Connect with us

Svijet

“TA ODLUKA JE NA NJIMA”: Džulijane Smit istakla da NATO nikome ne NAMEĆE ČLANSTVO

Pitanje članstva BiH u NATO je nešto o čemu će samostalno odlučiti ljudi u BiH.

Poručila je ovo Džulijane Smit, stalna predstavnica SAD u Glavnom štabu NATO u Briselu.

Rekla je da Sjevernoatlantski savjet, koji je prošle sedmice boravio u BiH, nije došao da bilo kome išta nameće, već da razgovara o partnerstvu sa BiH i reformama u sektoru odbrane.

– NATO omogućava svakoj od zemalja partnera da sama odluči o vrsti odnosa koje želi da ima s NATO, NATO ništa ne nameće zemljama partnerima. Naša vrata su otvorena za dijalog, partnerstvo i saradnju na čitavom setu zajedničkih izazova. Mi omogućavamo našim partnerima da odnose razvijaju sami. Temeljno pitanje članstva ostaje na ljudima u BiH – rekla je Smitova.

Džulijane je prokomentarisala nesvakidašnju posjetu cijelog političkog savjeta NATO Sarajevu, te kako ju je ona doživjela.

– S velikim zadovoljstvom smo sa cijelim Sjevernoatlantskim savjetom bili u Sarajevu i sa zamjenikom generalnog sekretara. U pravu ste, mnogo godina prošlo je od kada je zadnji put cijeli Savjet zajedno putovao u Sarajevo. To je bila sjajna prilika da izrazimo našu posvećenost teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH. Takođe, to je bila prilika da od naših prijatelja direktno čujemo šta su njihovi prioriteti, kako bi NATO mogao pomoći s nekim od izazova s kojima se suočavaju. Razgovarali smo o nekima od reformi koje i dalje treba sprovesti. A najvažnije od svega, ovo je bila sjajna prilika za sve nas da čujemo naše prijatelje u BiH i učimo od njih. Razgovarali smo direktno i otvoreno s tročlanim Predsjedništvom, ministrom spoljnih poslova, ministrom odbrane. Zaista najiskrenije, bila je to divna posjeta, mnogo smo toga uspjeli ubaciti u ta dva dana – rekla je Smit, pa nastavila:

– Naučili smo da BiH ostaje posvećena integracijama u evroatlantske strukture. Od svih smo čuli veoma snažnu podršku na putu u EU i budućem članstvu. Možda će vas iznenaditi, ali mi kao NATO saveznici to snažno podržavamo, čak i SAD, koje iako same nisu članica EU, pružaju punu podršku. Pružamo podršku svemu što EU čini. Mi ćemo podržati BiH na njenom evropskom putu. Pričali smo i o članstvu u NATO. Čuli smo pomiješana razmišljanja. U vezi s ovim pitanjem postoje razmimoilaženja u BiH. To pitanje želimo ostaviti u rukama naših prijatelja u BiH. Mi nismo u Sarajevo došli da bismo išta bilo kome nametali, to je nešto o čemu će odlučiti samostalno ljudi u BiH. Ali u međuvremenu, bez obzira na to kakvu odluku donesete, možemo mnogo toga uraditi sa BiH kao našim partnerom. Nastavićemo raditi na reformi odbrane, izgradnji kapaciteta i mnogo toga drugog. Mnogo možemo zajedno kao partneri.

Smit se dotakla i Oružanih snaga BiH.

– Razgovarali smo s ministrom odbrane, posjetili smo trupe, bili smo u nekoliko baza i vidjeli neke od kapaciteta kojima raspolažu. S velikim zanimanjem slušali smo o reformama koje žele da sprovedu. Mnogo posla treba uraditi. Vojnici s kojima smo razgovarali s ponosom su nam govorili o onome što rade, ali rekli su i da neke stvari treba unapređivati. Rekli su nam da žele da vide da imaju adekvatne resurse. To su stvari gdje NATO može pomoći. Recimo, u vezi s pitanjem interoperabilnosti, dosezanjem standarda, uključivanjem OS BiH u naše vježbe i šire u vezi s reformom odbrane. Trenutno razmatramo paket pomoći koji može pomoći u sprovođenju ovih reformi – rekla je Smit.

Smit je otkrila i da li su zadovoljni poslom koji obavlja vojna misija EUFOR (Althea” u BiH.

– NATO saveznici pružaju punu podršku EUFOR misiji. U pravu ste, mi s njima zaista tijesno sarađujemo, zato što su i NATO i EU posvećeni tome da urade sve što je moguće kako bi obezbijedili stabilnost. Stabilnost je važna, ne samo ljudima u BiH, već i cijelom regionu. I NATO i EU u potpunosti su posvećeni potrebi da se obje misije adekvatno osposobe i da budu spremne za bilo koju eventualnost, kao i da blisko koordinišu s trupama koje su na terenu u BiH.

Smit je stava da pitanje članstva u NATO ostaje na ljudima u BiH.

– Svima u vašoj zemlji želim poručiti da je veoma važno da uvijek pažljivo analizirate činjenice. Zemlje poput Rusije objavljuju mnogo netačnosti i dezinformacija. Tako da ponekad postoji konfuzija o tome šta NATO radi ili ne radi, recimo, u Ukrajini. Želim da uvjerim vaše čitaoce da NATO nema direktnu ulogu u ratu u Ukrajini. Pojedine zemlje članice pružaju podršku, ali NATO kao organizacija ne šalje oružje i ubojita sredstva u Ukrajinu. NATO ostaje odbrambena alijansa, NATO omogućava svakoj od zemalja partnera da sama odluči o vrsti odnosa koje želi da ima s NATO, NATO ništa ne nameće zemljama partnerima. Naša vrata su otvorena za dijalog, partnerstvo i saradnju na čitavom setu zajedničkih izazova. Mi omogućavamo našim partnerima da odnose razvijaju sami. Temeljno pitanje članstva ostaje na ljudima u BiH.

Smit je ocijenila da li je u Evropi došlo do promjene razmišljanja o odbrani i bezbjednosti.

– Jeste, ovo je presudan trenutak za našu kolektivnu bezbjednost i odbranu. U svijetu danas postoji mnogo bezbjednosnih izazova. Na prvom mjestu je to što Rusija radi u Ukrajini, ali i rat u Gazi koji i dalje traje i koji može dovesti do šire destabilizacije. Vrlo pažljivo posmatramo sve što se dešava na zapadnom Balkanu. Sve više pratimo šta Sjeverna Koreja radi da bi podržala Rusiju, šta radi NR Kina u evroatlantskom području, pratimo i iransku podršku Rusiji. Svakom ko se bavi sektorom bezbjednosti bih poručila da je sada vrijeme za investicije u odbranu kako bi vaše snage imale adekvatan nivo spremnosti i opremu – rekla je Smit, pa zaključila:

– Unutar NATO stalno razgovaramo o potrebi da se više ulaže u odbranu i slične razgovore vodimo s našim partnerima, uključujući i naše veoma važne partnere poput BiH, pišu Nezavisne novine.

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno