Connect with us

Politika

TEGELTIJA “ŠUTNUO” 54 CARINIKA! UIO BiH nije produžila ugovor zaposlenima

Uprava za indirektno oporezivanje BiH nije produžila ugovor o radu na određeno vrijeme sa ukupno 54 zaposlenika kojima je 31. avgusta istekao ugovor o radu na određeno vrijeme, potvrđeno je iz UIO za CAPITAL.
„Među 54 zaposlena kojima nije produžen ugovor o radu na određeno vrijeme, nalazi se i devet osoba koje su prvi put zasnovale radni odnos u UIO na određeno vrijeme prije pet ili više godina“, navodi se u odgovoru.

Na pitanje da li će ti ljudi zbog stečenog iskustva biti ponovo angažovani na određeno vrijeme za rad u UIO, iz ove institucije su podsjetili na odgovor koji je direktor UIO Zoran Tegeltija dao u intervjuu za naš portal 23. avgusta.

„Direktor Uprave najavio je da će u narednom periodu biti objavljeni javni oglasi za prijem zaposlenih na neodređeno vrijeme. Svi koji budu ispunjavali uslove moći će konkurisati, pa i lica koja su već radila u UIO po osnovu ugovora na određeno vrijeme“, precizirali su iz UIO.

Prema saznanjima našeg portala, među devet osoba koje su više od pet godina radile po ugovoru na određeno vrijeme, nalaze se i oni koji su radili skoro deset godina bez riješenog konačnog statusa.

„Za te ljude nema tajni u carinskom poslu i imaju ga praktično u malom prstu. Ukoliko se na konkursu koji se najavljuje bude vrednovalo praktično znanje, ti ljudi će sigurno biti u vrhu liste“, uvjeren je naš sagovornik iz vrha UIO.

On podsjeća da je Zoran Tegeltija nedavno upravo na CAPITAL-u najavio da će do nove godine uspostaviti sistem školskog centra u kojem će budući službenici UIO sticati neophodna znanja, jer ima dovoljno iskusnih ljudi koji mogu prenijeti znanje.

„Ovi ljudi kojima nisu produženi ugovori svojim znanjem bi komotno mogli predavati carinski postupak u tom školskom centru“, zaključuje naš sagovornik.

On objašnjava da poslije dvije godine rada na određeno, radniku po sili zakona mora da se da ugovor na određeno ili stalni radni odnos, ističući da je to u UIO izbjegavano tako što je službenicima pravljen prekid u vrijeme kada bi im se navršilo pune dvije godine.

„Stalno su im produžavani ugovor na određeno vrijeme na mjesec ili dva, a kada bi došlo do dvije godine, onda im samo ne bi bio produžen ugovor, već bi išli 15 dana „na pauzu“, nakon čega bi ponovo potpisali ugovor na određeno i nastavili da rade dok ponovo ne navrše nepune dvije godine i sve tako“, objašnjava naš sagovornik.

Podsjećamo, Kancelarija za reviziju BiH u revizorskom izvještaju o radu UIO navela je neopravdano veliki broj zaposlenih na određeno vrijeme. Govoreći o tome, Zoran Tegeltija je precizirao da je Savjet ministara BiH 2015. godine donio odluku da se za svako novo zapošljavanje u UIO traži njegova saglasnost i da dugo nije davana ta saglasnost.

“Kada je ta odluka stavljena van snage, UIO je zaposlila određen broj ljudi, ali taj proces ide dosta sporo. Potrebno je promijeniti način zapošljavanja i precizirati da ljudi moraju proći određene obuke prije nego što počnu da rade. Na jesen ću raspisati veći broj konkursa za one sa srednjom i visokom stručnom spremom, ali iskoristiću mogućnost da svi koji mogu budu zaposleni kroz interne konkurse, odnosno da se omogući interno napredovanje ljudi koji već duži vremenski period rade u UIO. Nažalost, oni koji rade na određeno moraće da prođu redovnu konkursnu proceduru”, rekao je Tegeltija za CAPITAL.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno