Iako je “crni petak” rezervisan za posljednji petak u novembru, brojne trgovine u Republici Srpskoj sniženja su proširile na cijeli mjesec. Iz udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju kupce da obrate pažnju na cijene.

Upozorenje kupcima je poslala Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, navodeći da kod nas “crni petak” još nije ni nalik onom što se dešava u inostranstvu tada.

“Kod nas su se neke kompanije odlučile da naprave dodatno sniženje iz razloga što im možda u toku ove godine prodaja nije išla u onoj mjeri kako su planirale ili imaju mnogo nabavljene robe koju moraju rasprodati, jer uvijek dolazi nešto novo za novu sezonu”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, dok novi zakon o potrošačima ne stupi na snagu, a koji donosi novitet da kupcima moraju biti prikazane cijene proizvoda unazad mjesec dana, postoje osnove za sumnju da li su realne cijene ili su rasle pred sniženje.

“Potrošači ipak treba da obrate pažnju kolike su to cijene određenih proizvoda zaista, a za koliko se nude sada u ovoj priči velikih sniženja za ‘crni petak’. Nadamo se da će trgovci postati svjesni da žive od potrošača i da će biti korektni što se tiče sniženja, ali na nama je da provjerimo šta će se dešavati do kraja novembra”, navodi ona.

Da je “crni petak” u savremenom društvu mnogo više od običnog dana sezonskih popusta, smatra i Mirjana Čeko, sociološkinja, koja u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da upravo “crni petak” postaje ritual potrošnje, manifestacija društvenog imperativa da se kupuje, posjeduje i pokazuje.

“U kontekstu globalizovanog kapitalizma, ‘crni petak’ nije samo ekonomski događaj, već i kulturni fenomen. Ljudi ne kupuju isključivo zbog stvarne potrebe ili racionalne kalkulacije, već vođeni trendovima, reklamnim narativima i pritiskom pripadanja određenom društvenom ritmu. Oglašavanje i medijski diskurs stvaraju atmosferu urgentnosti i euforije, ‘ako ne kupiš sada, propuštaš priliku’, čime se potrošnja pretvara u društvenu normu, gotovo moralnu obavezu”, navodi ona za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, u našim uslovima, gdje je ekonomska realnost nestabilna, a platežna moć građana ograničena, paradoks “crnog petka” postaje još izraženiji.

“Dok se u razvijenim ekonomijama sniženja često zasnivaju na realnim tržišnim odnosima, kod nas su popusti često prividni. Tačnije, cijene se pred akciju vještački uvećavaju, da bi potom bile ‘snižene’, čime se stvara iluzija povoljnosti. Zapravo, ‘crni petak’ je ogledalo jedne kulture u kojoj se identitet gradi kroz potrošnju, a društveni status mjeri kroz posjedovanje”, navodi Čeko za “Nezavisne novine” dodajući da se “ludilo” koje nastaje svake godine u novembru ne može objasniti samo željom za nižom cijenom, “već usađenom potrebom da kroz čin kupovine afirmišemo sebe u društvu koje nas neprestano mjeri kroz ono što imamo, a ne kroz ono što jesmo”.

Iz Inspektorata Republike Srpske za “Nezavisne novine” ističu da se primjedbe potrošača najčešće odnose na sniženja u smislu da bi mogla biti veća.

“Tržišni inspektori u okviru svojih redovnih dnevnih kontrola provjeravaju da li trgovci uredno ističu cijene proizvoda, da li cijene koje su istaknute na robi odgovaraju cijenama formiranim i evidentiranim u poslovnim knjigama i da li se po istim vrši prodaja robe”, navode iz Inspektorata RS dodajući da će kontrole biti česte u narednom periodu.

“Ukoliko uoče bilo kakve nepravilnosti, sugerišemo potrošačima da se obrate Tržišnoj inspekciji kako bi nadležni organi preduzeli mjere prema trgovcu. S obzirom na broj trgovačkih objekata u Republici Srpskoj i broj artikala u istima, informacije potrošača su od značajne pomoći inspektorima, kako bi kontrole bile ciljano usmjerene i samim tim efikasnije”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Iz Inspektorata RS apelovani su na potrošače da budu oprezni prilikom kupovine putem interneta, da kupuju samo preko provjerenih stranica i već poznatih trgovaca.

„Profesore Blanuša, zamolio bih vas samo jedno kada budete na svojim tribinama u Semberiji, na Romaniji i u Banjoj Luci, a to je da prenesete jednu poruku o tome kako se živi u Hercegovini“, izjavio je Saša Borjan, član Predsjedništva Narodnog fronta na skupu podrške Branku Blanuši, koji je sinoć održan u Trebinju.

Borjan je ispričao da je, kada je jednom upitao graničnog policajca koliko ljudi iz Hercegovine radi u Dubrovniku, dobio odgovor da radi između 8500 i 9000 ljudi, a koji žive između Trebinja i Čajniča.

Dodaje da, uzimajući u obzir da od Trebinja do Foče ima oko 60000 stanovnika, to znači da praktično svaki šesti čovjek u Hercegovini danas radi u Dubrovniku i da je to upravo pokazatelj kako se živi danas u Hercegovini.

„Kada sam ulazio u ovaj Dom kulture, pažljivo sam obratio pažnju ko sjedi na ovoj tribini i vidio sam čestite ljude, domaćine, koji žive od svog rada i od svojih 10 prstiju, vidio sam narod koji želi promjenu režima u Republici Srpskoj. Među vama nisam vidio nijednog ratnog profitera i ratnog dezertera, jer su svi oni na onoj tamo drugoj strani“, rekao je Borjan.

Ističe da nije, među ljudima koji su prisutni na tribini, vidio niti jednu osobu koja je u ratu dobila nadimak Manjerka, a koja sada obavlja odgovornu funkciju u Gradskoj boračkoj organizaciji Grada Trebinja.

Borjan kaže da takođe nije vidio niti jednog inženjera mašinstva, koji je svoju karijeru započeo u HET-u kao rukovodilac javnih nabavki, a onda je nastavio u Elektroprivredi Republike Srspke kao odgovorno lice, čija imovina sada vrijedi destine miliona KM (stanovi, zgrade, kuće, bazeni, hacijende), te izrazio sumnju da drugi inženjeri mašinstva u HET-u imaju toliku imovinu.

„Kad pobijedite, profesore Blanuša, očekujem da počnete trasirati put, korak po korak, govorim institucionalno, da se upravo taj inženjer mašinstva upita odakle mu tolika imovina, kako ju je stekao“, kazao je Borjan dodajući da među prisutnima nije vidio ni nekoga koga zovu trećina, ko je kupio diplomu na fiktivnom fakultetu ili nekog ko je autolimar i ne zna koji je fakultet završio, a obavlja direktorsku funkciju.

„Sve ovo što sam spomenuo pokazuje kako se živi u Hercegovini, moj profesore Blanuša“, naveo je Borjan, poručujući na kraju:

„Profesore Blanuša, podršku Narodnog fronta imate i to bez ikakavog uslovljavanja. Moj lični stav je da niko ne smije da uslovljava profesora Blanušu i SDS, jer ako neko ucjenjuje onda taj nema dobre namjere prema narodu koji želi promjenu režima u Republici Srpskoj.“

(BN)

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u Vašingtonu da je Budimpešta postigla dogovor sa Sjedinjenim Državama kojim je, kako tvrdi, Mađarska dobila potpuno i neograničeno izuzimanje od sankcija za korištenje ruskih energenata preko Turskog toka i naftovoda Družba. Prema njegovim riječima, time je “spašena” mađarska politika smanjenih režijskih troškova.

Orban se u američkoj prijestonici sastao s predsjednikom SAD Donaldom Trampom, nakon čega je održao zajedničku konferenciju sa šefom mađarske diplomatije Peterom Sijartom.

Orban je objasnio da su ruskom energijom obuhvaćena dva režima sankcija – američki i onaj Evropske unije.

“Iz američkog sankcionog sistema sada smo se uspjeli izvući, a s evropskim sankcijama tek moramo voditi borbu”, rekao je.

Prema Orbanovim riječima, Mađarska više ne mora strahovati da bi se najavljene američke mjere protiv ruskog energenta primijenile i na nju.

Sijarto je potvrdio da su i druge države pokušale izdejstvovati isto.

“Ne samo mi, nego i druge države tražile su izuzimanje. Da su sankcije stupile na snagu, režijski troškovi snažno bi porasli. Nakon današnjeg sastanka to više ne prijeti Mađarskoj”, rekao je premijer.

Jedan od ključnih elemenata dogovora odnosi se na Turski tok i naftovod Družba, preko kojih Mađarska uvozi ruski gas i naftu.

“Turski tok i Družba dobili su izuzeće bez vremenskog ograničenja”, izjavio je Orban, ocijenivši da je time Mađarska “uspjela odbraniti politiku nižih režijskih cijena”.

Upitan šta ovaj sporazum znači za mađarska domaćinstva, premijer je rekao:

“Da ovaj dogovor danas nije postignut, u decembru bi režije bile dvostruko veće. Od te nevolje smo se danas spasili.”

Orban je takođe poručio da SAD više nemaju nikakve prigovore u vezi s izgradnjom nuklearne elektrane Paks 2.

“U vezi dovršetka Paks 2 nema daljnjih američkih dilema. Takve sankcije i ubuduće neće biti na snazi”, izjavio je.

Prema mađarskoj strani, Vašington je potvrdio da neće održavati niti uvoditi sankcije koje bi mogle spriječiti gradnju elektrane.

Za razliku od američkih, evropske sankcije ostaju, a Orban je rekao da predstoji “borba u Briselu”.

Podsjetio je da se Mađarska protivi planu EU da se do kraja 2027. postepeno izbace ruski energenti, ističući da je riječ o odluci koja se može donijeti kvalifikovanom većinom.

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je pitanje snabdijevanja ruskom naftom u Evropi.

“U Evropi više zemalja nema taj problem koji ima Mađarska, a ipak, po mom mišljenju, kupuju puno ruske nafte. To mi više smeta”, rekao je Tramp.

Orban je ponovio da je za Mađarsku pitanje snabdijevanja “geografska činjenica”, navodeći da alternative, poput uvoza iz Hrvatske, imaju premali kapacitet da bi pokrile potrebe zemlje, prenosi index.hr.