Connect with us

Svijet

SVIJET U BRIGAMA: Šta zapravo znači povlačenje Rusije iz Sporazuma o nuklearnom testiranju

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon prema kojem Rusija povlači ratifikaciju Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja, koji je usvojen 1996. ali nikada nije stupio na snagu.

Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja ga nisu potpisale, a SAD, Izrael, Kina, Egipat i Iran ga nisu ratifikovali.

Ranije je najavljeno da će se Rusija povući ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT) navodno zbog neodgovornog stava Sjedinjenih Država prema globalnoj bezbjednosti. Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u martu da situacija u vezi sa Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba izaziva sve veću zabrinutost zbog akcija SAD.

“Ako Amerika ne testira, nećemo ni mi”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je ranije da moguće odbijanje Rusije da ratifikuje sporazum ne znači namjeru da sprovede nuklearne testove.

Rusija kaže da je cilj da se povrati paritet sa Sjedinjenim Državama, koje su potpisale, ali nikada nisu ratifikovale sporazum iz 1996. godine, ali i da neće nastaviti nuklearna testiranja osim ako Vašington to ne učini.

Odgovarajući dokument objavljen je na sajtu zvaničnog izdanja pravnih akata, prenijele su RIA Novosti.

Prijedlog zakona o opozivu sporazuma prošao je prošlog mjeseca u ruskom parlamentu po ubrzanom postupku.

Šta je CTBT?
Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba dogovoren 1996. ima za cilj zabranu testiranja nuklearnog oružja i nuklearnih eksplozija u atmosferi, svemiru, pod vodom i pod zemljom.

Njime se zabranjuje “svaka probna eksplozija nuklearnog oružja ili bilo koja druga nuklearna eksplozija” bilo gdje u svijetu, sa ciljem smanjenja i konačnog uklanjanja nuklearnog oružja. U preambuli se navodi usmjerenost na podršku razoružanju i neširenju nuklearnog naoružanja ograničavanjem razvoja nuklearnog oružja i zaustavljanjem zemalja u proizvodnji naprednijeg oružja, piše Hina.

Ukupno 187 država potpisalo je sporazum, a 178 ga je ratifikovalo u svojim parlamentima.

Od devet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje, Velika Britanija i Francuska su ga potpisale i ratifikovale, SAD, Izrael i Kina su potpisali, ali nisu ratifikovali, a Rusija je potpisala i ratifikovala, ali sada povlači ratifikaciju, navodeći da “oslikava” stav SAD.

Indija, Pakistan i Severna Koreja tek treba da potpišu ili ratifikuju CTBT. Sporazum nije pravno valjan dok ga 44 navedene zemlje ne potpišu i ratifikuju – svih devet koje imaju nuklearno oružje i 35 ostalih koje posjeduju nuklearnu energiju i istraživačke reaktore.

Ima li onda CTBT ikakvog praktičnog učinka?
Da, u praksi je sporazum stvorio tabu protiv eksplozivnih nuklearnih testova. Nijedna zemlja nije sprovela takav test od 1990-ih sem Sjeverne Koreje, koja je sprovela posljednji od svojih šest testova 2017.

Sporazumom je uspostavljena globalna mreža posmatračkih stanica koje mogu da detektuju zvuk, udarne talase ili radioaktivne padavine od nuklearne eksplozije. Kad bude dovršena, sadržavaće 321 stanicu za praćenje i 16 laboratorija, čiji će domaćini biti 89 zemalja. Otprilike 90 odsto toga već je operativno, uključujući Rusiju i SAD.

Šta znači ruska promjena stava?
Rusija kaže da ne planira da sprovodi testiranje sem ako to ne urade Amerikanci, navodi Al Džazira.

Ali, neki analitičari smatraju da je ruski test sada vjerovatniji. Putin objavljuje ono što Zapad vidi kao nuklearne prijetnje od početka rata u Ukrajini i možda drži testiranja u rezervi u slučaju da ruski položaj u sukobu naglo opadne, kad bi to mogao iskoristiti da upozori Zapad da odstupi. Javno se nije izjasnio oko toga da li smatra da je test potreban ili ne.

Putin je prošlog mjeseca rekao da “nije spreman da kaže” da li će Rusija obaviti nuklearne testove uživo, prenosi Radio Slobodna Evropa.

On je prošle nedjelje nadgledao vježbe balističkih raketa u, kako je rekao ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, vježbi za “masivan” uzvratni nuklearni napad na neimenovanog neprijatelja.

Šta bi se postiglo nuklearnim testiranjem?
Ne mnogo u naučnom smislu, kažu stručnjaci, jer se detonacije u punom opsegu mogu tačno simulirati pomoću testova bez nuklearne lančane reakcije. I Rusija i SAD imaju napredne istraživačke programe za razumijevanje performansi i ponašanja oružja, rekao je Dilan Spolding, naučnik Udruženja zabrinutih naučnika.

– Takva vrsta istraživanja ne zahtjeva pravo testiranje, ono traži računarsko modeliranje – rekao je on.

Ali stručnjaci kažu da bi test poslao snažan politički signal. Andrej Baklicki, istraživač Instituta UN za istraživanje razoružanja, rekao je da bi svaka država sa nuklearnim oružjem to uradila samo u posebnim okolnostima.

– Argument “možda će naše nuklearne bojeve glave biti malo bolje” nije baš dobar razlog da se to uradi – rekao je on, prenosi Blic.

Ima li razloga za zabrinutost?
Bezbjednosni analitičari, navodi Al Džazira, kažu da bi nuklearna proba gotovo sigurno podstakla druge zemlje da slijede njihov primjer, sa poništavanjem CTBT i pokretanjem nove trke u naoružanju.

Borci protiv nuklearnog oružja kažu da bi to moglo da uzrokuje štetu okolini, iako bi se testiranja – za razliku od ranih decenija Hladnog rata – sprovodila duboko pod zemljom. Ali, to bi takođe ukazalo na širu nestabilnost.

– Ako se nalazimo u svijetu u kojem se odvijaju testovi, prva stvar koju nam to pokazuje je da su nuklearni rizici porasli. Mislim da je testiranje simptom rastućih napetosti i da bi ih dodatno pogoršalo – rekao je Džejms Ekton, voditelj programa nuklearne politike Fondacije Karnegi.

Related Topics:

Svijet

KATASTROFA U TEKSASU: Poplave usmrtile više ljudi, proglašeno vanredno stanje (VIDEO)

Centralni Teksas pogođen je razornim bujičnim poplavama koje su usmrtile više ljudi i natjerale stotine na evakuaciju. Vanredno stanje proglašeno je u dolini rijeke Gvadalupe

Nekoliko ljudi je poginulo, a nekoliko se još uvijek vodi kao nestalo pošto su bujične poplave pogodile dijelove centralnog Teksasa. Zbog ozbiljnosti situacije, proglašeno je vanredno stanje za područja brdovite zemlje i doline Končo

Spasilačke operacije i evakuacije traju od ranih jutarnjih sati, a vlasti upozoravaju da bi moglo doći do daljih poplava, čak i ako kiša ne bude jaka. “Čak i uz slabu kišu, moguće su nove poplave”, rekao je vršilac dužnosti guvernera Den Patrik.

Guverner Teksasa Greg Abot rekao je da država obezbjeđuje “sve neophodne resurse za Kervil, Ingram, Hant i cijelo područje Teksaškog brda koje se suočava sa ovom razornom poplavom”.

“Molim vas, ne rizikujte”
Područje pogođeno poplavama je sjeverozapadno od grada San Antonija. Snimci sa mjesta događaja prikazuju bujne kiše koje su preplavile mostove i puteve, a brza voda odnosi sve pred sobom.

Tačan broj poginulih i nestalih još nije zvanično potvrđen. “Molimo vas da ne rizikujete. Budite oprezni, slušajte lokalna upozorenja za vanredne situacije i nikada ne vozite poplavljenim putevima”, rekao je komesar Ministarstva poljoprivrede Teksasa Sid Miler

Kancelarija šerifa okruga Ker opisala je događaj kao “katastrofalnu poplavu” i potvrdila da je bilo smrtnih slučajeva. Građanima koji žive u blizini potoka, riječnih tokova i rijeke Gvadalupe savjetovano je da se odmah evakuišu na više terene.

Nastavi čitati

Svijet

KRAJ RATA BLIZU? Hamas poslao odgovor na prijedlog o prekidu vatre

Hamas je saopštio danas da je posrednicima predao pozitivan odgovor na prijedlog o prekidu vatre u Gazi, koji je izrađen uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i koji se odnosi na primirje u trajanju od 60 dana, prenosi “Al Jazeera”.

Palestinski zvaničnik je za “Reuters” rekao da je odgovor Hamasa “pozitivan i da bi trebalo da pomogne u postizanju dogovora”.

Prema prijedlogu za prekid vatre u Gazi u koji je “Al Jazeera” imala uvid, američki predsjednik Donald Tramp bi garantovao posvećenost Izraela prekidu vatre tokom dogovorenog trajanja primirja.

Prijedlog predviđa oslobađanje deset živih talaca koje drži Hamas u Gazi, kao i vraćanje tijela 18 preminulih sa “liste 58”.

Hamas bi, prema prijedlogu o prekidu vatre, oslobodio osam živih talaca prvog dana i predao bi tijela pet preminulih sedmog dana prekida vatre.

Još pet tijela talaca Hamas bi trebalo da preda 30. dana prekida vatre, dvoje živih talaca treba da preda 50. dana prekida vatre i još osam tijela talaca treba da preda 60. dana prekida vatre.

Prijedlog o prekidu vatre podrazumijeva i da će humanitarna pomoć biti poslata u Gazu odmah nakon što ga Hamas odobri.

Sporazum će osigurati dolazak pomoći u dovoljnim i intenzivnim količinama, kao u sporazumu od 19. januara, a pomoć će se distribuirati putem dogovorenih kanala, uključujući preko Ujedinjenih nacija i Palestinskog crvenog polumjeseca.

Izrael i Hamas su u sukobu u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine i upada Hamasa na jug Izraela kada je, prema izraelskim podacima ubijeno oko 1.200 ljudi a otet je 251 talac, dok je prema palestinskim izvorima od tada u Pojasu Gaze ubijeno više od 56.000 Palestinaca.

Danas ranije, izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da trenutno drže operativnu kontrolu nad oko 65 odsto teritorije Pojasa Gaze, nakon intenziviranih vojnih akcija širom te palestinske teritorije.

Tokom prošle nedjelje, izraelske snage su eliminisale više od 100 operativaca Hamasa, uključujući višeg komandanta Hakema el Isu, prenosi “Times of Israel”.

Agencija UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) saopštila je danas da 85 odsto teritorije Gaze trenutno potpada pod militarizovane zone Izraelske vojske (IDF) ili se nalazi pod prisilnim naređenjima za evakuaciju, navodi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA UVODI VOJNI ROK: Pripreme u toku, planirana izgradnja kasarni

Njemačka planira da uvede program dobrovoljne šestomjesečne vojne službe, rekli su neimenovani izvori upoznati sa planom, dok Berlin pokušava da obuči više rezervista i ojača nacionalnu odbranu zbog bezbjednosnih zabrinutosti u vezi sa Rusijom.

U okviru programa, tražili bi se dobrovoljci za obuku u jednostavnim zadacima kao što su stražarske dužnosti, ali bi se mogla razmotriti vojna regrutacija za regrutovanje više ljudi ako se procijeni da je popunjavanje prenisko.

Budući da su evropske države koje su u NATO-u pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa da više ulažu u sopstvenu bezbjednost od ruske specijalne operacije u Ukrajini 2022. godine, ministar odbrane Boris Pistorijus želi da poveća broj vojnika u službi sa 180.000 na 260.000.

Njemačka se nada da bi program dobrovoljne šestomjesečne službe pomogao da se udvostruči broj obučenih rezervista sa trenutnog nivoa od oko 100.000 i da bi neki od dobrovoljaca nastavili karijeru u aktivnoj službi.

Ministarstvo odbrane je saopštilo da su pripreme za novi program vojne službe u punom jeku.

“Cilj ostaje da zakon o novoj vojnoj službi stupi na snagu u januaru. Naše akcije su usmjerene na to”, rekao je neimenovani portparol Ministarstva, dodajući da će detalji biti otkriveni kada zakon stigne do parlamenta.

Učesnici planiranog njemačkog programa imaće priliku da produže obuku kako bi dobili vozačku dozvolu za upravljanje kamionom ili se obučavali za vozača tenka.

Planiraju se i nove improvizovane kasarne kako bi regruti mogli da se obučavaju bliže kući.

Neimenovani izvori navode da Pistorijus želi da zakon bude usvojen do kraja sljedećeg mjeseca, a prvi regruti bi počeli sa obukom od maja 2026. godine.

Ostaju otvorena pitanja o planu, uključujući i to ko bi bio regrutovan za obaveznu službu ako vlada ne ispuni svoje ciljeve regrutovanja.

Nastavi čitati

Aktuelno