Connect with us

Svijet

Tramp o Putinovoj izjavi: TO JE KOMPLIMENT

Bivši američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da izjavu ruskog lidera Vladimira Putina o tome ko je bolji za Moskvu od dvojice kandidata za predsjednika SAD, doživljava kao kompliment.

Podsjetimo, Putin je u intervjuu novinaru Pavelu Zarubinu rekao da Rusiji više odgovara Bajden jer je iskusniji i predvidljiviji.

“To je kompliment. Mnogi će reći da je to loše, a uopšte nije tako – to je dobro”, rekao je on pred pristalicama u Čarlstonu u Južnoj Karolini.

Kako je objasnio, njemu je pošlo za rukom da zaustavi “Sjeverni tok 2”. Tramp takođe smatra da Rusiji više odgovara Bajden jer će on “dati sve, pa i Ukrajinu, kao poklon”.

“Jedini predsjednik od posljednjih pet koji ništa nije dao Rusiji je Donald Tramp”, rekao je on

Svijet

Sve više Ukrajinaca za pregovore s Rusijom

Građani Ukrajine žele pregovore s Rusijom, ali u isto vrijeme žele osloboditi svoju teritoriju – i ne vide problem s odbijanjem vojne službe. Paradoksalni stavovi izraz su frustracije, smatraju stručnjaci.

U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom, piše “Deutsche Welle”. Predsjednik Volodimir Zelenski u prošlosti je odbijao razgovore s aktuelnim ruskim vođstvom te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpuno isključeni. Ali očito se situacija mijenja. Zelenski sada vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom “mirovnom samitu” koji Ukrajina planira održati u novembru.

Da li je vrijeme za pregovore?

Istovremeno, 44 odsto Ukrajinaca u područjima iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih pregovora između Kijeva i Moskve, 35 odsto ih je protiv, a 21 odsto je neodlučno. To su rezultati ankete koju je sproveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po narudžbi internet portala “ZN.UA” od 20. do 28. juna 2024. godine.

Ali prema tom ispitivanju javnog mnijenja Ukrajinci su kategorički protiv toga da Kijev ispuni nedavne Putinove uslove za okončanje sukoba. Gotovo 83 odsto ispitanika odbacuje povlačenje ukrajinskih jedinica iz dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 odsto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 odsto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji.

Na pitanje koji je minimalni uslov za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 odsto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacionih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 odsto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 odsto ih o tome ima suprotno mišljenje, a 25 odsto je neodlučno.

Šta zbunjuje ukrajinsko društvo

“To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi ne znaju kakve perspektive oni i sama zemlja imaju u uslovima rata. Upravo to signalizuju takvi paradoksalni odgovori društva”, rekao je za “DW” Oleh Sakjan, politolog i koosnivač Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju.

Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori u mobilizaciji stanovništva i stvaranju jedinstva iscrpljeni jer su bili usmjereni na kratki rat: “Upali smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uslovima stalnog rata ili u opasnosti od rata.”

Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno “za vrijeme poslije rata”, poput borbe protiv korupcije, nepotizma i neučinkovite administracije, počinje zabrinjavati Ukrajince. Jer, kaže, ljudima je postalo jasno da će rat još dugo trajati.

“Mobilizacija, zloupotreba ovlasti, energetska i ekonomska pitanja, fortifikacije na frontu i odbrana – sve je to trenutno izuzetno aktuelno za društvo jer rat traje i ti problemi su neriješeni. Istovremeno, društvo želi pobjedu, ali nije jasno kako se to može postići”, objašnjava Sakjan.

Ihor Rejterović sa Univerzitetu Taras Ševčenko u Kijevu napominje da ukrajinski predsjednik već nekoliko mjeseci praktično ne spominje granice iz 1991. kao preduslov za mir s Rusijom, ali ne govori ni o novima.

To zbunjuje ukrajinsko društvo, kaže stručnjak i naglašava u razgovoru za “DW”: “To znači da s jedne strane većina želi sve teritorije nazad, a s druge strane polovina kaže da odbijanje vojne službe nije problem. Odgovori su ambivalentni. Zato se s tim morate pozabaviti i razmišljati o rješenju koje može ujediniti ukrajinsko društvo i s kojim ono može živjeti.”

Kako živjeti u ratnim uslovima?

Kako bi pridobila podršku Ukrajinaca za svoje inicijative, vlada bi, prema njegovom mišljenju, trebala započeti otvoreni dijalog s društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u ratnim uslovima. Prema mišljenju stručnjaka, u proces donošenja odluka treba uključiti što više ljudi.

Pritom napominju da su ambivalentne reakcije na složene probleme normalna pojava za društva koje se nalazi u potpunoj neizvjesnosti. “Stalno se mora pratiti raspoloženje u javnosti i prepoznati dinamika kako bi se mogli pažljivo pripremiti za izazove”, objašnjava Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Razumkov.

Stručnjaci s kojima je razgovarao “DW” su jedinstveni u tome da su ovakve ankete trenutno potrebne kako bi ukrajinsko vođstvo moglo jasno formulisati opcije budućeg razvoja i u skladu s tim pripremiti drugi “mirovni samit”. Prema njihovom mišljenju, te ankete bi uz to ukrajinskom vođstvu dale jake argumente za pregovore o mirovnom planu, prenosi “Index”.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNO UPOZORENJE STRUČNJAKA! Ovo danas ZNAČI SAMO JEDNO, svijet je NA RUBU EKONOMSKOG I DRUŠTVENOG KRAHA

Avioni su prizemljeni, vozovi su stali, televizijske stanice prestale su emitovati, problema ima i u platnom prometu, korisnici nisu mogli pristupiti nizu usluga, od bankarstva do zdravstva. Bezbroj drugih usluga bilo je u prekidu širom svijeta.

Sigurnosno ažuriranje softvera u petak izazvalo je, upravo suprotno od namjere, potpuni haos u računarskim sistemima širom svijeta. Kvar se dogodio zbog ažuriranja proizvoda globalne komapnije za kibernetičku sigurnost CrowdStrike, zbog čega je širom svijeta padao Microsoftov operativni sistem Windows.

Ostaje za vidjeti koliko će trajati prekid koji je pogodio globalne računarske sisteme. Uz malo sreće, popravak će biti brz, a šteta relativno mala, no kako god bilo, jedno je sada posve sigurno i jasno – od ukidanja gotovine do oslanjanja na pravodobnu opskrbu i pribavljanje sirovina te minimalne zalihe (just-in-time – koncept bliske saradnje s dobavljačima kako bi sirovine stizale onda za kada je proizvodnja planirana, a ne ranije, pri čemu je cilj imati minimalnu količinu zaliha pri ruci kako bi se zadovoljila potražnja, odnosno strategija smanjenja troškova u proizvodnji, gdje se proračunom postiže kraće vrijeme skladištenja dijelova, sirovina ili samo izbjegavanje skladištenja te stavljanje istih u najkraćem roku u proizvodni proces, op.a.) čovječanstvo je postalo zastrašujuće ovisno o malom broju računarskih sistema temeljenih na cloud tehnologiji.

Možda smo samo jedan kvar udaljeni od potpunog ekonomskog kolapsa – i što je najgore, uprkos svim pomodarskim pričama o ‘securonomicsu‘ (koncept po kojem nacionalna sigurnost ima prednost pred ekonomskom učinkovitošću, za razliku od ranije kada je, po zagovarateljima ovog koncepta, bilo obrnuto, op.a.) politički lideri stvar samo pogoršavaju, upozorava u svojem komentaru za The Telegraph Matthew Lynn, finansijski kolumnist i autor knjiga ekonomske i finansijske tematike, koji svoje kolumne objavljuje i u The Wall Street Journalu, The Spectatoru i drugim medijima, piše jutarnji.hr.

Jedan kvar do potpunog kolapsa

U petak je svijetom je zavladao haos. Čini se da je sve počelo u Australiji, ali se ubrzo proširilo na Sjedinjene Države, gdje su aviokompanije United, Delta i American Airlines prizemljili avione. Do sredine jutra kvar se prelio u Evropu, a čak je i televizijska mreža Sky News prekinula s emitovanjem.

Ironično, prvi su izvještaji ukazivali na to da je problem uzrokovalo ažuriranje sistema stručnjaka za sigurnosni softver kompanije CrowdStrike. Stručnjaci za informatiku i sigurnost sada će provesti sedmice procjenjujući što je pošlo po zlu i pokušavajući otkriti na koji se način njihovi sistemi mogu unaprijediti kako bi se spriječilo da se nešto u istoj mjeri ponovi.

No, ako se pogleda šira slika, navodi autor, mora postojati neka šira poenta u ovom slučaju. Ovaj globalni kolaps sistema otkriva da je čovječanstvo, svakog dana, samo jedan katastrofalni kvar udaljeno od potpunog ekonomskog kolapsa. Pravi problem je što više nemamo dovoljno mogućnosti prilagođavanja i opcija djelovanja da se nosimo s kvarovima računarskih sistema.

Mnogi se ljudi više ne mogu prebaciti nazad na plaćanje gotovinom ako čitači beskontaktnih kartica ne rade, iz jednostavnog razloga što sa sobom ne nose novčanice i kovanice, bankomati s kojih mogu podići nešto gotovine ne rade ako ne rade računari, a trgovine i autobusne stanice nemaju blagajne u koje bi prikupljale naš novac.

Kontrolori vazdušnog prometa ne mogu se prebaciti na iscrtavanje ruta na kartama jer su te vještine doslovno atrofirale, a avionima ionako većinu vremena upravljaju računari. Tvornice nemaju rezervne dijelove jer su prešle na pravodobnu opskrbu i minimalne zalihe, a supermarketi nemaju skladišta sa zalihama osnovnih namirnica za sedmicu ili dvije jer su davno shvatili da je isplativije držati svoje poslovanje što je moguće prilagodljivijim s obzirom na potražnju kupaca.

Primjeri se nastavljaju unedogled. Gotovo svaka vrsta proizvoda i usluga postala je ovisna o dijelu softvera koji radi negdje u cloudu, a nikako ne pomaže to što je sam “cloud” nevjerovatno koncentrisan u malo ruku – samo tri kompanije drže dvije trećine tržišta pružatelja usluga infrastrukture clouda – Amazon ima 31, Microsoft 25 i Google 11 posto udjela u tržištu. (Kineski div Alibaba je na četvrtom mjestu, sa samo četiri posto globalnog tržišta, ali kad bolje razmislimo, vjerovatno se ne želimo potpuno oslanjati ni na tu kompaniju, napominje autor).

Ako padne sistem jednog od te velike trojke, to će uticati na sve.

Iako se može činiti lako, ali ne može se kriviti kompanije ni za što od ovoga, smatra Lynn. Kada se prebace na minimalne zalihe ili se riješe blagajni, one jednostavno maksimiziraju profit za svoje dioničare i zapravo samo rade svoj posao te se može očekivati ​​od njih da preuzmu odgovornost za održavanje stabilnosti cijelog sistema, niti postoji način da ih se za to nagradi, argumentira autor.

Ranjivost i zelene politike

Vlade su te, tvrdi, koje bi trebale riješiti kritičnu ovisnost ljudi o šačici osjetljivih računarskih sistema. Umjesto toga, oni stvar pogoršavaju – osobito nas opsjednutost s nula emisije stakleničkih plinova čini ranjivijima nego ikad, smatra Lynn. Električna vozila su prepuna softvera u toj mjeri da nije jasno bi li uopšte radila da svi centralni sistemi u cloudu ne rade. Nasuprot tome, staro dizelsko kombi vozilo radilo bi sve dok ima nešto goriva u spremniku, pa se ipak radi na zabrani prodaje novih dizelskih vozila 2035. godine.

Isto tako, ukazuje autor navodeći primjer Velike Britanije, uskoro će se Britanci u potpunosti oslanjati na National Grid (britanska multinacionalna kompanija za opskrbu električnom energijom i plinom sa sjedištem u Londonu, op.a.) za grijanje i transport, kao i za opskrbu električnom energijom, ali je sve to opet osjetljivo na računarske greške, za razliku od staromodnog kotla na ulje koji bi nastaviti raditi što god da se u svijetu događalo.

Lynn se pita hoće li vjetroturbine i solarne farme i dalje raditi ako u pozadini postoji kvar na sistemu i navodi da čak niti nova serija digitalnih telefona neće raditi kada nestane interneta ili struje, za razliku od starih sistema s bakrenom žicom.

Kada se stvar zbroji, jedna stvar je jasna – treba razraditi načine da se učini privreda i temeljno održavanje sistema zdravstva, zakona i reda te transporta, otpornijima na kvarove računarski sistema. Umjesto toga, na desetke različitih načina, čini ga se sve manje otpornim, upozorava kolumnist.

Govoreći ponovno u prvom redu o Velikoj Britaniji, autor navodi da bi umjesto da se golem novac troši na zelene projekte i s njima vezanu industrijsku strategiju skupih projekata, novac trebalo trošiti na pripremu zemlje za masovni globalni kvar računara i osiguravanje da su rezervni sistemi spremni kada se to dogodi, a nakon kolapsa u petak, potreba za tim jasnija je nego ikad, zaključuje Matthew Lynn.

Nastavi čitati

Svijet

Demokrate POZIVAJU BAJDENA da se povuče: “Imate priliku da PONOVO SPASITE DEMOKRATIJU”

Grupa demokratskih poslanika objavila je televizijsku reklamu kojom poziva američkog predsjednika DŽozefa Bajdena da odustane od predsjedničke trke usred sve većeg poziva da ustupi mjesto perspektivnijem kandidatu protiv Donalda Trampa, javlja Si-En-En.

U reklami je prikazano nekoliko ljudi koji govore ispred kamere i traže od Bajdena da napravi mjesta za kandidata “koji može da unese novu energiju” u stranku dok mu se zahvaljuju za pobjedu nad Trampom 2020. godine.

“Predsjedniče Bajden, spasili ste demokratiju 2020. Sada imate priliku da to učinite ponovo. Vrijeme je da se preda baklja i da nam omogućite da izaberemo novog kandidata, koji može donijeti novu energiju, novu nadu i osigurati da se Donald Tramp više nikada ne približi Bijeloj kući. Budućnost naše zemlje je u vašim rukama. Zato vas molimo, budite lider kakav mi znamo da jeste”, navodi se u reklami.

Ova TV reklama će se prikazivati na kanalu “MSNBC” tokom emisije “Jutro DŽo”.

Komentator “News Maxa” Mark Halperin rekao je juče da je Bajden pristao da povuče svoju kandidaturu, što bi moglo da se desi već ovog vikenda, pri čemu je nedjelja 21. jula najverovatniji dan, i dodao da je već pripremljen govor za njega i da će nastaviti da obavlja svoje dužnosti kao aktuelni predsjednik, prenosi “Srna”.

Nastavi čitati

Aktuelno