Connect with us

Svijet

ŠVEĐANE MUČI NOVA BRIGA! Ruska crkva im trn u oku

Toranj s kupolom uzdiže se iznad okolnog drveća u vedar jesenji dan. Visoka ograda okolo i znakovi koji upozoravaju na nadzorne kamere. Na zvuk automobila u prolazu, iza parkiranog minibusa unutar ograđenog prostora istrčava pas i laje kroz zatvorenu kapiju. ​Ovo je nedavno izgrađena ruska pravoslavna crkva na periferiji švedskog grada Vasterasa – za vjernike nevino mjesto bogosluženja; ali za sve glasniju grupu kritičara, potencijalna prijetnja nacionalnoj sigurnosti Švedske.

Zabrinutost je fokusirana na osjetljivu lokaciju crkve, vrlo blizu strateški važnog aerodroma, pogona za obradu vode i energetskih firmi sa sjedištem u gradu od 130.000 stanovnika koji se nalazi samo 100 kilometara zapadno od Stokholma, piše “Politico”.

Usred vala navodnih zavjera ruskih operativaca kojima su meta infrastruktura i politički protivnici širom Evrope, stručnjaci za sigurnost kažu da bi Švedska trebala izvršiti pritisak na institucije povezane s Moskvom – uključujući ovu crkvu.

“Crkva nudi potencijalno sjedište koje se može koristiti za prikupljanje informacija, kako usmjerenih prema aerodromu Vasteras, tako i prema industrijskim interesima u energetskom sektoru”, rekao je Markus Goranson, istraživač koji se bavi Rusijom na Švedskom odbrambenom univerzitetu: “Kada švedska vojska izvodi vježbe u blizini aerodroma, kao što je to bilo u junu, moguće je da su pod nadzorom crkve”.

Ruska pravoslavna crkva u Vasterasu nije odgovorila na zahtjev za komentarom. Predstavnici crkve ranije su negirali povezanost s ruskim obavještajnim službama.

Nakon ruske specijalne vojne operacije na Ukrajinu 2022. godine, evropske su nacije protjerale brojno osoblje ruskih ambasada iz svojih zemalja u nastojanju da otupe sposobnost Moskve da se infiltrira. Ali dvije godine kasnije, sve je jasnije da Moskva nastavlja pronalaziti načine da sprovodi operacije u inostranstvu. A to nosi posljedice.

U aprilu su vlasti Ujedinjenog Kraljevstva izjavile kako sumnjaju da Rusija stoji iza podmetanja požara u britanskom skladištu; a u julu su ruski agenti navodno planirali ubiti šefa njemačkog Reinmetala, dobavljača oružja za Ukrajinu, izvijestio je “CNN”.

Čini se da se Ruska pravoslavna crkva pojavljuje kao još jedan potencijalni kanal za tajne akcije Moskve u inostranstvu. Ukrajinske snage sigurnosti izvršile su raciju u samostanu u Kijevu početkom 2022. kako bi prekinule navone ruske obavještajne operacije. U avgustu 2024. ukrajinska je vlada potpuno zabranila spomenutu crkvu na svojoj teritoriji.

U Češkoj su neki parlamentarni zastupnici nedavno pozvali vladu da istraži crkvene aktivnosti na češkom tlu, izvijestio je “Radio Slobodna Europa”.

I švedske vlasti počinju reagovati. Krajem maja, švedsko javno tijelo koje pruža finansijsku podršku vjerskim grupama, poznato kao SST, zaustavilo je finasciranje ruske crkve u Švedskoj nakon savjetovanja sa sigurnosnom policijom SAPO.

Portparol SAPO-a kaže da je agencija zaključila da su predstavnici crkve “imali kontakte” s pojedincima koji rade za rusku obavještajnu službu u Švedskoj. “Ruska država koristi Rusku pravoslavnu crkvu u Švedskoj kao platformu za sprovođenje obavještajnih aktivnosti u Švedskoj”, izjavio je portparol.

Čelnik opštinskog vijeća Vasterasa, Stafan Janson rekao je za lokalni dnevnik “VLT” da je izjava SAPO-a zabrinjavajuća: “Ovo su ozbiljna vremena i potrebno je obratiti pažnju na ono što se događa oko nas”.

Kad su se opštinske vlasti u Vasterasu sastale kako bi odobrile zahtjev za izgradnju crkve u februaru 2017. godine, lokacija nije izazivala zabrinutost.

Tokom jednog nedavnog radnog dana, ruska crkva u Vasterasu bila je tiha. Sa strane je bio parkiran minibus, ali nije bilo vidljivih posjetilaca ni radnika. Uska cesta od glavnih vrata crkve vodi direktno do ruba ivice aerodroma Vasteras, udaljene nekoliko stotina metara. Aerodrom je strateški važan jer je označen kao tzv. rezervni aerodrom dostupan 24 sata dnevno za korištenje u slučaju vojne ili civilne krize.

Na minutu vožnje od aerodroma nalazi se postrojenje za pročišćavanje vode koje opslužuje Vasteras i okolna područja. Proizvodni pogoni elektroenergetskih kompanija ABB i Westinghouse nalaze se bliže gradu.

Zabrinutosti oko ruske crkve nastavljaju se na istovremene brige oko kupovine zgrada u blizini strateških vojnih lokacija širom nordijskih zemalja od strane ruskih građana.

To uključuje slučaj dvojice ruskih preduzetnika koji posjeduju skijaške domove okrenute prema norveškoj vojnoj vazdušnoj bazi u Bardufosu, kako je izvijestila norveška televizija “TV 2”. Ruski preduzetnik takođe je kupio imanje na obali koje gleda prema švedskoj tajnoj pomorskoj bazi Musko, piše švedski dnevnik “Expressen”.

Ali postoje i znakovi da nordijske vlasti namjeravaju pooštriti svoje zakone u tom pogledu.

Finski grad Kankanpa nedavno je trojici ruskih državljana uskratio pravo na kupovinu napuštenog staračkog doma u blizini vojnog poligona iz razloga nacionalne sigurnosti, a švedska vlada je sugerisala da bi mogla primijeniti slična ograničenja u budućnosti.

Stručnjaci sugerišu da bi restriktivniji pristup bio primjeren u slučaju Vasteras.

“Bila je loša odluka da se uopšte odobri gradnja crkve u neposrednoj blizini aerodroma, a s vremenom se pokazalo da je još gluplja”, rekao je Goranson: “Pod pretpostavkom da ruska crkva ostane na mjestu, vlasti i drugi strateški akteri – uključujući industrijski sektor u Vasterasu – trebaju pretpostaviti u svom planiranju da postoji značajna ranjivost zbog ove crkve”, prenosi “Index”.

Svijet

UNICEF: Više od 400 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu

Više od 417 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu i lišeno je najmanje dvije osnovne potrebe kao što su ishrana i sanitacija, pokazao je najnoviji izvještaj UNICEF-a.

Izvještaj “Stanje djece u svetu 2025: Iskorjenjivanje siromaštva djece – naš zajednički imperativ”, objavljen je povodom Svjetskog dana djeteta i zasnovan je na podacima iz više od 130 zemalja.

Procjena višedimenzionalnog siromaštva uključuje šest kategorija: obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, ishrana, sanitacija i voda.

Prema izvještaju, 118 miliona djece doživljava tri ili više oblika uskraćenosti, dok 17 miliona trpi četiri ili više.

Najviše stope siromaštva prisutne su u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.

Iako je procenat djece pogođene jednom ili više teških uskraćenosti smanjen sa 51 odsto 2013. na 41 odsto 2023. godine, napredak se usporava zbog sukoba, klimatskih kriza, demografskih promjena i smanjenja međunarodne razvojne pomoći.

Izvještaj takođe pokazuje da više od 19 odsto djece u svijetu živi u ekstremnom siromaštvu, sa manje od tri dolara dnevno, pri čemu skoro 90 odsto ove djece živi u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.

U zemljama sa visokim prihodima, oko 50 miliona djece – 23 odsto dječje populacije, živi u relativnom siromaštvu, što može da ograniči njihov svakodnevni život.

UNICEF je istakao i pozitivne primjere.

Slovenija je između 2013. i 2023. smanjila dječje siromaštvo za više od četvrtine, zahvaljujući sistemu porodičnih davanja i minimalnoj plati.

U Italiji, relativna stopa monetarnog siromaštva među djecom pala je na 23,2 odsto u 2023. godini, dok je životni standard djece poboljšan za 8,6 odsto u posljednjih pet godina, rekao je predsjednik UNICEF-a Italija, Nikola Gracijano.

U izveštaju je istaknuto da će bez hitnih globalnih i nacionalnih politika, djeca i dalje biti najranjivija grupa pogođena siromaštvom i uskraćenošću osnovnih prava.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ODOBRIO PLAN za mir između Rusije i Ukrajine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove nedjelje odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, koji su visoki zvaničnici administracije razvijali posljednjih nedelja u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim zvaničnicima, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC.

U izradu plana bili su uključeni Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i Trampov zet, Džared Kušner.

Zvaničnik je rekao da se plan fokusira na bezbjednosne garancije za obe strane kako bi se obezbijedio trajni mir, ali nije iznio detalje, jer se još vodi određeni stepen pregovora.

Tri američka zvaničnika navela su da okvir sporazuma još nije predstavljen Ukrajincima i da se vreme finalizacije poklopilo sa posjetom američke vojne delegacije Kijevu.

Rubio je na mreži Iks rekao da postizanje trajnog mira zahtijeva ustupke obe strane i da se razvija lista potencijalnih ideja za okončanje rata.

Američka delegacija stigla je u Kijev juče ujutru kako bi razgovarala o vojnoj strategiji, tehnologiji i oživljavanju mirovnog procesa.

Američki zvaničnik opisao je posjetu kao “napor Bijele kuće da ponovo pokrene mirovne pregovore”.

Prema izvorima bliskim ukrajinskoj vladi i evropskom zvaničniku, Ukrajina nije učestvovala u oblikovanju plana, već je samo okvirno o njemu obaveštena.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da američki predsjednik želi da se rat okonča i da postoji šansa ukoliko se pokaže fleksibilnost.

Trampova administracija i ruski zvaničnici sastavili su novi prijedlog za okončanje rata u Ukrajini koji predviđa velike ustupke Kijeva, rekli su izvori upoznati sa naporima za Fajnenšel Tajms.

Na planu je radila grupa američkih i ruskih zvaničnika, a jedan od arhitekata je Kiril Dmitrijev, šef ruskog državnog fonda i blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema izvorima, plan predviđa da Ukrajina ustupi preostale dijelove Donbasa, prepolovi broj svojih oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

Takođe bi bila smanjena američka vojna pomoć, zabranjeno raspoređivanje trupa bilo koje strane na ukrajinskoj teritoriji i ukinuta isporuka zapadnog naoružanja dugog dometa.

Plan uključuje i priznanje ruskog jezika kao zvaničnog, kao i formalni status za lokalnu granu Ruske pravoslavne crkve.

Izvori su rekli da je dokument u “velikoj mjeri naklonjen Rusiji i teško prihvatljiv za Ukrajinu”.

Zvaničnici u Kijevu rekli su da plan odgovara maksimalističkim zahtjevima Kremlja, a neki su ga opisali kao pokušaj Moskve da iskoristi političku slabost Zelenskog usred korupcionaškog skandala.

Nastavi čitati

Svijet

HTJELI NAMAMITI SINA HRVATSKOG MILIONERA, pa pogrešnog čovjeka mučili četiri sata u Beču

Dvojica pripadnika zloglasnog kavačkog klana osuđena su u Beču zbog brutalnog mučenja dvije žrtve, a ključni dokazi protiv njih bile su uznemirujuće poruke iz kriptovanih razgovora.

Crnogorac (39) i njegov saučesnik iz Srbije (50) navodno su članovi “srednjeg menadžmenta” beogradske ćelije klana, kojom je iz Beča upravljao kum pod nadimkom “Dexter”, piše austrijski portal Heute.

Krvavi rat klanova

Suđenje mafijašima održano je juče u Beču uz velike mjere bezbjednosti i najstrože kontrole pristupa. Dvojac, koji su teško naoružani policajci dopratili u sudnicu, osuđen je na šest i sedam godina zatvora zbog teške iznude. Presude još nisu pravosnažne.

Kavački klan, koji potiče iz Crne Gore, vodi otvoreni rat sa suparničkim škaljarskim klanom, takođe iz Kotora. Sukob je eskalirao nakon nestanka pošiljke od 200 kilograma droge u Španiji 2014. godine, a u borbi za prevlast u euvropskoj trgovini narkoticima dosad je širom svijeta u pucnjavama, mučenjima i bombaškim napadima ubijeno najmanje 80 ljudi.

Horor u stanu obloženom folijom

Prema optužnici, muškarci su 2020. godine s drugim saučenicima namamili navodnog sina hrvatskog milionaša i još jednog 64-godišnjeg Hrvata u Beč. Dočekali su ih u stanu koji je bio obložen plastičnom folijom, gdje su ih vezali, mučili i prijetili im smrću.

Državno tužilaštvo opisalo je prizore kao materijal “kakav se inače viđa samo u TV serijama”. Žrtve su zastrašivali “ručnim pilama i pištoljima s prigušivačima”, a situacija je bila, kako je rečeno na sudu, “kao u najgorim noćnim morama”.

Jezive poruke kao ključni dokaz

Mlađi muškarac, za kojeg se pogrešno vjerovalo da je sin milionera, bio je brutalno zlostavljan više od četiri sata.

“Ako uskoro ne kažu gdje je novac, moraćemo početi piliti”, stajalo je u jednoj od presretnutih poruka. Potom je na red došao 64-godišnjak.

“Starac je gotov, ovaj ga je udario, brate, u lice. Cijelo mu je lice puklo, brate… i bio je izrezan nožem”, javljali su optuženici svojim nadređenima. Žrtva je, navodno jecajući, obećala mučiteljima 750.000 evra.

Zakon ćutnje na sudu

Iako brutalno zlostavljane, žrtve su puštene na slobodu, ali ubrzo su bile prisiljene na predaju novca u Hrvatskoj. Stariji muškarac, koji se navodno bavi krijumčarenjem cigareta, uspio je prikupiti svega 10.000 evra.

Na suđenju se dogodio očekivani obrat – ni žrtve ni svjedoci nisu htjeli prepoznati ili teretiti optuženike.

Kako se navodi, takvi iznenadni gubici pamćenja nisu rijetkost u mafijaškom miljeu. Branitelji su, s druge strane, tvrdili da se radi o zamjeni identiteta i osporavali optužbe, a tokom postupka je utvrđeno da optužnica nije bila ispravno podnesena te je morala biti izmijenjena, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno