Connect with us

Svijet

TAJNOVITOST U AMERICI: Šta zaista sadrži sporazum s Iranom?

Američki pregovarači rade na brzom objavljivanju teksta sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ali istovremeno umanjuju značaj njegovog sadržaja, tvrdeći da dokument ne odražava najvažnije elemente dogovora između dvije strane.

Prema navodima američkih zvaničnika koje prenosi CNN, memorandum o razumijevanju (MOU) namjerno je formulisan široko i neprecizno kako bi omogućio nastavak tehničkih pregovora koji bi trebalo da počnu nakon formalnog potpisivanja sporazuma u Švajcarskoj.

Jedan od zvaničnika opisao je dokument kao „politički dokument“, navodeći da „ljudi ne bi trebalo da pridaju preveliki značaj jeziku memoranduma“.

„Važnija od samog dokumenta su međusobna razumijevanja koja imamo“, rekao je zvaničnik, dodajući da je cilj bio stvaranje okvira za pregovore o sankcijama, nuklearnom programu i odmrzavanju iranske imovine.

Prema istim izvorima, Vašington vjeruje da je Teheran kroz nezvanične kanale pristao na ustupke koji nisu izričito navedeni u tekstu sporazuma, uključujući američko učešće u uništavanju zaliha visoko obogaćenog uranijuma uz koordinaciju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).

Šta piše u sporazumu?

Osoba upoznata sa sadržajem dokumenta rekla je za CNN da sporazum ne sadrži detaljne odredbe o iranskim zalihama obogaćenog uranijuma. Umjesto toga, navodi se da Iran „ponavlja da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje“, što je formulacija slična obavezama koje je Teheran preuzeo i u nuklearnom sporazumu iz 2015. godine.

S druge strane, sporazum detaljnije opisuje potencijalne ekonomske koristi za Iran ukoliko ispuni preuzete obaveze. Među njima je mogućnost pristupa razvojnom fondu vrijednom 300 milijardi dolara, za koji američki zvaničnici tvrde da neće biti finansiran sredstvima SAD.

Tekst takođe predviđa da Iran po potpisivanju memoranduma može nastaviti izvoz nafte i petrohemijskih proizvoda, dok bi SAD izdavale izuzeća od sankcija koja bi omogućila finansijsku korist od te prodaje.

Kada je riječ o odmrzavanju iranske imovine, memorandum navodno predviđa da će sredstva postati „u potpunosti dostupna“ nakon napretka u narednim rundama pregovora, bez preciziranja rokova.

Zašto sporazum izaziva kritike?

Tajnovitost oko sadržaja memoranduma izazvala je kritike i među pojedinim saveznicima predsjednika Donalda Trumpa (Tramp).

Republikanski kongresmeni i drugi konzervativni političari traže objavljivanje kompletnog teksta, izražavajući zabrinutost da je administracija ponudila prevelike ustupke Iranu kako bi okončala sukob koji je izazvao rast cijena energenata i političke pritiske u SAD, ističe The Guardian.

Potpredsjednik JD Vance (Džej Di Vens) izjavio je da Vašington želi da objavi sporazum, ali da posrednici iz Katara i Pakistana traže da se proces objavljivanja odvija postepeno iz diplomatskih razloga.

Prema američkim zvaničnicima, Iran je zatražio da se sa objavljivanjem sačeka do petka, kada je planirano formalno potpisivanje sporazuma u Švajcarskoj.

Šta slijedi?

Prema ranijim saopštenjima američke administracije, memorandum predstavlja okvir za 60-dnevni period tehničkih pregovora tokom kojeg bi se razrađivali detalji o nuklearnom programu, sankcijama i budućem statusu plovidbe kroz Ormuski moreuz, prenosi ABC News.

Američki zvaničnici navode da će taj period poslužiti kao test spremnosti Irana da ispuni preuzete obaveze, uključujući ograničenja nuklearnog programa i saradnju sa međunarodnim inspektorima.

Predsjednik Trump izjavio je u Francuskoj, gdje učestvuje na samitu G7, da očekuje da će naredna faza pregovora biti lakša od dosadašnjih razgovora i da čeka „formalni trenutak“ za objavljivanje sporazuma.

Svijet

POLITIČKI POTRES U MAĐARSKOJ: Parlament smijenio predsjednika

Mađarski parlament usvojio je 17. amandman na Ustav kojim se omogućava prijevremeni prestanak mandata predsjednika države Tamaša Šuljoka, što predstavlja jednu od najznačajnijih političkih odluka otkako je na vlast došla vlada premijera Petera Mađara.

Amandman je usvojen sa 139 glasova za i šest protiv, dok su poslanici Fidesa i njihovih saveznika bojkotovali glasanje, tvrdeći da se njime narušavaju demokratske institucije i ustavni poredak.

Reforma donosi velike promjene u pravosuđu

Osim promjene na čelu države, ustavni amandman uvodi obaveznu starosnu granicu od 70 godina za sudije Ustavnog suda, ograničava mandat poslanika na najviše 12 godina i predviđa osnivanje nove kancelarije za zaštitu i povrat državne imovine.

Premijer Peter Mađar poručio je da je cilj reforme uklanjanje političkog nasljeđa bivšeg premijera Viktora Orbana i jačanje vladavine prava, dok je Orban potez vlasti oštro kritikovao, nazvavši ga napadom na demokratiju.

Predsjednik ima rok od pet dana

Prema usvojenom amandmanu, predsjednik Šuljok ima pet dana da potpiše zakon, a ukoliko to ne učini, vlada je najavila pokretanje postupka za njegov opoziv.

Ovaj potez dolazi nakon ubjedljive pobjede Mađarove stranke Tisa na parlamentarnim izborima, čime je okončana šesnaestogodišnja dominacija Fidesa, pa analitičari ocjenjuju da Mađarska ulazi u period dubokih institucionalnih promjena koje će obilježiti naredne godine, navodi VOE.

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO PROTIV HAGA: Amerika pokrenula kampanju za ukidanje Međunarodnog krivičnog suda

Američki državni sekretar Marko Rubio pokrenuo je kampanju s ciljem ukidanja Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, tvrdeći da se taj međunarodni sud miješa u vojne i policijske operacije SAD, čime ugrožava američki suverenitet, prenosi list “Gardijan”.

– Ako budemo stajali po strani, svi oni će biti prepušteni na milost i nemilost stranim sudijama, hiljadama kilometara daleko – suočeni sa stalnim rizikom od krivičnog gonjenja, pa čak i zatvora, zbog takozvanog zločina prilikom odbrane sopstvene zemlje – poručio je Rubio u video-poruci objavljenoj na “Iksu”.

Prema navodima Si-En-Ena, plan Stejt departmenta za raspuštanje Međunarodnog krivičnog suda podrazumijevaće vršenje pritiska na druge države da istupe iz tog suda.

– Države koje odbiju da odbace lažni autoritet tog suda, a istovremeno se oslanjaju na američku pomoć, vjerovatno će biti izložene pojačanom nadzoru – naveo je Rubio, dodajući da bi moguće mjere mogle uključivati sankcije, zabrane putovanja i ukidanje viza.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI AGENT ICE USMRTIO MUŠKARCA: Senatori traže istragu zbog sumnje da je ubijena pogrešna osoba

Američki senatori i kongresmeni iz Mejna zatražili su transparentnu istragu nakon što je agent Službe za imigraciju i carinu (ICE) usmrtio muškarca tokom operacije u Bidfordu, uz tvrdnje pojedinih zvaničnika da žrtva možda nije bila osoba koju su federalni agenti prvobitno tražili.

Ministarstvo za unutrašnju bezbednost SAD (DHS) saopštilo je da su agenti ICE u ponedeljak ujutru sprovodili nadzor na adresi osobe za koju je postojala konačna naredba za deportaciju, kada su naišli na muškarca koji je, prema navodima ministarstva, pokušao da pobegne vozilom.

DHS tvrdi da je agent otvorio vatru zbog zabrinutosti za javnu bezbednost, nakon čega je muškarac preminuo od zadobijenih povreda.

Američki mediji navode da je stradali Džoan Sebastijan Gerera, za koga organizacije za prava imigranata tvrde da je bio državljanin Kolumbije, prenosi CBS news.

Foto: Tanjug/AP/Gregory Rec/Portland Press Herald

Nezavisni senator iz Mejna Angus King izjavio je da je od zvaničnika dobio informaciju da ubijeni muškarac možda nije bio osoba koju su federalni agenti prvobitno pokušavali da privedu.

“Osoba koja je ubijena nije bila osoba koju su tražili”, rekao je King, navodeći da je kasnije dobio dodatne informacije od rukovodstva Ministarstva za unutrašnju bezbednost.

Slične tvrdnje iznela je i demokratska kongresmenka iz Mejna Čeli Pingri, koja je rekla da je iz pouzdanih izvora čula da postoji mogućnost da je ubijena pogrešna osoba. Ona je zatražila dodatna objašnjenja od DHS.

King je pozvao na “potpuno transparentnu istragu”, navodeći da za sada nisu predstavljeni dokazi koji bi pokazali da su agent ili drugi ljudi bili neposredno ugroženi. Dodao je i da agenti koji su učestvovali u intervenciji nisu nosili kamere na telu.

Kancelarija državnog tužioca Mejna, koja vodi istragu zajedno sa federalnim vlastima, saopštila je da preliminarni iskazi ukazuju na to da je muškarac pokušao da vozilom krene ka agentu ICE, ali da će sve okolnosti incidenta biti dodatno ispitane.

Sličan slučaj Hjustonu

Agent koji je pucao biće privremeno udaljen sa dužnosti.

Američki mediji objavili su snimke nadzornih kamera na kojima se vidi vozilo koje se kreće malom brzinom i kruži pre nego što se zaustavilo, nakon čega nekoliko osoba prilazi automobilu i izvlači vozača.

Organizacije za zaštitu prava imigranata navele su da je Gerera imao dozvolu za rad u SAD i porodicu u Mejnu. Lokalni aktivisti najavili su skup podrške i bdenje u njegovu čast.

Senatorka iz Mejna Suzan Kolins saopštila je da će istragu voditi kancelarija generalnog inspektora DHS uz podršku Federalnog istražnog biroa (FBI).

Incident u Mejnu dogodio se nekoliko dana nakon sličnog slučaja u Hjustonu, gde je agent ICE-a usmrtio državljanina Meksika tokom sprovođenja imigracionih propisa. I u tom slučaju okolnosti upotrebe smrtonosne sile predmet su federalne istrage.

Nastavi čitati

Aktuelno