Connect with us

Društvo

SVOJE BACAMO, TUĐE PLAĆAMO! Dvije trećine hrane koju jedemo je iz uvoza

BiH posjeduje izvanredne mogućnosti kada je u pitanju obradivost zemljišta i poljoprivreda, ali praksa vodi u pravcu toga da je sve manje onih koji se hvataju motike i ostaju na selima u pokušaju da sačuvaju ili ožive domaćinstvo, zbog čega su mnogobrojna područja već odavno zarasla u korov jer tamo više nema ko da obrađuje zemlju, odnosno proizvodi hranu, prije svega za sebe.

O kolikom problemu se radi najbolje ilustruje informacija da BiH uvozi više od 65 odsto hrane koju konzumiramo, što praktično znači da dva od tri zalogaja nismo zasijali u svojoj bašti, ali, opet ponavljamo, ne zato što ne možemo, već zato što je sve manje zainteresovanih za tako nešto, uz stav da im se to teško isplati.

Podaci statističkih agencija iz prošle godine kažu da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivih površina, a da Republika Srpska raspolaže sa oko milion hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se skoro polovina ne koristi za proizvodnju hrane.
“Zaista je tačna informacija da BiH uvozi oko 65 odsto hrane. BiH izvozi hranu u vrijednosti od oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde. Dakle, mi smo u deficitu dvije milijarde maraka”, kazao je za “Nezavisne novine” Boris Pašalić, bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Kada govorimo o Srpskoj, Pašalić naglašava da su neka područja potpuno poljoprivredno zapuštena, ali da s druge strane postoji stalna potreba za novim zemljištem u Semberiji i Lijevče polju.

“Tamo imamo razvijenu poljoprivredu, domaćinstva gdje žive mladi poljoprivrednici sa novom mehanizacijom, i njima nedostaje zemljišta. A u područjima koja su iseljena, gdje nema mlade radne snage već su ostali stariji ljudi koji nemaju snage ili resursa da obrađuju zemlju, onda je to zapušteno. Teško je vratiti ljude na selo, one koji su otišli za drugim poslom i ne žele da se bave poljoprivredom”, navodi Pašalić te dodaje da se sa ovakvim problemom suočava i veći dio Evrope.
Ipak, on ističe da je u prethodne četiri godine u Srpskoj došlo do povećanja iskorištenosti obradivih površina.

“Došli smo do obradivih 398.000 hektara, što znači da te raspoložive površine rastu. Idemo tim nekim dobrim putem, ali idemo sporo”, rekao je Pašalić.

Pored toga, bivši resorni ministar naglašava i da uprkos negativnim brojkama o kojima smo govorili na početku teksta, BiH nije zavisna od uvoza hrane.

“Vidjeli ste da kada se desila pandemija, mi smo uspjeli da obezbijedimo dovoljno hrane za naše ljude, posebno onda kada u onih mjesec dana nije ušlo ni zrno pšenice iz Srbije i Mađarske. Nije tako alarmantna situacija da bismo mi ovdje pocrkali od gladi da se nešto sutra desi, jer čim imate problem, a imate resurs, narod će se okrenuti proizvodnji. Samo ću reći da smo mi 2020. godine kada je počela pandemija podijelili 10.000 sjetvenih paketa. Ljudi koji nikad nisu uzeli motiku u ruke su napravili baštu”, ističe Pašalić.

U kompletnoj priči on podsjeća da BiH nikada nije potegla mjere koje su joj na raspolaganju i koje bi omogućile da lakše upravlja odnosom uvoza i izvoza.

“BiH ima mogućnost da ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora. Dakle, kad kod nas dospijeva krompir, treba određenim taksama opteretiti uvoz krompira iz Egipta, Albanije… I to je nešto što mi imamo razrađeno zakonom, ali taj mehanizam nikad nije pokrenut od strane Savjeta ministara BiH, što je velika zamjerka”, pojasnio je Pašalić.

S druge strane, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže za “Nezavisne novine” da su podaci o količini uvoza i izvoza hrane još ozbiljniji od onoga što smo naveli na početku teksta.

“Mi izvozimo oko milijardu maraka, ali uvozimo više od četiri milijarde KM. Ne treba dalje da idemo”, navodi Bićo.

Rješenje broj jedan je, dodaje, zaštita domaće proizvodnje i proizvođača, a u tom pravcu on smatra da bi se trebalo razmišljati i o oporezivanju uvoznih proizvoda.

“Godinama tražimo prelevmane na uvoznu robu, da bi se to na neki način izjednačilo sa domaćim proizvodima, kako bismo bili konkurentni na tržištu. Jer ovo što dolazi izvana su damping cijene, imaju jeftiniju proizvodnju i s tim se ne možemo nositi”, naveo je Bićo.

On smatra da bi bilo dobro i da se povećaju izdvajanja za poljoprivredu, koja, kada se sabere Srpska, FBiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona KM.

“Iako se sredstva povećavaju iz godine u godinu, proizvodnja je sve manja. Ovo bi trebalo da upali neki alarm. Poskupljuju inputi, a izdvajanja ne mogu da to pokriju. Zato dosta ljudi i odustaje od poljoprivrede i zato nam je sve ovako”, dodao je Bićo.

Related Topics:

Društvo

BRAVO ZA BIHAĆ! Prvi grad koji je ZABRANIO KLADIONICE

Odluka Grada Bihaća o taksama za kladionice natjerala je priređivače igara na sreću da napuste ovaj grad.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić naveo je da su, kada su donosili Odluku o izmjenama i dopunama komunalnih taksi, bili svjesni da diraju u “osinje gnijezdo“.

– Ta Odluka je značila da će priređivači igara na sreću, koji godinama ostvaruju milionske promete u Bihaću, napokon morati platiti svoj dio obaveza prema Gradu. Nakon pravosnažne i konačne presude, mogu reći da smo uspjeli.

Ne samo pravno, nego suštinski, Bihać se izborio za ono što mu pripada. Danas u našem gradu posluje 12 kladionica manje. Neke su se povukle, neke pokušale žalbama i tužbama osporiti odluku, ali sve su izgubile. To je činjenica – kaže Sedić.

Navodi da “ko želi poslovati u ovom gradu, mora poštovati pravila ove zajednice”.

– Odnosno, ako se ovdje zarađuje, onda se ovdje mora i vraćati. Kao primjer, reći ću da samo jedna od njih duguje Gradu skoro milion maraka, za 2024. i 2025. godinu. I taj novac ćemo naplatiti i vratiti ga građanima kroz projekte, jer im pripada!

Ne smatram da je naša borba bila obračun sa kladionicama. Ovo je bio obračun sa nepravdom jer, nemoguće je da lokalna zajednica koja nosi najveći teret, od milionskih prometa dobija tek mrvice.

Tvrdim da Odluka o komunalnim taksama nije bila hir već pitanje dostojanstva. Upravo zbog toga, sretan sam što smo ponovo pokazali da niko nije iznad zakona, sistema i države, te da je moguće stati na crtu industriji koja je godinama izmicala odgovornosti.

I da se to može uraditi zakonito, pošteno i u interesu građana – kaže Sedić.

Dodaje da ova presuda i ono što je iz nje proizašlo – 12 kladionica manje, nije samo sudski papir već granica.

– Linija između onog što je bilo i onog što više neće moći biti… Pa, neka ovo bude početak vremena u kojem se pravila poštuju – zaključuje Sedić.

Oslobođenje

Nastavi čitati

Društvo

NOVI ALARM! U Srpskoj registrovano 12 novih slučajeva HIV-a, sve više pacijenata dolazi u terminalnoj fazi

U Republici Srpskoj u ovoj godini registrovano je 12 novozaraženih lica HIV infekcijom, što ukazuje da se trend novootkrivenih slučajeva i dalje nastavlja.

Posebno zabrinjava činjenica da sve veći broj oboljelih dolazi ljekaru u odmakloj, terminalnoj fazi bolesti, kada su mogućnosti liječenja ograničene. U ovoj godini zabilježen je i smrtni slučaj uzrokovan komplikacijama AIDS-a, pod nadzorom u Srpskoj je 135 zaraženih lica”, saopšteno je iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC) povodom 1. decembra Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Na globalnom nivou prošle godine zabilježeno je oko 1,3 miliona novih infekcija HIV-om, a oko 630.000 ljudi je preminulo.

Iz UKC-a su pozvani građani da iskoriste priliku za testiranje, jer rani pregled i dijagnoza značajno povećavaju mogućnosti za uspješno liječenje i sprečavanje širenja infekcija.

 

 

Nastavi čitati

Društvo

SINDIKAT PITA: “Ko ruši putnički saobraćaj ŽRS i u čiju korist?”

Samostalni sindikat saobraćajno-transportne djelatnosti Željeznica Republike Srpske (ŽRS) upozorava da se već duže vrijeme, smišljeno i planski, radi na drastičnom smanjenju, a zatim i potpunom gašenju putničkog saobraćaja u ovom javnom preduzeću.

Sindikat postavlja pitanje da li za takvo stanje odgovornost snosi Sektor za putnički saobraćaj ŽRS.

Iz sindikata podsjećaju da su prije dva-tri mjeseci ukazivali da se broj dnevnih putničkih vozova planira smanjiti sa sadašnjih 27 na svega 10 do 12, te da se iza formalnog obrazloženja o “racionalizaciji” kriju potezi koji ugrožavaju javni prevoz, radna mjesta i potrebe lokalnih zajednica, studenata i učenika. Navode da je danas jasno da su upozorenja bila opravdana, ali da je izostala reakcija korisnika koji svakodnevno zavise od željezničkog prevoza.

Primjer iz Novog Grada
Kako ističu, opštinsko rukovodstvo Novog Grada uputilo je dopis ŽRS sa zahtjevom da se zadrži dosadašnja praksa da voz iz Banjaluke ka Novom Gradu i Dobrljinu stoji u Novom Gradu do 13. 40, bez dodatnih troškova, sa istim vozom, osobljem i lokomotivom. Međutim, u novom redu vožnje voz se u ovoj stanici zadržava samo jedan minut, dok u Dobrljinu stoji čak pet sati prije redovnog polaska, što, kako upozoravaju, omogućava da liniju preuzmu drugi prevoznici.

Otkazivanje vozova bez obezbjeđene zamjene
Sindikat kao spornu praksu navodi i subotu, 22. novembar, kada su nakon nekoliko centimetara snijega otkazana dva voza na relaciji Banjaluka-Doboj, iako ŽRS imaju ugovor sa “Bosna prevozom” iz Doboja o angažovanju autobusa u vanrednim situacijama. Zamjenski autobusi nisu obezbijeđeni, uz obrazloženje da “nije bilo putnika”, što sindikat demantuje.

Nelogičnosti u novom redu vožnje
Zabrinutost dodatno izaziva činjenica da u novom redu vožnje ostaju linije za koje se tvrdi da imaju minimalan broj putnika, dok se ukidaju one sa najvećom frekvencijom, kao što su voz 6402 Doboj-Banjaluka i linija Novi Grad-Dobrljin, koju dnevno koristi veliki broj đaka i vlasnika mjesečnih karata.

Sindikat pita da li se putnički saobraćaj u ŽRS svjesno urušava u korist drugih prevoznika i ko za to snosi odgovornost.

Poziv institucijama
“Željeznica mora služiti građanima, a ne privatnim interesima”, poručuju iz Samostalnog sindikata ŽRS, pozivajući rukovodstvo preduzeća i nadležne institucije da preispitaju sporne odluke, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Aktuelno