Connect with us

Svijet

SVIJET U BRIGAMA: Šta zapravo znači povlačenje Rusije iz Sporazuma o nuklearnom testiranju

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon prema kojem Rusija povlači ratifikaciju Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja, koji je usvojen 1996. ali nikada nije stupio na snagu.

Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja ga nisu potpisale, a SAD, Izrael, Kina, Egipat i Iran ga nisu ratifikovali.

Ranije je najavljeno da će se Rusija povući ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT) navodno zbog neodgovornog stava Sjedinjenih Država prema globalnoj bezbjednosti. Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u martu da situacija u vezi sa Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba izaziva sve veću zabrinutost zbog akcija SAD.

“Ako Amerika ne testira, nećemo ni mi”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je ranije da moguće odbijanje Rusije da ratifikuje sporazum ne znači namjeru da sprovede nuklearne testove.

Rusija kaže da je cilj da se povrati paritet sa Sjedinjenim Državama, koje su potpisale, ali nikada nisu ratifikovale sporazum iz 1996. godine, ali i da neće nastaviti nuklearna testiranja osim ako Vašington to ne učini.

Odgovarajući dokument objavljen je na sajtu zvaničnog izdanja pravnih akata, prenijele su RIA Novosti.

Prijedlog zakona o opozivu sporazuma prošao je prošlog mjeseca u ruskom parlamentu po ubrzanom postupku.

Šta je CTBT?
Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba dogovoren 1996. ima za cilj zabranu testiranja nuklearnog oružja i nuklearnih eksplozija u atmosferi, svemiru, pod vodom i pod zemljom.

Njime se zabranjuje “svaka probna eksplozija nuklearnog oružja ili bilo koja druga nuklearna eksplozija” bilo gdje u svijetu, sa ciljem smanjenja i konačnog uklanjanja nuklearnog oružja. U preambuli se navodi usmjerenost na podršku razoružanju i neširenju nuklearnog naoružanja ograničavanjem razvoja nuklearnog oružja i zaustavljanjem zemalja u proizvodnji naprednijeg oružja, piše Hina.

Ukupno 187 država potpisalo je sporazum, a 178 ga je ratifikovalo u svojim parlamentima.

Od devet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje, Velika Britanija i Francuska su ga potpisale i ratifikovale, SAD, Izrael i Kina su potpisali, ali nisu ratifikovali, a Rusija je potpisala i ratifikovala, ali sada povlači ratifikaciju, navodeći da “oslikava” stav SAD.

Indija, Pakistan i Severna Koreja tek treba da potpišu ili ratifikuju CTBT. Sporazum nije pravno valjan dok ga 44 navedene zemlje ne potpišu i ratifikuju – svih devet koje imaju nuklearno oružje i 35 ostalih koje posjeduju nuklearnu energiju i istraživačke reaktore.

Ima li onda CTBT ikakvog praktičnog učinka?
Da, u praksi je sporazum stvorio tabu protiv eksplozivnih nuklearnih testova. Nijedna zemlja nije sprovela takav test od 1990-ih sem Sjeverne Koreje, koja je sprovela posljednji od svojih šest testova 2017.

Sporazumom je uspostavljena globalna mreža posmatračkih stanica koje mogu da detektuju zvuk, udarne talase ili radioaktivne padavine od nuklearne eksplozije. Kad bude dovršena, sadržavaće 321 stanicu za praćenje i 16 laboratorija, čiji će domaćini biti 89 zemalja. Otprilike 90 odsto toga već je operativno, uključujući Rusiju i SAD.

Šta znači ruska promjena stava?
Rusija kaže da ne planira da sprovodi testiranje sem ako to ne urade Amerikanci, navodi Al Džazira.

Ali, neki analitičari smatraju da je ruski test sada vjerovatniji. Putin objavljuje ono što Zapad vidi kao nuklearne prijetnje od početka rata u Ukrajini i možda drži testiranja u rezervi u slučaju da ruski položaj u sukobu naglo opadne, kad bi to mogao iskoristiti da upozori Zapad da odstupi. Javno se nije izjasnio oko toga da li smatra da je test potreban ili ne.

Putin je prošlog mjeseca rekao da “nije spreman da kaže” da li će Rusija obaviti nuklearne testove uživo, prenosi Radio Slobodna Evropa.

On je prošle nedjelje nadgledao vježbe balističkih raketa u, kako je rekao ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, vježbi za “masivan” uzvratni nuklearni napad na neimenovanog neprijatelja.

Šta bi se postiglo nuklearnim testiranjem?
Ne mnogo u naučnom smislu, kažu stručnjaci, jer se detonacije u punom opsegu mogu tačno simulirati pomoću testova bez nuklearne lančane reakcije. I Rusija i SAD imaju napredne istraživačke programe za razumijevanje performansi i ponašanja oružja, rekao je Dilan Spolding, naučnik Udruženja zabrinutih naučnika.

– Takva vrsta istraživanja ne zahtjeva pravo testiranje, ono traži računarsko modeliranje – rekao je on.

Ali stručnjaci kažu da bi test poslao snažan politički signal. Andrej Baklicki, istraživač Instituta UN za istraživanje razoružanja, rekao je da bi svaka država sa nuklearnim oružjem to uradila samo u posebnim okolnostima.

– Argument “možda će naše nuklearne bojeve glave biti malo bolje” nije baš dobar razlog da se to uradi – rekao je on, prenosi Blic.

Ima li razloga za zabrinutost?
Bezbjednosni analitičari, navodi Al Džazira, kažu da bi nuklearna proba gotovo sigurno podstakla druge zemlje da slijede njihov primjer, sa poništavanjem CTBT i pokretanjem nove trke u naoružanju.

Borci protiv nuklearnog oružja kažu da bi to moglo da uzrokuje štetu okolini, iako bi se testiranja – za razliku od ranih decenija Hladnog rata – sprovodila duboko pod zemljom. Ali, to bi takođe ukazalo na širu nestabilnost.

– Ako se nalazimo u svijetu u kojem se odvijaju testovi, prva stvar koju nam to pokazuje je da su nuklearni rizici porasli. Mislim da je testiranje simptom rastućih napetosti i da bi ih dodatno pogoršalo – rekao je Džejms Ekton, voditelj programa nuklearne politike Fondacije Karnegi.

Svijet

URAGAN U MOSKVI: Dvoje poginulih a više od 30 povrijeđenih (VIDEO)

Najmanje 35 osoba je povrijeđeno a dve su poginule usljed uragana koji je u četvrtak protutnjao Moskvom.

Među povrijeđenima je i šestoro djece.

Nadležni su apelovali na građane da ne izlaze napolje po lošem vremenu zbog obilnih padavina koje se očekuju u glavnom gradu Rusije.

Uragan je nanio veliku štetu dijelovima grada. Prema podacima nadležnih službi, oboreno je skoro 1.200 stabala, oštećeno 645 automobila i nekoliko stubova ulične rasvjete, prenosi RIA Novosti.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKA VOJSKA ULAZI U ŠVEDSKU: SAD će imati pristup vojnim aerodromima i bazama blizu Rusije

Švedski parlament juče je odobrio kontraverzni sporazum o vojnoj saradnji sa Sjedinjenim Državama. Sporazum reguliše specifične uslove američke vojne prisutnosti u Švedskoj.

Švedska televizijska kuća SVT citirala je ministra obrane Pala Jonsona koji je rekao da će sporazum značajno poboljšati uslove za američku potporu tokom krize ili rata.

Odbrambeni pakt Stokholma i Vašingtona
U decembru su Stokholm i Vašington dogovorili odbrambeni pakt kojim se američkim vojnicima dopušta korištenje 17 vojnih objekata u Švedskoj, uključujući aerodrome, pomorske baze i lokacije za kopnene trupe. Sporazum dopušta raspoređivanje američkog vojnog osoblja i opreme, kao i sprovođenje vježbi.

Kritičari su izrazili zabrinutost da se sporazum ne bavi razmještanjem nuklearnog oružja. Švedska vlada je saopštila da je ustaljeni stav Stokholma o zabrani prisustva nuklearnog oružja u zemlji u vrijeme mira dobro poznat i poštovan, prenosi Blic.

Švedska, koja je godinama bila vojno nesvrstana, podnijela je zahtjev za članstvo u NATO zajedno sa susednom Finskom nakon ruske invazije na Ukrajinu i pridružila se zapadnom odbrambenom savezu 7. marta.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE PENTAGON: Ukrajina može da gađa ruske snage bilo gdje u Rusiji

Ukrajina može da koristi oružje koje je isporučila Amerika da pogodi ruske snage koje napadaju ukrajinske trupe bilo gdje preko granice sa Rusijom, a ne samo na ruskoj teritoriji u blizini ukrajinske oblasti Harkov, saopštio je Pentagon.

Prošlog mjeseca, predsjednik Džozef Bajden dao je Kijevu zeleno svjetlo da lansira oružje koje je isporučila Amerika na vojne ciljeve u Rusiji, prenosi Rojters.

Međutim, zvaničnici su tada rekli da se Bajdenova odluka odnosi samo na mete unutar Rusije u blizini granice sa ukrajinskim regionom Harkov na istoku.

Portparol Pentagona, general major Patrik Rajder rekao je novinarima u četvrtak da, iako nije bilo promene u politici, ukrajinska upotreba oružja protiv ruskih trupa nije ograničena samo na oblast Harkova na ruskoj strani.

“Sposobnost da se može uzvratiti vatra je zaista ono na šta je fokusirana ova politika… pošto vidimo ruske snage kako pucaju preko granice, Ukrajina mora da ima mogućnost da uzvrati vatru na te kopnene snage, koristeći municiju koju obezbeđuju Sjedinjene Američke Države”, rekao je Rajder.

Prema njegovim riječima, u pitanju je samoodbrana i zato to Ukrajina i treba da uradi.

Isto je rekao i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan ranije ove nedjelje.

“Ovdje se ne radi o geografiji već o zdravom razumu. Ako Rusija napada ili sprema napad sa svoje teritorije na Ukrajinu, ima smisla dozvoliti Ukrajini da uzvrati”, rekao je Salivan.

Nakon početnih ukrajinskih uspeha u kojima je Kijev odbio napad na prestonicu i povratio teritoriju u prvoj godini rata, velika ukrajinska kontraofanziva korišćenjem doniranih zapadnih tenkova je prošle godine propala, ističe agencija.

Nastavi čitati

Aktuelno