Pomama među funkcionerima SNSD-a za izgradnju solarnih elektrana u Istočnom dijelu Republike Srpske ne jenjava. Solarni paneli se grade punom parom, a ekološke dozvole se dobijaju tek kada i ako se neko sjeti da nisu izdate. Da li je riječ o lošim procedurama lokalnih zjednica ili vladajuća koalicija zatvara oči pred zakonom kada su njihovi kadrovi u pitanju? Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini i direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Damjan Škipina, početkom ove godine postao je jedan od 5 vlasnika solarne elektrane u Palama. Paneli pokrivaju livade od skoro 5 hiljada kvadratnih metara, instalisane snage 400 kilovata.

Prema riječima Škipine svakom od vlasnika pripada 80 kilovata energije, a za izgradnju ovih panela koji su koštali 362 hiljade maraka podigli su, kako tvrdi, hipotekarni kredit. Solarna elektrana počela sa radom u aprilu ove godine, ali su tek sada, predali zahtjev za izdavanje ekološke dozvole. Kako rade bez svih dozvola i da li je razlog tome stranačka pripadnost.

„Nismo imali nikakve povlastice, vjerujte. Nismo znali ni kako ide kompletna procedura. Ono što se zahtjevalo i što su od nas tražili to smo i završavali. Uslov za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju solarnih panela, nije ekološka dozvola. Određene opštine u Republici Srpskoj traže tu ekološku dozvolu, odnosno ona je uslov za izdavanje građevinskih dozvola. U pitanju je samo neusklađenost propisa određenih opština i gradova u Republici Srpskoj“, izjavio je Škipina.

Iz Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno komunalne poslove opštine Pale potvrđuju da uslov za izdavanje građevinske dozvole kod postavljanja solarnih panela u ovoj lokalnoj zajednici nije ekološka dozvola.
„Ekološke dozvole se iključivo izdaju u Odjeljenju za prostorno uređenje saobraćaj i komunalne poslove Grada Istočno Sarajevo. Što se tiče solarne elektrane „DN Solar“ građevinska dozvola je izdata u 2024. godini. Nije bio problem za izdavanje te građevinske dozvole, podnesen je zahtjev uredno“, istakao je načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje i stabmeno komunalne poslove opštine Pale Miljan, Vujadinović.

Ekološka dozvola možda nije potrebna kad se gradi elektrana, ali je neophodna prilikom priključenja na elektroenergetsku mrežu. Ipak Škipina i partneri već pola godine prodaju struju bez te dozvole. Kako je i kome prodaju?

„Vjerujte da ne znam“ odgovorio je poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS i direktor Zavoda za zapošljavanje RS, Damjan Škipina.

Možda zna narodni pooslanik nekad DEMOS-a, a sada SNSD-a i direktor Elektrodistribicije Pale, Aco Stanišić, koji je takođe vlasnik solarne elektrane? Ili možda gradonačerlnik Istočnog sarajeva Ljubiša Ćosić jer je i on u poslu sa solarnim panelima?

„Čudo jedno kako se razumiju u energiju. Takse za energiju koja zagađuje nisu riješili, vjerovatno zato što prvo sebi rješevaju solarne panele i sve ostalo, pa će onda možda, da rješevaju i to pitanje. A, mi će naravno plaćati cijenu i njima, i onima, i petom desetom“, rekla je ekonomski analitičar Svetlana Cenić.

Vječito pitanje koje se provlači sa kadrovima SNSD-a je, kako oni mogu biti poslanici, delegati, odbornici, direktori, a u isto vrijeme i vlasnici kapitalnih projekata i privatnih firmi poevzanih sa javnim preduzećima i budžetima svih nivoa vlasti.

„U Republici Srpskoj mislim da je zakonom ukinut sukob interesa, to nema, to ne postoji. Nepotizam, šta je to, to ne postoji, mi smo svi braća i sestre. Kad vidite kako to radi za sukob interesa Obrenka, kad ona izađe da govori, onda je vama sve jasno zašto mi nemamo nikakvog sukoba interesa uopšte i ne postoji. I zato što smo toliko ograničeni i puštamo da nam rade šta hoće, a onda se poslije čudimo“, zaključila je Cenićeva. Samo na području opštine Pale u proteklom periodu izdato je 13 građevinskih dozvola za izgradnju solarnih elektrana. U ovom dijelu Srpske velike površine obradivnog zemljišta posebno na Romaniji, pokriveno su solarnim panelima, a o njihovom uticaju na okolinu i zdravlje ljudi niko još ne razmišlja. Važno je da SNSD funkcioneri imaju još jedan siguran izvor prihoda.

(BN

Danas su u Podnovlju kod Doboja održani protesti koji su okupili veliki broj građana, nezadovoljnih namjerom aktuelne lokalne vlasti da privatizuje dio gradskog zemljišta poznatog kao Crkveno brdo. Prema tvrdnjama mještana, riječ je o prostoru od izuzetne vrijednosti, idealnom za građevinsko zemljište, zbog čega strahuju da će biti ustupljen privatnim investitorima na štetu javnog interesa.

Dodatnu zabrinutost stvara činjenica da se u podnožju Crkvenog brda nalaze dva ključna vodozahvata za ovo područje, koja bi, kako ističu, mogla biti okružena solarnim panelima ukoliko planovi lokalne vlasti budu realizovani. Građani upozoravaju da bi to moglo ugroziti vodosnabdijevanje i predstavljati prijetnju po životnu sredinu.

Podršku protestima dao je i povjerenik Pokreta Sigurna Srpska iz Doboja, Aleksandar Simić, poručivši da je krajnje vrijeme da se stane u kraj zloupotrebama.

„Dosta je! Dosta je otimanja i uzurpiranja javnih resursa, dosta je ugrožavanja osnovnih sloboda, dosta je prijetnji, ucjena i laži“, poručio je Simić, ističući da se građani moraju zapitati u čijem interesu se donose odluke koje direktno utiču na njihovu imovinu, zdravlje i bezbjednost.

Simić je istakao da su protesti u Podnovlju tek početak borbe za očuvanje javnih dobara.

Desetak centimetara snijega bilo je dovoljno da raskrinka nesposobnost razmaženih političkih funkcionera. Nespobni ste čak i da spinujete, i jadno je gledati te loše pokušaje, izjavio je generalni sekretar PSS, Nebojša Drinić.

„Umjesto što izmišljate da ste ‘zatrpani snijegom’, bolje bi bilo da priznate da je pola Banjaluke bez struje i da ljudi sjede u mraku, dok se za četvrto poskupljenje struje već uveliko priprema teren“, kaže on i dodaje:

„Kao i svake godine, ‘častićete’ građane Republike Srpske novim udarom na novčanik za novogodišnje i božićne praznike. U tome ste jedino dosljedni – da svoju bahatost i svoje promašaje prebacujete na leđa naroda“, navodi Drinić.

Politička je obaveza služiti narodu, kaže on, a ne zloupotrebljavati svaki oblak i svaku pahulju za jeftine poene.

„Snijeg u novembru nije nikakva novost, ali ljudi bez struje u 21. vijeku… To je već problem“, jasan je Drinić.