Connect with us

Region

TAČNO SU DVIJE DECENIJE OD POGROMA NA KOSOVU I METOHIJI: Protjerano 4.012 Srba, ubijeno 16, porušeno 935 kuća i zapaljeno 35 vjerskih objekata

Prije dvije decenije, 17. i 18. marta 2004. godine, nad Srbima Kosova i Metohije dogodio se pogrom u kome je 16 Srba ubijeno, na stotine povrijeđeno, 4.000 protjerano, a uništeno je više od 1.000 kuća, crkava, manastira, svetinja.

Etnički motivisana erupcija nasilja Albanaca nad kosovskometohijskim Srbima, izazvana je, osim strahovitom mržnjom, medijskom kampanjom koja je prikazivala da su albanski dječaci navodno natjerani u Ibar. Izveštavanje albanskih medija bilo je tendenciozno i sasvim neistinito.

Protjerano 4.012 Srba
Tokom svojevrsne “Kristalne noći”, kako se izrazio jedan od zvaničnika KFOR, marta 2004, nad Srbima, njihovim domovima, imovinom, svetinjama i spomenicima, sa Kosova i Metohije proterano je, koliko se zna, 4.012 Srba. Posljedica je bilo trajno protjerivanje. Znatan dio žrtava bili su nedavni povratnici, uglavnom iz 2003.

Martovski pogrom 2004, bio je zapravo drugi veliki pogrom koji su lokalni Albanci počinili nad Srbima Kosova i Metohije u novijoj istoriji, poslije onog po agresiji NATO na Srbiju, odnosno SRJ 1999. Tokom juna 1999. godine izgnano je, u prisustvu međunarodnih vojnih snaga, približno četvrt miliona Srba i drugih nealbanaca.

Ubijeno najmanje 27 osoba
Tokom nasilja na KiM 17. i 18. marta 2004. ubijeno je najmanje 27 osoba, od kojih 16 Srba, dok je 11 Albanaca život izgubilo u obračunu s pripadnicima međunarodnih snaga bezbjednosti. Dan uoči utapanja dečaka u Ibru, 15. marta 2004, iz automobila je, u Čaglavici, ranjen osamnaestogodišak Jovica Ivić.

Sutradan 16. marta, društva veterana takozvane OVK organizovala su demonstracije zbog privođenja pojedinih ratnih zapovednika kosmetskih Albanaca, osumnjičenih za ratne zločine. Tokom prethodnog mjeseca, februara, uhapšena su četvorica. Procjenjuje se da je demonstriralo 18.000 lica.

Povod utapanje trojice albanskih dječaka u Ibru
U utorak 16. marta 2004. u kasnim noćnim satima mediji u Prištini javili su da su trojica dječaka, kosmetskih Albanaca, starosti 8, 11 i 12 godina, smrtno stradali utopivši se u Ibru, u selu Čabra, nedaleko od Zubinog Potoka. Kako je tada javljeno dječaci su bežali pred srpskim napadačima, što se navodno dogodilo tog dana.

Predstavnik UN Niraj Sing, portparol policije, izjavio je tim povodom, da nisu pronađeni dokazi da su Srbi odgovorni za utapanje albanskih dečaka. On je pritom razjasnio da je dječak, navodni svjedok, bio pod pritiskom novinara Albanaca koji su ga usmjeravali šta da govori. Pritom se njegova verzija suštinski razlikovala onog što su drugi takođe prisutni tvrdili.

Masovna okupljanja protiv Srba
Tokom naredna dva dana na Kosovu i Metohiji dogodila se erupcija etnički motivisanog nasilja. Masovna okupljanja, koja su možda u početku bila i spontana, ubrzo su preusmjerena protiv Srba, njihovih domova, svetinja i spomenika.

Oko podneva, 17. marta, više hiljada lokalnih Albanaca prešavši most na Ibru put sjevernog dijela Kosovske Mitrovice, napalo je tamošnje Srbe. Započela je pucnjava. U gradu su bili vidni Albanci sa automatskim oružjem. Pripadnici međunarodnih snaga bezbjednosti upotrijebili su suzavac i šok bombe.

Povrijeđeno na desetine pripadnika KFOR
U popodnevnim satima javljeno je da je sedam osoba poginulo, četiri Albanca i troje Srba, a više od 200 je ranjeno u Kosovskoj Mitrovici. Potvrđeno je da su Srbi ubijeni snajpeskim oružjem iz južnog dijela grada. Povređeno je i 11 francuskih pripadnika KFOR.

Uslijedili su napadi na Srbe u nizu mjesta širom Kosova i Metohije, u Lipljanu, Obiliću, Zubinom Potoku, Lapljem selu, Čaglavici. Procjenjuje se da je više od 50.000 Albanaca učestvovalo u pogromima 17. marta.

Više hiljada Albanaca, prema pojedinim navodima njih čak 12.000, napalo je Srbe u Čaglavici, južnom predgrađu Prištine, negde poslije 13 časova. Snajperom je u tom mjestu ranjeno deset osoba srpske nacionalnosti. Srpske kuće su paljene. Pripadnici KFOR iz Švedske, Norveške i Finske, koji su držali taj sektor, intervenisali su protiv nasilnika. Imali su pritom 16 povređenih.

Tokom popodneva pripadnici KFOR i UMNIK, evakuisali su Srbe iz Čaglavice i drugih sela u tom pojasu.

Napadnuti Srbi u Prištinu uz skandiranje OVK
Paralelno, napadnuti su Srbi preostali u Prištini, u naselju “Ju program”. Stanovi su blokirani, prizemlje zapaljeno, na Srbe je pucano, napadani su hladnim oružjem. Skandirano je takozvanoj OVK i otvoreno pozivano na ubijanje Srba. Pripadnici KFOR, uglavnom irska formacija, nakon višečasovne intervencije, evakuisali su tamošnje Srbe. Huligani su se potom usmjerili na lokalnu crkvu Hrista Spasa, koju su demolirali i zapalili.

Tokom večeri uslijedili su napadi na crkve i manastire. Zapaljena je, osim brojnih srpskih domova širom Kosova i Metohije, i Bogorodica Ljeviška u Prizrenu, kao i Bogoslovija i Saborna crkva Svetog Georgija u tom gradu. Uništeni su Manastir Svetih Arhangela i Crkva Svetog Spasa. Obe srpske crkve u Kosovu Polju su takođe zapaljene.

Napadani i Srbi koji su pokušali da se sklone u crkvu
U Lipljanu su ubijene četiri osobe srpske nacionalnosti. Kuće Srba su masovno paljene. Napadnuti su i oni koji su pokušali da se sklone u lokalnu crkvu. I u toj varoši pripadnici KFOR nastojali su da evakuišu Srbe. Pogrom je istovremeno trajao širom Kosova i Metohije. Sve srpske kuće u selu Svinjare kod Vučitrna, spaljene su. U Peći je napadnuta i kancelarija UN, kao i obližnje kuće Srba povratnika u naselju Belo Polje.

Posebno teška bila je situacija u Prizrenu. Lokalne srpske kuće i crkveni objekti napadnuti su, uključujući drevnu Bogosloviju Svetih Ćirila i Metodija, zadužbinu Sime Igumanova, koja je zapaljena. Jedna osoba je poginula u požaru. Brojni su pretučeni. U Prizrenu je uništeno, spaljeno, 56 srpskih kuća i pet crkava, među njima i Bogorodica Ljeviška, sa neprocjenjivim kulturnim i istorijskim nasljeđem. Demolirani su i zapaljeni svi objekti Srpske crkve u Prizrenu, Crkva Svetog Spasa, Crkva Svetog Georgija, hramovi posvećeni Svetom Kirijaku i Svetom Nikoli, kao i manastir Svetih Arhangela kod Prizrena. Lokalni KFOR, sastavljen od Nemaca, nije intervenisao.

Potparol UNMIK: Nasilje unaprijed planirano
U večernjim satima portparol UMNIK Derek Čepel, izjavio je da je nasilje na Kosovu bilo unaprijed planirano. Ponovo je pritom naglasio da su optužbe da su albanski dečaci u Ibru u selu Čabra stradali bježeći od Srba, što je bio izgovor za pogrom nad Srbima, neosnovane.

Pogromi su nastavljeni i sutradan 18. marta. U ranim popodnevnim satima objavljeno je da je glavnokomandujući Juznog krila NATO, admiral Gregori Džonson, preuzeo komandu nad KFOR i odobrio razmještanje dodatnih snaga.

Rugova tražio hitnu odluku o nezavisnosti Kosova
Ibrahim Rugova, tada na položaju takozvanog predsednika Kosova, pozvao je međunarodnu zajednicu da hitno donese odluka o nezavisnosti Kosova. Napadi, paljevine i pljačke nastavili su se u Uroševcu, Plemetini, Ugljarima, Kosovskoj Mitrovici. Javljeno je da u mjestu Oblić, sjeverozapadno od Prištine, više nema Srba.

Zapaljena crkva Svetog Save u Kosovskoj Mitrovici
U večernjim satima zapaljena je crkva Svetog Save u Kosovskoj Mitrovici. Zapaljena je crkva Svetog Nikole u Prištini. Albanski ekstremisti bacili su bombe na stanice policijske službe u Lipljanu i Obiliću.

Monahinje manastira Devič evakuisane su od strane danskih pripadnika KFOR, pošto je najmanje 1.000 naoružanih Albanaca okružilo manastir koji je opljačkan, razoren i zapaljen. Oko 22 sata zapovjednik Južnog krila NATO Gregori Džonson izjavio je da nasilje koje ne prestaje na Kosovu ukazuje na postojanje organizovanog obrasca. Sutradan, Džonson je ocijenio da je masovno nasilje koje traje na Kosovu “etničko čišćenje”.

UNMIK: Poginulo 28, a povrijeđeno više od 600 lica
Uveče, 19. marta predstavnik UNMIK Derek Čepel saopštio je da je u sukobu na Kosmetu, tokom prethodna dva dana, poginulo 28, a povrijeđeno više od 600 lica.

U ponedjeljak 22. marta, u večernjim satima, Derek Čepel objavljuje da su uhapšena 163 lica zbog podmetanje požara, pljačke, ubistava i drugih krivična djela tokom, kako se izrazio “međuetničkih” sukoba na Kosovu. Rečeno je da je, prema procejnama, 51.000 osoba učestvovala u 33 pojedinačna događaja.

Po Čepelu, 28 lica iz obe zajednice je poginulo, a 870 je povrijeđeno. Kako je rekao, napadači su spalili ili digli u vazduh 30 srpskih crkava, oštetili 11 crkava i manastira i uništili 286 kuća. U neredima su uništena i 72 vozila UN.

Porušeno 935 srpskih kuća i zapaljeno 35 vjerskih objekata
Ukupno, tokom pogroma nad Srbima na KiM 17. i 18. marta 2004. ubijeno je najmanje 27 osoba, od kojih 16 Srba. Povrijeđene su stotine Srba, kao i desetine pripadnika međunarodnih snaga koji su se sukobili s lokalnim albanskim ekstremistima štiteći napadnute, njihove domove, imovinu, svetinje i spomenike.

Tokom pogroma porušeno je koliko se zna 935 srpskih kuća i zapaljeno 35 verskih objekata, uključujući 18 spomenika kulture, među kojima i drevna crkva Bogorodice Ljeviške, sa početka 14. vijeka. Prva liturgija u njoj služena je tek šest godina kasnije.

Prema podacima Eparhije raško prizrenske SPC, iz aprila 2004, ukupan broj uništenih crkvenih objekta tokom pogroma marta 2004. je približno stotinu. Uništene su brojne svetinje, freske, ikone, crkvene relikvije, pri čemu je načinjen nenadoknadiv gubitak za kulturno nasljeđe ne samo Srba nego globalno.

Osuđeno 67 osoba
Međunarodni tužioci i sudije na Kosovu i Metohiji procesuirali su sedam slučajeva uništavanja crkava, a 67 osoba je osuđeno. Pogrom albanskih ekstremista nad Srbima 17. i 18. marta 2004. na Kosovu i Metohiji osudili su tada Savjet bezbjednosti OUN, Evropska unija, kao i tijela odnosno zvaničnici niza zemalja.

Region

RIJEŠENA MISTERIJA: Ana i Aleksandar bočno udrili u spomenik i na mjestu ostali mrtvi

Pogibiju Ane Radović (21) i Aleksandra Masalušića, koji su kod jezera Međuvršje sletjeli sa puta i bočno uletjeli u ozidanu spomen česmu palim borcima.

Prve informacije govorile su o tome da je automobil u kom se nalaze dvije osobe sletio u jezero Međuvršje kod Čačka. Međutim, cio slučaj je bio obavijen misterijom jer je do uveče trajala potraga kako na obali tako u vodi. Za automobilom su tragali vatrogasci-spasioci, ali i ronioci žandarmerije.

U kasnim poslijepodnevnim satima pristigla je informacija o tome da je 23. novembra prijavljen nestanak djevojke sa Zlatibora i otvorena je sumnja da su u jezero sletjeli ona i njen prijatelj. Policija je započela sa analizom baznih stanica u okolini, kako bi bilo utvrđeno da li je neka od njih uhvatila signal telefona djevojke, piše Telegraf.rs.

Tokom večeri objavljeno je da je djevojka koja je nestala dvadesetjednogodišnja Ana Radović, koja je posljednji telefonski kontakt imala sa bratom, u momentu kada se nalazila u okolini Čačka, a kasnije joj se telefon ugasio i više nije bila dostupna.

Poziv se, kako je rekao njen otac Miloš, dogodio u 18.45 sati i to je bio poslednji put da se neko od njoj bliskih ljudi čuo sa njom. Bila je dostupna još 13-14 sati, a onda je postala nedostupna. Njen otac je juče rekao da smatra da je “vjerovatnoća da je doživjela saobraćajnu nesreću mala” jer mu je rečeno da na dan njenog nestanka policiji nije prijavljena nijedna saobraćajna nesreća.

Ipak, saobraćajna nesreća je upravo ono što se dogodilo i što je Anu koštalo života.

Vozilo pronađeno pored puta
Vozilo je pronađeno je u kanalu pored puta, gdje je, nakon sletanja, ostalo bočno zaglavljeno. Bio je to automobil u kom je Ana Radović posljednji put viđena. Pronašli su ga mještani, koji su odmah alarmirali policiju i Hitnu pomoć. Nisu znali da li u automobilu ima ljudi.

U automobilu su, tokom uviđaja, pronađena dva tijela – muškarac i djevojka. Na lice mjesta pristigla je dizalica kako bi automobil bio izvučen sa mjesta na kom je završio nakon izletanja sa puta.

Kako se ispostavilo, “audi” koji je sletio sa puta, a u kom su pronađena tijela, gotovo tri dana je stajao u kanalu pokraj puta u blizini jezera Međuvršje.

Kada je automobil izvučen iz kanala, vidjelo se da je njegov prednji dio potpuno smrskan i da su se aktivirali vazdušni jastuci. Automobil je, prema posljednjim informacijama, vozio prijatelj Aninog brata, a razlog sletanja sa puta i upadanja u kanal biće otkriven vještačenjem. Dva tijela pronađena u vozilu poslata su na obdukciju. Spasioci su, kako bi mogli da dođu do tijela koja su se nalazila u automobilu, morali da sijeku lim vozila.

Izvor Telegrafa koji je upućen u slučaj i iza kog je bogato iskustvo, tvrdi da je zbog nepristupačnosti terena, “audi smrti” mogao da zapazi samo vozač kamiona. Kako se automobil nalazio na nepristupačnom mjestu, njega ljudi koji su tim putnim pravcem prolazili, nikako nisu mogli da ugledaju. Eventualno je neki vozač kamiona, zbog visine vozila kojim upravlja, mogao da vidi vozilo u kanalu pored puta.

Kako se kasnije ispostavilo, sa Anom je u automobilu bio Aleksandar Masalušić (37), koji je upravljao automobilom. U pitanju je drug Aninog brata, koji ju je povezao za Beograd, kako bi otišla na fakultet.

Na mjestu nesreće, prema riječima svjedoka, nije bilo tragova kočenja. Sumnja se da je Aleksandar Masalušić izgubio kontrolu nad automobilom, udario u zid i da je tada vozilo bočno upalo u betonski spust koji služi za kontrolisano ispuštanje vode ili druge tečnosti iz cjevovoda, kanala, rezervoara ili postrojenja u prirodni tok, jarak ili kanalizacioni sistem.

Prijatelji Aleksandra Masalušića okupili su se na mjestu nesreće kako bi odali počast prerano nastradalima. Oni su se okupili kako zapalili svijeću i oprostili se od najmilijih. Spustili su se u duboku jamu u kojoj su se još nalazili ostaci slupanog vozila, kako bi zapalili svijeću za Anu i Aleksandra.

Zasad se ne zna uzrok gubitka kontrole nad vozilom, a na snimcima sa mjesta teške saobraćajne nesreće vidi se da je automobil sletio s puta na krivini, koja je obilježena duplom punom linijom. Pretpostavlja se da je put u trenutku nesreće bio vlažan, a temperatura oko nula stepeni. Uzrok nesreće za sada nije poznat, ali postoji nekoliko najvjerovatnijih scenarija koji se u praksi najčešće dešavaju. Mogu se podijeliti u tri grupe: ljudski faktor, tehnički kvar i uslovi puta.

Takođe, sumnja se da je brzina vozila bila neprilagođena jer su od mjesta Prijanovac, gde je uhvaćen signal Aninog telefona, do mjesta nesreće stigli za 11 minuta, iako je inače za prelazak te deonice potrebno gotovo duplo više vremena.

Otac nestale devojke Miloš Radović je, nakon što je izvučen automobil i tijela dvoje poginulih, sa dubokom teskobom u glasu, potvrdio je da je Ana tog dana krenula iz porodičnog doma na Zlatiboru ka Beogradu, gdje je studirala, s namjerom da plati ispite.

“Moja Ana je bila divno dete. Studirala je Pravni fakultet… Porodici je rekla da ima prevoz sa Zlatibora. Ne znam da li ga je poznavala od ranije, ja njega nikada nisam video”, priča neutješni otac i dodaje da “želi da zna ko je čovjek koji je vozio”.

Poginuli bio Stojketov tjelohranitelj, preživio atentat
Aleksandar Masalušić, pripadnik ličnog obezbjeđenja Nebojše Stojkovića Stojketa, saznaje Telegraf.rs.

Prema saznanjima Telegrafa, Masalušić je ranjen kada je pokušano ubistvo Stojketa. Uprkos tome, njegovo ime do sada nije se pojavljivalo u medijima i o njemu se malo zna.

Iako je, prema prvim informacijama, rečeno da je Aleksandar Masalušić iz Tutina, on je rodom iz Priboja, sa prebivalištam u Beogradu. Razlog toga da se misli da je iz Tutina bile su registarske oznake “audija” kojim je sletio sa puta.

Navodno je ranije imao niz saobraćajnih prekršaja, zbog čega mu je bila oduzimana vozačka dozvola na nekoliko mjeseci, a više puta je pred prekršajnim sudovima pravosnažno osuđivan zbog prekoračenja brzine, vožnje za vrijeme zabrane upravljanja vozilom, vožnje pod dejstvom narkotika.

Aleksandar Masalušić je imao pun dosije saobraćajnih prekršaja zbog čega mu je čak bila i oduzeta vozačka dozvola na nekoliko meseci. On je više puta pravosnažno osuđivan pred prekršajnim sudovima u Valjevu, Prijepolju i Požegi zbog prekoračenje brzine, vožnje za vreme zabrane, zatim jednom pod dejstvom narkotika…

Prema kasnije dospjelim informacijama, on je ranjen 21. decembra 2023. godine u pucnjavi u Železniku, gdje je pogođen u oružanom obračunu sa četvoricom muškaraca.

Osumnjičeni se terete da su tog 21. decembra 2023. godine planirali da ubiju Masalušića ispred jednog auto-otpada na Obrenovačkom putu u Železniku. U Višem sudu u Beogradu je u toku sudski postupak za ranjavanje Aleksandra, a optužnica je podignuta protiv trojice okrivljenih dok se i dalje traga za četvrtim.

Kada je spomenutog 21. decembra 2023. zaustavio automobil, na njega je, kako se sumnja, pucao nepoznati napadač koji je bio u automobilu marke “audi” tamne boje. On je ispalio jedan metak i pogodio ga u lijevo rame. Napadač je potom pobjegao vozilom dok je ranjeni Aleksandar Masalušić sam automobilom otišao u Urgentni centar. On se sam odvezao u Urgentni centar.

Prema pisanju medija, on je prilikom napada preskočio haubu svog automobila i sakrio se, a napadači su pobjegli. Tada se dodavalo i da je ranjeni muškarac poznat policiji odranije za različita krivična djela, a za neka od njih je i osuđivan.

Poginuli na licu mjesta
Iako se polemisalo o tome da je Ana Radović neko vrijeme nakon udesa bila živa i da je sa svog telefona uputila dva SOS poziva, prvi rezultati istrage pokazali su da je preminula odmah.

Naime, kako je saopšteno iz Doma zdravlja Čačak, čija je hitna služba izašla na teren, prvi alarm stigao je preko broja 194, ali je poziv primljen putem govornog automata i to na engleskom jeziku.

“Poziv je bio tehnički ne baš jasnog sadržaja, a što je najvažnije, nije sadržao tačnu lokaciju gde bi ekipa Hitne pomoći odmah mogla da postupi i izađe na teren”, navedeno je u saopštenju.

Kako su podsjetili, za prijem poziva prvog reda hitnosti, ključno je da dispečer zna lokaciju pacijenta. Ekipa Hitne pomoći je odmah krenula na teren tek kada su policijske i vatrogasno-spasilačke ekipe pronašle automobil sa tijelima i kada je Doma zdravlja dobila tačnu lokaciju nesreće.

Prvi rezultati istrage govore o tome da je dvoje poginulih odmah preminulo od zadobijenih povreda.

Prvi rezultati istrage jasno ukazuju na prebrzu vožnju i neprilagođenu brzinu uslovima na putu kao glavni uzrok ove strašne tragedije. Sumnja se da je Aleksandar Masalušić vozio “audi” znatno većom brzinom od dozvoljene, zbog čega je izgubio kontrolu nad vozilom. Automobil je, krećući se velikom brzinom, praktično “ispravio krivinu”, probio bankinu i uletio direktno u propust kojim se voda vraća u jezero.

Izvori iz istrage navode da je udarac bio toliko silovit da su oboje ostali mrtvi na licu mesta. Pretpostavlja se da je smrt nastupila momentalno usljed povreda zadobijenih u sudaru. Muškarac je imao vidne i teške povrede glave, uključujući smrskano lice.

Kada je u pitanju SOS poziv, njega je najvjerovatnije uputilo samo vozilo, s obirom na to da novi modeli automobila imaju tu opciju.

Da je smrt nastupila momentalno potvrdili su i rezultati obdukcije. Obducent je konstatovao višestruke prelome kostiju, što ukazuje da su poginuli na licu mesta.

Oglasilo se tužilaštvo
Iz Osnovnog javnog tužilaštva u Čačku saopšteno je da je dežurni tužilac bio na uviđaju na licu mjesta i konstatovao da je za volanom bio muškarac, dok je djevojka sjedila na mjestu suvozača. Izvršeno je, kako je navedeno sječenje automobila kako bi se izvršio pregled unutrašnjosti. U vozilu su potom pronađena tijela dvije preminule osobe – na mjestu vozača bio je Aleksandar Masalušić, a na mjestu suvozača Ana Radović.

Tužilaštvo je utvrdilo da je 23. novembra prijavljen nestanak Ane Radović, a dan kasnije i Aleksandra Masalušića.

Ana juče sahranjena
Zlatibor i cijela Srbija juče su se oprostili od Ane Radović koja je u 13 sati sahranjena na groblju na Zlatiboru, dok je opelo kod porodične kuće održano u 12 sati.

Ožalošćena porodica objavila je potresnu umrlica, navodeći da je Ana preminula nesrećnim slučajem.

Nastavi čitati

Region

PLENKOVIĆ smatra CENZUROM zabranu Tompsonovog koncerta

Hrvatski premijer Andrej Plenković nazvao je cenzurom odluku gradonačelnika Zagreba da pjevaču Marku Perkoviću Tompsonu, koji u svojim nastupima glorifikuje ustaštvo, zabrani koncert u zagrebačkoj “Areni” 28. decembra.

Plenković tvrdi da je takva odluka nelogična i politički i pravno nekozistentna, budući da je Tompsonu odobreno da održi koncert u Zagrebu 27. decembra.

“Takva odluka je parazitiranje na temi koja postoji već 35 godina, a koje su se gradske vlasti Zagreba dohvatile sada. Ljudi treba da vide ko je za slobode, a ko je tu za cenzuru”, rekao je Plenković novinarima i Zagrebu.

Iako je Tompson zatražio dopuštenje za dodatni koncert 28. decembra u Zagrebu, gradske vlasti to nisu odobrile, nakon što je Gradska skupština zabranila promociju ustaškog pozdrava “Za dom spremni!” i simbola u prostorima pod upravom grada.

Tompson je zaprijetio Tomaševiću da će “povući radikalnije poteze koji mu se neće svideti” ukoliko mu ne dozvoli da 28. decembra održi koncert.

On je optužio gradonačelnika Zagreba da time napada pravni poredak Hrvatske i da će “hrvatski veterani na to znati da odgovore”.

Nastavi čitati

Region

ODBROJAVANJE POČELO: NIS čeka ključnu odluku Stejt departmenta

Srbija iščekuje ključan odgovor Stejt departmenta i OFAK-a o produžetku licence za rad NIS-a, dok rafinerija Pančevo ostaje u režimu “tople cirkulacije” do 2. decembra.

Srbija iščekuje odgovor Stejt deparmenta i OFAK-a da li će biti produžena licenca za rad NIS-u. Ministarka Dubravka Đedović Handanović izjavila je u da će rafinerija ostati u fazi tople cirkulacije do utorka, a istovremeno Srbija povećava uvoz derivata.

Iz Moskve dolaze vijesti da je moguća prodaja dijela imovine ruskih naftnih kompanija, koje su pod sankcijama, mađarskim partnerima. Pedeset drugi dan je otkako su na snazi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, koja je većinski u ruskom vlasništvu.

U međuvremenu, tokom razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Kremlju, razmatrana je mogućnost da Mađarska kupi udio ruskih naftnih kompanija koje su pogođene nedavno uvedenim američkim sankcijama, izjavio je potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić smatra da bi Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) donijela pozitivnu odluku, ali da se čeka odluka Stejt departmenta.

“Pripremljeni smo, građani ne moraju da brinu. Država preduzima sve mjere, jedna je i saradnja sa mađarskim prijateljima”, rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za medije sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom.

S druge strane, Orban je potvrdio da će Mađarska sve što ima od nafte da podijeli sa Srbijom, dok je njegov šef kabineta potvrdio da bi MOL mogao da kupi udio u NIS-u.

Direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović kaže da NIS mora da nastavi da radi i da to “moraju da znaju i Rusi i Amerikanci”. Poručuje da rezervi ima dovoljno i da neće biti nestašica, naglašavajući da mišljenje OFAK-a koje se iščekuje “vjerovatno neće biti negativno”.

Nastavi čitati

Aktuelno