Društvo
SVOJE BACAMO, TUĐE PLAĆAMO! Dvije trećine hrane koju jedemo je iz uvoza
BiH posjeduje izvanredne mogućnosti kada je u pitanju obradivost zemljišta i poljoprivreda, ali praksa vodi u pravcu toga da je sve manje onih koji se hvataju motike i ostaju na selima u pokušaju da sačuvaju ili ožive domaćinstvo, zbog čega su mnogobrojna područja već odavno zarasla u korov jer tamo više nema ko da obrađuje zemlju, odnosno proizvodi hranu, prije svega za sebe.
O kolikom problemu se radi najbolje ilustruje informacija da BiH uvozi više od 65 odsto hrane koju konzumiramo, što praktično znači da dva od tri zalogaja nismo zasijali u svojoj bašti, ali, opet ponavljamo, ne zato što ne možemo, već zato što je sve manje zainteresovanih za tako nešto, uz stav da im se to teško isplati.
Podaci statističkih agencija iz prošle godine kažu da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivih površina, a da Republika Srpska raspolaže sa oko milion hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se skoro polovina ne koristi za proizvodnju hrane.
“Zaista je tačna informacija da BiH uvozi oko 65 odsto hrane. BiH izvozi hranu u vrijednosti od oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde. Dakle, mi smo u deficitu dvije milijarde maraka”, kazao je za “Nezavisne novine” Boris Pašalić, bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Kada govorimo o Srpskoj, Pašalić naglašava da su neka područja potpuno poljoprivredno zapuštena, ali da s druge strane postoji stalna potreba za novim zemljištem u Semberiji i Lijevče polju.
“Tamo imamo razvijenu poljoprivredu, domaćinstva gdje žive mladi poljoprivrednici sa novom mehanizacijom, i njima nedostaje zemljišta. A u područjima koja su iseljena, gdje nema mlade radne snage već su ostali stariji ljudi koji nemaju snage ili resursa da obrađuju zemlju, onda je to zapušteno. Teško je vratiti ljude na selo, one koji su otišli za drugim poslom i ne žele da se bave poljoprivredom”, navodi Pašalić te dodaje da se sa ovakvim problemom suočava i veći dio Evrope.
Ipak, on ističe da je u prethodne četiri godine u Srpskoj došlo do povećanja iskorištenosti obradivih površina.
“Došli smo do obradivih 398.000 hektara, što znači da te raspoložive površine rastu. Idemo tim nekim dobrim putem, ali idemo sporo”, rekao je Pašalić.
Pored toga, bivši resorni ministar naglašava i da uprkos negativnim brojkama o kojima smo govorili na početku teksta, BiH nije zavisna od uvoza hrane.
“Vidjeli ste da kada se desila pandemija, mi smo uspjeli da obezbijedimo dovoljno hrane za naše ljude, posebno onda kada u onih mjesec dana nije ušlo ni zrno pšenice iz Srbije i Mađarske. Nije tako alarmantna situacija da bismo mi ovdje pocrkali od gladi da se nešto sutra desi, jer čim imate problem, a imate resurs, narod će se okrenuti proizvodnji. Samo ću reći da smo mi 2020. godine kada je počela pandemija podijelili 10.000 sjetvenih paketa. Ljudi koji nikad nisu uzeli motiku u ruke su napravili baštu”, ističe Pašalić.
U kompletnoj priči on podsjeća da BiH nikada nije potegla mjere koje su joj na raspolaganju i koje bi omogućile da lakše upravlja odnosom uvoza i izvoza.
“BiH ima mogućnost da ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora. Dakle, kad kod nas dospijeva krompir, treba određenim taksama opteretiti uvoz krompira iz Egipta, Albanije… I to je nešto što mi imamo razrađeno zakonom, ali taj mehanizam nikad nije pokrenut od strane Savjeta ministara BiH, što je velika zamjerka”, pojasnio je Pašalić.
S druge strane, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže za “Nezavisne novine” da su podaci o količini uvoza i izvoza hrane još ozbiljniji od onoga što smo naveli na početku teksta.
“Mi izvozimo oko milijardu maraka, ali uvozimo više od četiri milijarde KM. Ne treba dalje da idemo”, navodi Bićo.
Rješenje broj jedan je, dodaje, zaštita domaće proizvodnje i proizvođača, a u tom pravcu on smatra da bi se trebalo razmišljati i o oporezivanju uvoznih proizvoda.
“Godinama tražimo prelevmane na uvoznu robu, da bi se to na neki način izjednačilo sa domaćim proizvodima, kako bismo bili konkurentni na tržištu. Jer ovo što dolazi izvana su damping cijene, imaju jeftiniju proizvodnju i s tim se ne možemo nositi”, naveo je Bićo.
On smatra da bi bilo dobro i da se povećaju izdvajanja za poljoprivredu, koja, kada se sabere Srpska, FBiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona KM.
“Iako se sredstva povećavaju iz godine u godinu, proizvodnja je sve manja. Ovo bi trebalo da upali neki alarm. Poskupljuju inputi, a izdvajanja ne mogu da to pokriju. Zato dosta ljudi i odustaje od poljoprivrede i zato nam je sve ovako”, dodao je Bićo.
Društvo
USKORO OŠTRIJA PRAVILA! Teže do državljanstva BiH, postavljen i novi uslov
Bosna i Hercegovina znatno pooštrava kriterijume za dobijanje državljanstva osobama koje se smatraju korisnim za Bosnu i Hercegovinu.
Na ovaj način, ranije, a i danas, državljanstvo dobijaju brojni investitori, sportisti, kulturni radnici, ljekari i svi oni koji mogu doprinijeti “afirmaciji BiH”. Međutim, ukoliko se usvoji novi pravilnik o postupku sticanja državljanstva BiH osobe koja se smatra da je od naročite koristi za BiH, to će biti dosta teže.
Novim pravilnikom, koji će se naći pred Savjetom ministara BiH, mijenja se dosta, u smislu ko može predložiti kandidata i kako se dokazuje da podnosilac zahtjeva zaslužuje pasoš Bosne i Hercegovine.
Primjera radi, u postojećem pravilniku iz 2009. godine preporuku o tome da je prijem određene osobe od naročite koristi za BiH mogli su dati Spoljnotrgovinska komora BiH i entitetske privredne komore, međutim novim pravilnikom to nije moguće.
Te preporuke moći će dati Predsjedništvo BiH, nadležno ministarstvo na nivou BiH, entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta, Olimpijski komitet BiH i registrovani sportski savez na nivou BiH.
Takođe, novim pravilnikom predviđeno je da onaj ko podnosi zahtjev treba da dostavi uvjerenje institucije ovlaštene za provjeru znanja jezika i dokaz o znanju jezika, a što ranije nije bio slučaj. Takođe, dužni su dostaviti i biografiju, kao i uvjerenje o izmirenim direktnim i indirektnim porezima za privredno društvo čiji je vlasnik kao i dokaz da ima osiguran stalni izvor prihoda. Sve ovo starim pravilnikom nije bilo predviđeno. Isto tako, novim pravilnikom predviđeno je i da Ministarstvo civilnih poslova pribavlja podatke iz službenih evidencija Službe za poslove sa strancima, ali i Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH radi provjere da li ta osoba predstavlja prijetnju po bezbjednost Bosne i Hercegovine.
Podnosilac zahtjeva moraće potpisati i izjavu o “prihvatanju pravnog sistema i ustavnog poretka BiH” izdatu od strane nadležnog organa.
Starim pravilnikom tražio se tek rodni list, dokaz o državljanstvu zemlje porijekla, bračni status, zatim dokaz o prijavljenom boravku u Bosni i Hercegovini te preporuka nadležne institucije.
“Razlozi za donošenje pravilnika sadržani su u potrebi usklađivanja uslova za prijem u državljanstvo BiH sa Zakonom o državljanstvu BiH. Naime, veći broj osoba olako dobija preporuke nadležnih tijela uz štura i nepotpuna obrazloženja, iako, očigledno, određen broj podnosilaca zahtjeva nije od naročite koristi za BiH u smislu relevantnih odredaba zakona i pravilnika”, piše u razlozima zbog kojih se donosi novi pravilnik.
Novim pravilnikom nisu se znatnije mijenjali uslovi koji govore o tome ko se može smatrati osobom od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu pa se tako navodi da su to osobe koje su postigle značajne rezultate u oblasti kulture, nauke, obrazovanja, sporta, ekonomije i drugih oblasti, a koje mogu doprinijeti daljem razvoju, prosperitetu i međunarodnoj afirmaciji Bosne i Hercegovine.
Nezavisne
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije
Republiku Srpsku narednih dana očekuje pretežno sunčano vrijeme, ali na sjeveru i istoku magla i niska oblačnost zadržaće se tokom cijelog dana i tu će biti hladnije.
Jutro će biti oblačno i maglovito u većini predjela, osim na jugu. Tokom dana doći će do postepenog razvedravanja uz sunčane periode, a najtoplije će biti na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab i promjenljiv vjetar, u Hercegovini slaba do umjerena bura.
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od minus jedan, a dnevna od osam do 12, na jugu do 16, a u mjestima sa maglom od četiri stepena Celzijusova.
Pretežno sunčano i toplije, pogotovo na jugu i na planinama, biće i u utorak i srijedu 9. i 10. decembra.
Oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku magla i niska oblačnost zadržaće se tokom dana uz hladnije vrijeme.
Društvo
ŠTA KAŽU GRAĐANI? U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima
U tišini i pod okriljem noći, ponovo su ovih dana počela geološka istraživanja, odnosno bušenja na području opštine Jezero, koja sprovodi kompanija “Yugo Metals Limited” koja je u potrazi za zlatom na lokalitetu Sinjakovo.
Istakli su ovo za “Nezavisne novine” mještani Jezera, koji su prethodnih dana primijetili bušilicu, te vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke. U neposrednoj blizini naselja, svega 100 metara odatle, navode, sprovode se istražne radnje za buduće rudnike.
Mašine su stigle
I iz “Yugo Metals Limiteda” su na društvenim mrežama najavili da su mašine stigle, te da su završili pripreme za bušenja na lokalitetu Sinjakovo u potrazi za zlatom. Navode da će bušenje trajati do kraja ove godine, kao i da će početni rezultati biti objavljeni 2026. godine.
Šta kažu građani?
Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” ističe da su oni svakodnevno na terenu i prate sve što se dešava od samog početka, tj. otkad je počelo prokopavanje puta do platoa na kojem se vrši geološko istraživanje.
“Nama, mještanima, nije ni javljeno šta se dešava. Kao i ranije, i ovaj put su to pokušali uraditi sa što manje pompe, no primijetili smo da se put prokopava, proširuje i da se pravi plato. U posljednje vrijeme smo primijetili i vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke za rashlađivanje te bušilice”, kaže Rajkovićeva te dodaje da su tako i primijetili da je bušenje počelo.
“S druge strane, bušenja se vrše i tokom noći, pod reflektorima, jer je veoma blizu domaćinstava, svega stotinak metara. Sve to je veoma bučno, uznemirava mještane. A, što se tiče lokalnog rukovodstava, oni su od početka bili zagovornici otvaranje rudnika, jer im to predstavlja mogućnost za razvoj opštine Jezero”, tvrdi ona.
Kopanje zlata
Sada se, kako kaže, radi o kopanju zlata, ali je prema ranijim rješenjima Ministarstva energetike i rudarstva bila riječ o drugim materijalima koji se istražuju.
“No, mi nismo ni imali uvid u to šta oni traže. Ovo je posljednja etapa geoloških istraživanja, jer su oni prethodno već završili 75 odsto planiranih istraživanja. Samo im je to preostalo, a znate da završetak istraživanja vodi ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika, što mi nećemo dozvoliti”, naglašava ona.
Dodaje da su već jedanput uspjeli zaustaviti treću etapu geoloških istraživanja, te da su dobili tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS.
“Određeni period je to bilo stopirano, i evo sad je opet počelo. Odmah ću zatražiti izlazak inspekcije na teren kako bismo provjerili da li se sve radi u skladu sa zakonom”, navela je.
Nataša Mazalica sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu navodi da je BiH izuzetno bogata vodnim resursima te se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika u Evropi.
“Taj resurs ne bi nikako smio da se ugrozi otvaranjem rudnika, a pogotovo u dolini Plive, jer bi bušenjem i eventualnom eksploatacijom okolnih brda došlo do teškog zagađenja vodotoka spiranjem atmosferskim padavinama i neadekvatnim ispuštanjem otpadnih voda. Da bude jasno, ne postoje zeleni i ekološki rudnici i to je terminologija koja se koristi u propagandne svrhe”, ističe Mazalica za “Nezavisne”.
Kako kaže, time se stanovništvo neke regije pokušava ubijediti da rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju krčenje velikih površina šume, kopanje jama iz kojih se izbacuje jalovina te ekstrakcija ruda uz korištenje teških hemikalija nisu štetne po životnu sredinu.
“To je prosto netačno. CZZS stoji uz sve lokalne zajednice koje se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika iz nekoliko razloga. Ne postoji transparentost u procesima dodjeljivanja koncesija, svjedoci smo da se rudnici otvaraju nekad i bez potrebnih dozvola, a u posao se ide sa potpunom nebrigom o prirodi i ljudima nekog kraja. CZZS je već četiri puta upućivao tužbu nadležnom ministarstvu, jer kompanija koja vrši geološka istraživanja nije bila voljna da javnosti pokaže dokumente od važnosti”, kazala je ona.
Šta kaže načelnica?
Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, za “Nezavisne” kaže da su obaviješteni da je resorno ministarstvo odobrilo geološka istraživanja koja se vrše na području opština Jezero, Šipovo, Mrkonjić Grad.
“Ja sam od početka organizovala okrugle stolove na temu geoloških istraživanja, a sve s ciljem da dobijemo kompletne informacije od nadležnog ministarstva i kompanije koja vrši ta istraživanja. Više puta smo tražili izlazak inspektora na lice mjesta, koji su ustanovili da nema kršenja pravila po pitanju ekologije. Ja živim ovdje i važno mi je da porodice koje su tu budu zaštićene”, rekla je Ružičićeva.
Podsjetimo, u maju ove godine su Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” iz Jezera osporili rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina (sada “Yugo Metals Limited”) odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.
Ponovo poništena ekološka dozvola za MHE Jovići na rijeci Plivi
Nova ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo investitoru “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.
“Podsjećamo da smo i prvu ekološku dozvolu osporili, te očekujemo od nadležnog ministarstva da proces zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i Sud prepoznao”, navode iz Centra.
Dodaju da je Sud uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat.
-
Svijet2 dana ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
-
Zanimljivosti2 dana agoLUKAS O DODIKOVIM PRIJETNJAMA: “Kaže mi da ne idem predaleko, KO JE KOGA PRVI NAPAO?”
-
Svijet2 dana agoUPOZORENJE IZ BUDIMPEŠTE: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu
-
Politika2 dana agoSLUČAJ “ĐAJIĆ I DROGA U UKC RS”: Da li bi se narodni poslanici testirali na drogu?
-
Svijet1 dan agoFON DER LAJEN: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ: Vlada razvlašćuje Banjaluku i uzima nadležnosti lokalnim zajednicama
-
Politika2 dana agoMINISTARSTVO RAZBACUJE MILIONE na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj
