamentarni zastupnici nedavno pozvali vladu da istraži crkvene aktivnosti na češkom tlu, izvijestio je “Radio Slobodna Europa”.

I švedske vlasti počinju reagovati. Krajem maja, švedsko javno tijelo koje pruža finansijsku podršku vjerskim grupama, poznato kao SST, zaustavilo je finasciranje ruske crkve u Švedskoj nakon savjetovanja sa sigurnosnom policijom SAPO.

Portparol SAPO-a kaže da je agencija zaključila da su predstavnici crkve “imali kontakte” s pojedincima koji rade za rusku obavještajnu službu u Švedskoj. “Ruska država koristi Rusku pravoslavnu crkvu u Švedskoj kao platformu za sprovođenje obavještajnih aktivnosti u Švedskoj”, izjavio je portparol.

Čelnik opštinskog vijeća Vasterasa, Stafan Janson rekao je za lokalni dnevnik “VLT” da je izjava SAPO-a zabrinjavajuća: “Ovo su ozbiljna vremena i potrebno je obratiti pažnju na ono što se događa oko nas”.

Kad su se opštinske vlasti u Vasterasu sastale kako bi odobrile zahtjev za izgradnju crkve u februaru 2017. godine, lokacija nije izazivala zabrinutost.

Tokom jednog nedavnog radnog dana, ruska crkva u Vasterasu bila je tiha. Sa strane je bio parkiran minibus, ali nije bilo vidljivih posjetilaca ni radnika. Uska cesta od glavnih vrata crkve vodi direktno do ruba ivice aerodroma Vasteras, udaljene nekoliko stotina metara. Aerodrom je strateški važan jer je označen kao tzv. rezervni aerodrom dostupan 24 sata dnevno za korištenje u slučaju vojne ili civilne krize.

Na minutu vožnje od aerodroma nalazi se postrojenje za pročišćavanje vode koje opslužuje Vasteras i okolna područja. Proizvodni pogoni elektroenergetskih kompanija ABB i Westinghouse nalaze se bliže gradu.

Zabrinutosti oko ruske crkve nastavljaju se na istovremene brige oko kupovine zgrada u blizini strateških vojnih lokacija širom nordijskih zemalja od strane ruskih građana.

To uključuje slučaj dvojice ruskih preduzetnika koji posjeduju skijaške domove okrenute prema norveškoj vojnoj vazdušnoj bazi u Bardufosu, kako je izvijestila norveška televizija “TV 2”. Ruski preduzetnik takođe je kupio imanje na obali koje gleda prema švedskoj tajnoj pomorskoj bazi Musko, piše švedski dnevnik “Expressen”.

Ali postoje i znakovi da nordijske vlasti namjeravaju pooštriti svoje zakone u tom pogledu.

Finski grad Kankanpa nedavno je trojici ruskih državljana uskratio pravo na kupovinu napuštenog staračkog doma u blizini vojnog poligona iz razloga nacionalne sigurnosti, a švedska vlada je sugerisala da bi mogla primijeniti slična ograničenja u budućnosti.

Stručnjaci sugerišu da bi restriktivniji pristup bio primjeren u slučaju Vasteras.

“Bila je loša odluka da se uopšte odobri gradnja crkve u neposrednoj blizini aerodroma, a s vremenom se pokazalo da je još gluplja”, rekao je Goranson: “Pod pretpostavkom da ruska crkva ostane na mjestu, vlasti i drugi strateški akteri – uključujući industrijski sektor u Vasterasu – trebaju pretpostaviti u svom planiranju da postoji značajna ranjivost zbog ove crkve”, prenosi “Index”.

Related Topics:

Svijet

ZAVRŠEN SASTANAK PUTINA I VITKOFA: Stigle i prve reakcije iz Moskve

Uz Putina, rusku delegaciju su činila i dvojica njegovih savjetnika, Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov.

Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom završen je u Kremlju poslije više od pet sati.

Uz Putina, rusku delegaciju su činila i dvojica njegovih savjetnika, Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov.

Dimitrijev se odmah nakon sastanka oglasio na društvenoj mreži X, gdje je uz fotografiju sa sastanka objavio i stiker goluba sa maslinovom grančicom koji simbolizuje mir.

Oglasio se Putinov pomoćnik
Prema riječima pomoćnika ruskog predsjednika Jurija Ušakova, razmatrana je suština američkih mirovnih prijedloga u Ukrajini.

“Razgovor je bio veoma koristan, konstruktivan i veoma informativan”, rekao je on novinarima.

Ušakov je napomenuo da je sastanak pružio priliku da se razgovara o načinima daljeg rješavanja ukrajinske krize, kao i da se postigne dogovor o nastavku zajedničkog rada na postizanju mira u Ukrajini.

Vladimir Putin, kako je Ušakov pojasnio, obavijestio je američku delegaciju da Moskva može da pristane na neke stvari u okviru američkog plana za Ukrajinu, ali da druge stvari izazivaju kritike sa ruske strane.

“Dogovorili smo se na nivou predstavnika, pomoćnika i drugih predstavnika da nastavimo kontakte sa Amerikancima, posebno sa njima koji su danas stigli u Kremlj”, dodao je predsjednički pomoćnik.

Na sastanku se, kako je naveo, nije razgovaralo o konkretnim formulacijama, već o suštini američkog plana za rješenje u Ukrajini.
Rusija se upoznala sa početnim američkim planom od 27 tačaka, pišu RIA Novosti.

“Postojao je dokument koji je sadržao 27 tačaka. Predat nam je i mi smo ga, naravno, pregledali. Međutim, nismo radili na formulaciji i nije bilo razgovora sa našim američkim kolegama o tome, o čemu se takođe danas raspravljalo”, istakao je.

Moskva je pored početnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa dobila još četiri dokumenta. U razgovorima je bilo riječi o teritorijalnim pitanjima, bez kojih Rusija ne vidi rješenje ukrajinske krize.

Rusija i Sjedinjene Američke Države su se složile da ne otkrivaju suštinu sastanka. Vladimir Putin je poslao pozdrave Donaldu Trampu preko Stiva Vitkofa i niza političkih signala.

Ušakov je dodao da još mnogo posla treba da se uradi. Međutim, napomenuo je da strane definitivno ne odustaju od rješavanja ukrajinskog pitanja.

Poslije sastanka Vitkof je otišao u zgradu Ambasade SAD u Moskvi.

Podsjetimo, razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trampa Džaredom Kušnerom bio je danas u Kremlju, prenijela je agencija RIA.

Američka delegacija trebalo je da predstavi Putinu izmijenjen mirovni plan, koji je sa 28 sveden na 19 tačaka, a sastanak u Moskvi održao se nakon dvije nedjelje intenzivne diplomatije oko Trampovog plana, uključujući dvije runde pregovora između SAD i Ukrajine.

Mirovni plan od 19 tačaka
Nakon intenzivnih pregovora u Ženevi, američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da je ostvaren značajan napredak u izradi mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.

Prema izvorima upoznatim sa raspravama, mirovni plan je skraćen sa 28 na 19 tačaka. Iako nije precizirano šta je izbačeno, poznato je da su evropski lideri ranije izrazili zabrinutost zbog dijelova koji se odnose na sankcije i zamrznutu rusku imovinu, smatrajući da je to u nadležnosti EU. Pritisak SAD da se sukob okonča već se odrazio na tržišta – evropske odbrambene akcije pale su u ponedjeljak za više od 2 odsto.

Nastavi čitati

Svijet

POLICIJA UPALA U CIK ZORE U CIVILU! Ovo su svi detalji hapšenja Federike Mogerini

Belgijska policija sprovela je u utorak opsežnu operaciju pretresa i hapšenja u Briselu i Brižu, u sklopu istrage o navodnoj zloupotrebi sredstava Evropske unije.

Operacija je izvedena po nalogu Evropskog javnog tužilaštva (EPPO), a među uhapšenima se nalazi i Federika Mogerini, bivši visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, danas rektor prestižnog Koledža Evrope.

Početak racije

Racije su započele u ranim jutarnjim satima, kada je oko deset policajaca u civilu upalo u sjedište Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu. Prema riječima očevidaca, policija je pažljivo i tiho pretražila kancelarije, dok je drugi zvaničnik EU potvrdio da se operacija odvijala istovremeno i u zgradama Koledža Evrope u Brižu, kao i u privatnim domovima osumnjičenih.

Tri osobe su privedene zbog sumnje na korupciju, prevaru u javnim nabavkama i sukob interesa, a zaplijenjena je i opsežna dokumentacija za potrebe istrage.

Ko je uhapšen?

Prema informacijama belgijskih medija, među uhapšenima se nalaze Federika Mogerini, nekadašnji šef evropske diplomatije i sadašnji rektor Koledža Evrope, kao i Stefano Sanino, bivši generalni sekretar EEAS-a koji trenutno obavlja funkciju visokog zvaničnika u Evropskoj komisiji. Treća uhapšena osoba je menadžer Koledža Evrope, čiji identitet još nije objavljen.

Iako EPPO nije zvanično potvrdio njihova imena, belgijski listovi Le Soir i L’Echo navode da su identiteti potvrđeni iz više diplomatskih izvora i da se radi o visokorangiranim osobama čiji je imunitet prethodno ukinut kako bi hapšenja mogla biti sprovedena.

Sumnje u “dogovoreni tender”: Kako je Koledž Evrope dobio posao?

U fokusu istrage nalazi se sumnja da je Koledž Evrope imao povlašćen pristup povjerljivim informacijama tokom tendera za pokretanje nove Evropske diplomatske akademije — devetomjesečnog programa obuke evropskih diplomata koji finansira EEAS.

Prema dostupnim informacijama, Koledž je 2022. godine kupio zgradu u ulici Spanjaardstraat u Brižu za 3,2 miliona evra upravo u trenutku kada se očekivalo raspisivanje tendera za smještaj budućih polaznika akademije. Ubrzo nakon toga EEAS je toj instituciji dodijelio 654.000 evra kroz konkurs koji je sada pod istragom.

Istražitelji nastoje da utvrde da li je rukovodstvo Koledža unaprijed znalo kriterijume i uslove tendera, što bi ovoj instituciji dalo nepoštenu prednost u odnosu na druge zainteresovane kandidate. Ukoliko bi se to potvrdilo, radilo bi se o nelegalnom favorizovanju i nelojalnoj konkurenciji, kao i o mogućem dopremanju povjerljivih informacija iz vrha EEAS-a.

Moguća krivična djela: Od korupcije do kršenja službene tajne

Ako se sumnje pokažu tačnim, slučaj bi mogao obuhvatiti čitav niz ozbiljnih krivičnih djela predviđenih evropskim zakonodavstvom. Istraga obuhvata prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i povredu službene tajne. EPPO navodi da postoje “snažne indicije” da su evropska pravila o fer konkurenciji bila prekršena i da je jedna institucija imala pristup povjerljivim elementima tendera prije nego što je konkurs zvanično objavljen.

Zvaničnici Evropske komisije i EEAS-a odbijaju da komentarišu detalje istrage, ističući da je riječ o “aktivnostima iz prethodnog mandata” i da se podaci ne mogu iznositi dok postupak traje. Belgijska policija takođe odbija da daje izjave za javnost.

Najveći korupcijski potres u evropskoj diplomatiji ove decenije

Ovaj slučaj predstavlja jedan od najtežih skandala koji su pogodili institucije Evropske unije u posljednjih deset godina. Hapšenje Mogerini — žene koja je donedavno bila jedna od najuticajnijih političkih figura u Briselu — izazvalo je šok u diplomatskim krugovima i otvorilo ozbiljna pitanja o nadzoru nad trošenjem novca EU, ali i o mogućim zloupotrebama u okviru elite koja upravlja evropskom birokratijom.

Istraga EPPO-a nastavlja se u tajnosti, a očekuje se da će u narednim nedjeljama biti obavljeni novi razgovori i dodatne provere finansijskih tokova. Sudska odluka o eventualnom podizanju optužnice mogla bi postati ključni trenutak u redefinisanju pravila o transparentnosti i integritetu u evropskim institucijama, prenosi Nova.

I visoki zvaničnik Evropske komisije Stefano Sanino takođe je bio priveden. Sanino je prethodno bio generalni sekretar EEAS pod Mogerini, u periodu kada je stvorena Diplomatska akademija. Trenutno je generalni direktor odjeljenja Komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Zaliv.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPOV NOVI HVALOSPJEV “Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da utvrde postoji li moguće rješenje za Ukrajinu.

– Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo postići rješenje. To je teška situacija – rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući. Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.

Mediji navode da su ruskoj strani prisustvovali pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF-a, specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

Na američkoj strani pored Vitkofa učestvuje i Džared Kušner, zet predsjednika Trampa.

Nastavi čitati

Aktuelno