Connect with us

Svijet

ŠVEĐANE MUČI NOVA BRIGA! Ruska crkva im trn u oku

Toranj s kupolom uzdiže se iznad okolnog drveća u vedar jesenji dan. Visoka ograda okolo i znakovi koji upozoravaju na nadzorne kamere. Na zvuk automobila u prolazu, iza parkiranog minibusa unutar ograđenog prostora istrčava pas i laje kroz zatvorenu kapiju. ​Ovo je nedavno izgrađena ruska pravoslavna crkva na periferiji švedskog grada Vasterasa – za vjernike nevino mjesto bogosluženja; ali za sve glasniju grupu kritičara, potencijalna prijetnja nacionalnoj sigurnosti Švedske.

Zabrinutost je fokusirana na osjetljivu lokaciju crkve, vrlo blizu strateški važnog aerodroma, pogona za obradu vode i energetskih firmi sa sjedištem u gradu od 130.000 stanovnika koji se nalazi samo 100 kilometara zapadno od Stokholma, piše “Politico”.

Usred vala navodnih zavjera ruskih operativaca kojima su meta infrastruktura i politički protivnici širom Evrope, stručnjaci za sigurnost kažu da bi Švedska trebala izvršiti pritisak na institucije povezane s Moskvom – uključujući ovu crkvu.

“Crkva nudi potencijalno sjedište koje se može koristiti za prikupljanje informacija, kako usmjerenih prema aerodromu Vasteras, tako i prema industrijskim interesima u energetskom sektoru”, rekao je Markus Goranson, istraživač koji se bavi Rusijom na Švedskom odbrambenom univerzitetu: “Kada švedska vojska izvodi vježbe u blizini aerodroma, kao što je to bilo u junu, moguće je da su pod nadzorom crkve”.

Ruska pravoslavna crkva u Vasterasu nije odgovorila na zahtjev za komentarom. Predstavnici crkve ranije su negirali povezanost s ruskim obavještajnim službama.

Nakon ruske specijalne vojne operacije na Ukrajinu 2022. godine, evropske su nacije protjerale brojno osoblje ruskih ambasada iz svojih zemalja u nastojanju da otupe sposobnost Moskve da se infiltrira. Ali dvije godine kasnije, sve je jasnije da Moskva nastavlja pronalaziti načine da sprovodi operacije u inostranstvu. A to nosi posljedice.

U aprilu su vlasti Ujedinjenog Kraljevstva izjavile kako sumnjaju da Rusija stoji iza podmetanja požara u britanskom skladištu; a u julu su ruski agenti navodno planirali ubiti šefa njemačkog Reinmetala, dobavljača oružja za Ukrajinu, izvijestio je “CNN”.

Čini se da se Ruska pravoslavna crkva pojavljuje kao još jedan potencijalni kanal za tajne akcije Moskve u inostranstvu. Ukrajinske snage sigurnosti izvršile su raciju u samostanu u Kijevu početkom 2022. kako bi prekinule navone ruske obavještajne operacije. U avgustu 2024. ukrajinska je vlada potpuno zabranila spomenutu crkvu na svojoj teritoriji.

U Češkoj su neki parlamentarni zastupnici nedavno pozvali vladu da istraži crkvene aktivnosti na češkom tlu, izvijestio je “Radio Slobodna Europa”.

I švedske vlasti počinju reagovati. Krajem maja, švedsko javno tijelo koje pruža finansijsku podršku vjerskim grupama, poznato kao SST, zaustavilo je finasciranje ruske crkve u Švedskoj nakon savjetovanja sa sigurnosnom policijom SAPO.

Portparol SAPO-a kaže da je agencija zaključila da su predstavnici crkve “imali kontakte” s pojedincima koji rade za rusku obavještajnu službu u Švedskoj. “Ruska država koristi Rusku pravoslavnu crkvu u Švedskoj kao platformu za sprovođenje obavještajnih aktivnosti u Švedskoj”, izjavio je portparol.

Čelnik opštinskog vijeća Vasterasa, Stafan Janson rekao je za lokalni dnevnik “VLT” da je izjava SAPO-a zabrinjavajuća: “Ovo su ozbiljna vremena i potrebno je obratiti pažnju na ono što se događa oko nas”.

Kad su se opštinske vlasti u Vasterasu sastale kako bi odobrile zahtjev za izgradnju crkve u februaru 2017. godine, lokacija nije izazivala zabrinutost.

Tokom jednog nedavnog radnog dana, ruska crkva u Vasterasu bila je tiha. Sa strane je bio parkiran minibus, ali nije bilo vidljivih posjetilaca ni radnika. Uska cesta od glavnih vrata crkve vodi direktno do ruba ivice aerodroma Vasteras, udaljene nekoliko stotina metara. Aerodrom je strateški važan jer je označen kao tzv. rezervni aerodrom dostupan 24 sata dnevno za korištenje u slučaju vojne ili civilne krize.

Na minutu vožnje od aerodroma nalazi se postrojenje za pročišćavanje vode koje opslužuje Vasteras i okolna područja. Proizvodni pogoni elektroenergetskih kompanija ABB i Westinghouse nalaze se bliže gradu.

Zabrinutosti oko ruske crkve nastavljaju se na istovremene brige oko kupovine zgrada u blizini strateških vojnih lokacija širom nordijskih zemalja od strane ruskih građana.

To uključuje slučaj dvojice ruskih preduzetnika koji posjeduju skijaške domove okrenute prema norveškoj vojnoj vazdušnoj bazi u Bardufosu, kako je izvijestila norveška televizija “TV 2”. Ruski preduzetnik takođe je kupio imanje na obali koje gleda prema švedskoj tajnoj pomorskoj bazi Musko, piše švedski dnevnik “Expressen”.

Ali postoje i znakovi da nordijske vlasti namjeravaju pooštriti svoje zakone u tom pogledu.

Finski grad Kankanpa nedavno je trojici ruskih državljana uskratio pravo na kupovinu napuštenog staračkog doma u blizini vojnog poligona iz razloga nacionalne sigurnosti, a švedska vlada je sugerisala da bi mogla primijeniti slična ograničenja u budućnosti.

Stručnjaci sugerišu da bi restriktivniji pristup bio primjeren u slučaju Vasteras.

“Bila je loša odluka da se uopšte odobri gradnja crkve u neposrednoj blizini aerodroma, a s vremenom se pokazalo da je još gluplja”, rekao je Goranson: “Pod pretpostavkom da ruska crkva ostane na mjestu, vlasti i drugi strateški akteri – uključujući industrijski sektor u Vasterasu – trebaju pretpostaviti u svom planiranju da postoji značajna ranjivost zbog ove crkve”, prenosi “Index”.

Svijet

ŽESTOK RAKETNI NAPAD RUSKIH SNAGA NA KIJEV: Ima poginulih, došlo do požara i materijalne štete

Rusija je u noći između 24. i 25. oktobra izvela novi raketni napad na Kijev, gađajući prestonicu balističkim raketama. U napadu je poginula najmanje jedna osoba, a deset je povrijeđeno. Eksplozije su izazvale požare i veliku materijalnu štetu u više dijelova grada.

Rusija je tokom noći 25. oktobra izvela napad na Kijev, ponovo gađajući ukrajinsku prestonicu balističkim raketama.

Eksplozije su se čule u Kijevu nešto pre četiri sata ujutru po lokalnom vremenu, prema izvještajima novinara portala *Kyiv Independent* koji su bili na terenu.

U napadu je poginula najmanje jedna osoba, dok je deset povređeno, saopštio je Timur Tkačenko, načelnik Kijevske gradske vojne administracije.

Napad se dogodio samo nekoliko dana nakon posljednjeg velikog ruskog napada na ukrajinske gradove tokom noći 22. oktobra. Taj raketni i dron napad na energetsku infrastrukturu širom Ukrajine usmrtio je šest osoba, a najmanje 44 ranio.

Rusija je posljednjih nedjelja pojačala napade na energetsku infrastrukturu uoči zime, zbog čega je Ukrajina bila prinuđena da uvede restrikcije u snabdevanju strujom. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko upozorio je 23. oktobra da se grad priprema za, kako je rekao, „najizazovniju zimu od početka ruske invazije u punom obimu“.

Prema podacima ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva, Rusija je 25. oktobra lansirala devet balističkih raketa tipa *Iskander-M* iz oblasti Rostov i Kursk u Rusiji, kao i 62 napadna i mamčeva drona tipa “Šahed”.

PVO sistemi Ukrajine oborili su 50 dronova i četiri rakete, ali je 12 dronova i pet raketa pogodilo četiri lokacije.

Nakon napada, Tkačenko je saopštio da je na nekoliko lokacija na levoj obali grada“ izbio požar. “Leva obala” odnosi se na dio Kijeva koji se nalazi istočno od reke Dnjepar.

Gradonačelnik Kličko rekao je da su vatrogasci raspoređeni u okruzima Darnicki i Desnjanski.

Veliki požari prijavljeni su u nestambenim objektima u Desnjanskom i Darnickom okrugu, dok je u Dnjeprovski okrug raketni udar oštetio prozore, vozila i ostavio krater u dvorištu stambene zgrade, naveli su lokalni zvaničnici.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp o sastanku s Kim Džong Unom: “ČEKAM NJEGOV POZIV”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je spreman da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom svoje posjete Aziji, ako ga Kim kontaktira u vezi sa sastankom.

“Otvoren sam za to”, rekao je Tramp novinarima u avionu na putu za Maleziju.

Američki predsjednik je napomenuo da Pjongjang ima mnogo nuklearnog oružja, ali ima problema sa telefonskom komunikacijom, prenosi Blumberg Tramp je takođe rekao da je spreman da prizna Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu.

“Kada kažete da bi trebalo da budu priznati kao nuklearna sila, pa, oni imaju mnogo nuklearnog oružja. To ću reći”, rekao je predsjednik SAD novinarima.

Američki zvaničnici su ranije rekli da Tramp nema planove da se sastane sa Kim Džong Unom tokom svoje azijske turneje, koja uključuje posjete Maleziji, Japanu i Južnoj Koreji. Na rasporedu američkog predsjednika Donalda Trumpa tokom turneje po Aziji nije susret sa sjevernokorejskim vođom Kim Džong-unom, rekao je danas američki zvaničnik.

“Predsjednik je, naravno, izrazio želju za susretom s Kimom u bliskoj budućnosti. Ali to nije na programu ovog putovanja”, rekao je zvaničnik pod uslovom anonimnosti, prenosi Foks njuz.

Tramp je tokom prvog mandata održao tri istorijska samita sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom koji su stabilizovali Korejsko poluostrvo, naveo je zvaničnik u saopštenju za američku televiziju. Posljednji put Tramp i Kim su se sastali 30. juna 2019. godine u Demilitarizovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje.

Tramp bi trebalo da stigne u srijedu u Južnu Koreju na samit APEC-a, organizacije za ekonomsku saradnju Azija-Pacifik. Američki predsjednik je javno i privatno izrazio želju da razgovara sa Kimom.

Prema izvorima Si-En-Ena, ideju o novom susretu dodatno je podstakao nedavni sastanak Trampa sa južnokorejskim predsjednikom Li Džae Mjungom, koji ga je pozvao na skup Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Seulu.

Kim je prošlog mjeseca takođe izrazio otvorenost za dijalog, poručivši da bi bio otvoren za razgovor sa SAD “ako odustanu od opsesije denuklearizacijom”.

“Ako SAD odustanu od svoje prazne opsesije denuklearizacijom i žele da teže mirnoj koegzistenciji sa Sjevernom Korejom na osnovu priznavanja realnosti, nema razloga da ne sjednemo sa SAD”, rekao je ranije Kim, prenose agencije

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA I UKRAJINA BLIZU RJEŠENJA ZA KRAJ RATA: Putinov čovjek u Americi tvrdi da su lideri 3 zemlje na korak do PREKIDA VATRE

Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za investicije i ekonomsku saradnju, izjavio je da će se sastanak Putina sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom održati kasnije nego što je bilo planirano.

Nakon dolaska u Vašington na razgovore sa američkim zvaničnicima, Dmitrijev je za CNN rekao da sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nije potpuno isključen.

To je ranije izjavila je ranije portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

Dmitrijev: Vjerujem sa smo blizu diplomatskog rješenja
Očekuje se da Dimitrijev danas u Majamiju sastane sa izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, rekao je ranije američki zvaničnik upoznat sa planovima njegove posjete za Axios.

– Vjerujem da su Rusija, Sjedinjene Države i Ukrajina zapravo prilično blizu diplomatskog rješenja – rekao je on bez detalja.

Evropske nacije sarađuju sa Ukrajinom na novom prijedlogu za prekid vatre duž trenutnih linija fronta, rekli su ove nedjelje evropski diplomati za Rojters, u velikoj mjeri ponavljajući ono što se već razmatra, uz insistiranje da Sjedinjene Države zadrže centralnu ulogu.

– Veliki je potez predsjednika (Vladimira) Zelenskog to što već priznaje da su ovo linije fronta. Znate, njegov prethodni stav je bio da Rusija treba potpuno da ode, tako da zapravo mislim da smo prilično blizu diplomatskom rješenju koje se može postići – rekao je Dmitrijev, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno