Connect with us

Svijet

“TA ODLUKA JE NA NJIMA”: Džulijane Smit istakla da NATO nikome ne NAMEĆE ČLANSTVO

Pitanje članstva BiH u NATO je nešto o čemu će samostalno odlučiti ljudi u BiH.

Poručila je ovo Džulijane Smit, stalna predstavnica SAD u Glavnom štabu NATO u Briselu.

Rekla je da Sjevernoatlantski savjet, koji je prošle sedmice boravio u BiH, nije došao da bilo kome išta nameće, već da razgovara o partnerstvu sa BiH i reformama u sektoru odbrane.

– NATO omogućava svakoj od zemalja partnera da sama odluči o vrsti odnosa koje želi da ima s NATO, NATO ništa ne nameće zemljama partnerima. Naša vrata su otvorena za dijalog, partnerstvo i saradnju na čitavom setu zajedničkih izazova. Mi omogućavamo našim partnerima da odnose razvijaju sami. Temeljno pitanje članstva ostaje na ljudima u BiH – rekla je Smitova.

Džulijane je prokomentarisala nesvakidašnju posjetu cijelog političkog savjeta NATO Sarajevu, te kako ju je ona doživjela.

– S velikim zadovoljstvom smo sa cijelim Sjevernoatlantskim savjetom bili u Sarajevu i sa zamjenikom generalnog sekretara. U pravu ste, mnogo godina prošlo je od kada je zadnji put cijeli Savjet zajedno putovao u Sarajevo. To je bila sjajna prilika da izrazimo našu posvećenost teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH. Takođe, to je bila prilika da od naših prijatelja direktno čujemo šta su njihovi prioriteti, kako bi NATO mogao pomoći s nekim od izazova s kojima se suočavaju. Razgovarali smo o nekima od reformi koje i dalje treba sprovesti. A najvažnije od svega, ovo je bila sjajna prilika za sve nas da čujemo naše prijatelje u BiH i učimo od njih. Razgovarali smo direktno i otvoreno s tročlanim Predsjedništvom, ministrom spoljnih poslova, ministrom odbrane. Zaista najiskrenije, bila je to divna posjeta, mnogo smo toga uspjeli ubaciti u ta dva dana – rekla je Smit, pa nastavila:

– Naučili smo da BiH ostaje posvećena integracijama u evroatlantske strukture. Od svih smo čuli veoma snažnu podršku na putu u EU i budućem članstvu. Možda će vas iznenaditi, ali mi kao NATO saveznici to snažno podržavamo, čak i SAD, koje iako same nisu članica EU, pružaju punu podršku. Pružamo podršku svemu što EU čini. Mi ćemo podržati BiH na njenom evropskom putu. Pričali smo i o članstvu u NATO. Čuli smo pomiješana razmišljanja. U vezi s ovim pitanjem postoje razmimoilaženja u BiH. To pitanje želimo ostaviti u rukama naših prijatelja u BiH. Mi nismo u Sarajevo došli da bismo išta bilo kome nametali, to je nešto o čemu će odlučiti samostalno ljudi u BiH. Ali u međuvremenu, bez obzira na to kakvu odluku donesete, možemo mnogo toga uraditi sa BiH kao našim partnerom. Nastavićemo raditi na reformi odbrane, izgradnji kapaciteta i mnogo toga drugog. Mnogo možemo zajedno kao partneri.

Smit se dotakla i Oružanih snaga BiH.

– Razgovarali smo s ministrom odbrane, posjetili smo trupe, bili smo u nekoliko baza i vidjeli neke od kapaciteta kojima raspolažu. S velikim zanimanjem slušali smo o reformama koje žele da sprovedu. Mnogo posla treba uraditi. Vojnici s kojima smo razgovarali s ponosom su nam govorili o onome što rade, ali rekli su i da neke stvari treba unapređivati. Rekli su nam da žele da vide da imaju adekvatne resurse. To su stvari gdje NATO može pomoći. Recimo, u vezi s pitanjem interoperabilnosti, dosezanjem standarda, uključivanjem OS BiH u naše vježbe i šire u vezi s reformom odbrane. Trenutno razmatramo paket pomoći koji može pomoći u sprovođenju ovih reformi – rekla je Smit.

Smit je otkrila i da li su zadovoljni poslom koji obavlja vojna misija EUFOR (Althea” u BiH.

– NATO saveznici pružaju punu podršku EUFOR misiji. U pravu ste, mi s njima zaista tijesno sarađujemo, zato što su i NATO i EU posvećeni tome da urade sve što je moguće kako bi obezbijedili stabilnost. Stabilnost je važna, ne samo ljudima u BiH, već i cijelom regionu. I NATO i EU u potpunosti su posvećeni potrebi da se obje misije adekvatno osposobe i da budu spremne za bilo koju eventualnost, kao i da blisko koordinišu s trupama koje su na terenu u BiH.

Smit je stava da pitanje članstva u NATO ostaje na ljudima u BiH.

– Svima u vašoj zemlji želim poručiti da je veoma važno da uvijek pažljivo analizirate činjenice. Zemlje poput Rusije objavljuju mnogo netačnosti i dezinformacija. Tako da ponekad postoji konfuzija o tome šta NATO radi ili ne radi, recimo, u Ukrajini. Želim da uvjerim vaše čitaoce da NATO nema direktnu ulogu u ratu u Ukrajini. Pojedine zemlje članice pružaju podršku, ali NATO kao organizacija ne šalje oružje i ubojita sredstva u Ukrajinu. NATO ostaje odbrambena alijansa, NATO omogućava svakoj od zemalja partnera da sama odluči o vrsti odnosa koje želi da ima s NATO, NATO ništa ne nameće zemljama partnerima. Naša vrata su otvorena za dijalog, partnerstvo i saradnju na čitavom setu zajedničkih izazova. Mi omogućavamo našim partnerima da odnose razvijaju sami. Temeljno pitanje članstva ostaje na ljudima u BiH.

Smit je ocijenila da li je u Evropi došlo do promjene razmišljanja o odbrani i bezbjednosti.

– Jeste, ovo je presudan trenutak za našu kolektivnu bezbjednost i odbranu. U svijetu danas postoji mnogo bezbjednosnih izazova. Na prvom mjestu je to što Rusija radi u Ukrajini, ali i rat u Gazi koji i dalje traje i koji može dovesti do šire destabilizacije. Vrlo pažljivo posmatramo sve što se dešava na zapadnom Balkanu. Sve više pratimo šta Sjeverna Koreja radi da bi podržala Rusiju, šta radi NR Kina u evroatlantskom području, pratimo i iransku podršku Rusiji. Svakom ko se bavi sektorom bezbjednosti bih poručila da je sada vrijeme za investicije u odbranu kako bi vaše snage imale adekvatan nivo spremnosti i opremu – rekla je Smit, pa zaključila:

– Unutar NATO stalno razgovaramo o potrebi da se više ulaže u odbranu i slične razgovore vodimo s našim partnerima, uključujući i naše veoma važne partnere poput BiH, pišu Nezavisne novine.

Svijet

BJESNE PROTESTI! Poljoprivrednici dižu bunu širom Evrope

Širom Evropske unije protestuju poljoprivrednici jer su, kako kažu, suočeni s rastom troškova i poreza, birokratijom, prekomjernim pravilima za zaštitu životne sredine i konkurencijom zbog uvoza jeftine hrane.

Višenedjeljni protesti održavaju se i u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Holandiji, Poljskoj, Španiji, Italiji i Grčkoj.

Mnoga pitanja su specifična za određene države, ali ima nekih koja se tiču i cijele Evrope.

Poljoprivrednici u istočnoj Evropi protestuju zbog, kako smatraju, nefer konkurencije koja je rezultat velikog uvoza iz Ukrajine, kojoj je Evropska unija poslije početka rata u Ukrajini ukinula kvote i carine.

Poljski poljoprivrednici blokiraju saobraćaj na granici sa Ukrajinom, a Kijev navodi da to pogađa odbrambene kapacitete zemlje i pomaže ostvarivanju ruskih ciljeva.

U Češkoj, poljoprivrednici su se traktorima dovezli u centar Praga i poremetili saobraćaj ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede.

Protestuju zbog uvoza, zato što kažu da utiče na evropske cijene, a istovremeno ne ispunjava standarde u zaštiti životne sredine koje poljoprivrednici u Evropskoj uniji moraju da poštuju.

Obnovljeni pregovori o trgovinskom sporazumu EU i južnoameričkog bloka “Merkosur” takođe izazivaju nezadovoljstvo zbog nefer konkurencije kada je riječ o šećeru, žitu i mesu.

Poljoprivrednici su takođe nezadovoljni zbog, kako smatraju, pretjeranih propisa, uglavnom na nivou EU. U centru pažnje su nova pravila o subvencijama, među kojima je i zahtjev da se četiri odsto poljoprivrednog dobra ne koristi određeno vrijeme.

Učesnici protesta protive se i birokratiji, a u Francuskoj kažu da je Vlada to pogoršala previše komplikovanom primjenom.

U Španiji se poljoprivrednici žale da ih “guši birokratija” iz Brisela i da to podriva profitabilnost usjeva.

U Grčkoj zahtijevaju veće subvencije i bržu isplatu odštete za uništene usjeve i uginulu stoku u poplavama prošle godine.

U Njemačkoj i Francuskoj, najvećim poljoprivrednim proizvođačima u EU, poljoprivrednici protestuju zbog planova da se ukinu subvencije ili poreske olakšice za dizel koji se koristi u poljoprivredi. U Grčkoj se takođe zahtijeva smanjenje poreza na dizel.

U Rumuniji se sredinom januara uglavnom protestovalo zbog visokih cijena dizela.

U Francuskoj mnogi proizvođači kažu da zbog Vladinih napora da smanji rast cijena prehrambenih proizvoda ne mogu da pokriju visoke troškove energije, đubriva i prevoza.

Evropska komisija je krajem prošlog mjeseca predložila da se ograniči uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, zaustavljanjem uvoza najosjetljivijih proizvoda kao što su živina, jaja i šećer. Međutim, proizvođači kažu da bi količina i dalje bila prevelika.

Komisija je takođe za 2024. godinu izuzela poljoprivrednike u EU iz pravila da dio zemlje ne smiju da obrađuju dok dobijaju subvencije, ali bi morali da gaje usjeve bez korištenja pesticida.

Francuski premijer Gabrijel Atal najavio je mjere među kojima su uvozne kontrole kako bi se osiguralo da uvezena hrana ne sadrži tragove pesticida zabranjenih u Francuskoj ili EU, kao i razgovore o tome da se poljoprivrednicima obezbijede više cijene i ublaže birokratija i propisi, prenosi Glas Amerike.

Pariz i Berlin takođe su pod pritiskom odustali od planova da ukinu subvencije ili poreske olakšice za dizel. U Rumuniji Vlada je povećala subvencije za dizel, pozabavila se polisama osiguranja i ubrzala isplate poljoprivrednicima.

U Portugalu tehnička vlada je najavila paket hitne pomoći od 500 miliona evra, među kojima je i 200 miliona da se ublaže posljedice suše.

Nastavi čitati

Svijet

ZAHAROVA IZRIČITA “NATO direktno umiješan u sukob u Ukrajini”

Planovi NATO-a za koordinaciju isporuke oružja Kijevu pokazuju direktnu umiješanost Alijanse u sukob, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

”Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je rekao nešto značajno. On je jasno stavio do znanja da će se sada pitanja pružanja vojne pomoći Kijevu razmatrati ne samo u okviru Ramštajna, već i na sastancima Savjeta NATO-Ukrajina”, navela je Zaharova.

Prema njenim riječima, Alijansa je usljed problema sa isporukama pomoći iz SAD i EU, riješena da preuzme ulogu koordinacije isporuke oružja ukrajinskim vlastima.

“Čini se da je NATO veoma otvoren po pitanju svog direktnog učešća u sukobu”, istakla je Zaharova.

Ona je podsjetila da je u srijedu, 14. februara, u sjedištu Alijanse u Briselu održan 19. sastanak Kontaktne grupe za odbranu Ukrajine u okviru Ramštajna.

“Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov je, nakon objavljenih rezultata sastanka, obavijestio o pokretanju koalicije o žprotivvazdušnoj odbraniž koju predvode NJemačka, Francuska i SAD, kojoj se pridružilo 15 zemalja. Ukupno 20 zemalja pristupilo je žkoaliciji za uklanjanje minaž”, dodala je Zaharova.

Nastavi čitati

Svijet

Velika Britanija ispalila nuklearni projektil KOJI SE NIJE AKTIVIRAO

Britanski nuklearni sistem “Trozubac” neuspješno je aktiviran tokom proteklog mjeseca i projektil je pao u neposrednoj blizini podmornice sa koje je ispaljen, pišu britanski mediji.

Britanski dnevnik “San” navodi da potisnici iz prve faze ispaljenja projektila, koji nosi manevarske bojeve glave, nisu aktivirani tokom probe izvršene 30. januara kod obale Floride.

“Pošto je u pitanju nacionalna bezbjednsot, ne možemo objaviti nove informacije o incidentu, ali izražavamo uvjerenje da je anomalija izolovan incident i da se ne može osporiti pouzdanost sistema i arsenala raketa `Trozubac`”, ističe se u saopštenju britanskog Ministarstva odbrane.

U saopštenju se napominje da su britanski nuklearni kapaciteti bezbjedni i efikasni.

Nastavi čitati

Aktuelno