Connect with us

Društvo

Tik-tok izazovi: Djeca istrčavaju pred vozila i gutaju kapsule

Tik-tok izazovi ili sinonim za nevjerovatne poduhvate, često opasne po život, postali su nažalost interesantni i našim tinejdžerima, iako je smrtnih slučajeva bilo i u Srbiji. Psiholozi imaju svoja objašnjenja, roditelji strepe, a reporter RTS-a zabilježio je njihov odgovor na to.

Plavi kit, Momo, cimet izazov, nestanak na 72 sata, petoparac, izazov gutanja kapsula, samo su neki od opasnih izazova na društvenim mrežama u kojima učestvuju djeca.

Najnoviji je takozvani car spotting izazov. Nije, ipak, ovo jedini Tik-tok izazov koji ugrožava bezbjednost u saobraćaju – 2018. godine aktuelan je bio “kiki”, izazov da mladi izađu iz automobila u pokretu i igraju uz pjesmu poznatog američkog repera.

“Jedan od izazova je i da učenik osnovne škole leži na pješačkom prelazu i sačeka da se automobil približi u toj mjeri, da samo skoči i pretrči ulicu. To se odvija u večernjim satima, tako da vozač treba da bude ekstremno obazriv, jer ne očekuju da će neko iskočiti”, ukazuje edukatorka za bezbjednost djece na internetu Katarina Jonev Ćirković.

Smrtni slučajevi

Prije dvije godine, zbog prihvatanja Tik-tok izazova, preminula je desetogodišnja djevojčica u Italiji, koja je učestvovala u takozvanom izazovu onesvešćivanja. Smrtnih slučajeva bilo je i u Srbiji, kada je iste godine dječak pronađen mrtav u Rakovici.

“Djeca su podložna Tik-tok izazovima, jer još nemaju razvijen prefrontalni korteks, neophodan za dobro rasuđivanje, promišljanje rizika i posljedica”, objašnjava psiholog Leo Ivanišević.

Ističe i da djeca pogrešno tumače norme, jer kada vide da “svi” nešto rade onda to mora da je normalno.

Razgovor bez panike

Ovu društvenu mrežu koristi oko 830 miliona ljudi, od kojih je čak 27 odsto mlađe od 18 godina i nije nemoguće da su među njima najmlađi članovi naših porodica. Ako primijetimo njihovo učestvovanje u izazovima, savjet stručnjaka je da bez panike prvo razgovaramo.

“Ako mislite da je djetetu neprijatno da priča o sebi, pitajte ga šta rade drugari. Napravite dogovor sa njim da možete da mu provjeravate socijalne mreže i da mu budete prijatelji na tim mrežama. Kroz otvorena pitanja mu sprovodite korake da može samo da zaključi da izazovi i lajkovi nisu vrijedni da rizikuje život i zdravlje”, priča Ivanišević.

Vještačka inteligencija i Tik-tok

Iako je prema zvaničnom “kodeksu” zabranjeno da djeca mlađa od 13 godina imaju Tik-tok nalog, mnogi lažiraju godinu svog rođenja.

Jedno od rješenja, koje je pred Kongresom u Americi predstavio direktor Šou Ži Ču, jeste da će vještačka inteligencija moći da provjeri kada korisnici krše ovo pravilo.

Kako će sve to izgledati znaće se kada Tik-tok najavljeno sprovede u djelo. Ipak, to otvara novi problem – ugrožavanje privatnosti.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Aktuelno