Connect with us

Svijet

TRAMP ODNIO POBJEDU U JUŽNOJ KAROLINI “Mi ćemo reći izlazi, Džo, ti si otpušten”

Bivši američki predsjednik Donald Tramp ubjedljivo je pobijedio na republikanskim predizborima u Južnoj Karolini svog rivala za stranačkog kandidata na predsjedničkim izborima Niki Hejli.

“Ovo je čak veća pobjeda nego što smo očekivali. Upravo sam obaviješten da smo dobili duplo veći broj glasova koji je ikada dobijen u velikoj državi Južna Karolina”, rekao je Tramp nakon zatvaranja birališta.

Mreža “En-Bi-Si njuz” javila je da je Tramp osvojio 59,8 odsto glasova, a Niki Hejli 41,5 odsto.

“Pogledaćemo Džozefa Bajdena pravo u oči. On uništava našu zemlju – a mi ćemo reći `izlazi, Džo, ti si otpušten`”, rekao je Tramp pristalicama nekoliko minuta nakon što su ga američki mediji proglasili za pobjednika.

Hejlijeva, koja je bila guvernerka Južne Karoline od 2011. do 2017. godine, priznala je poraz i čestitala Trampu na pobjedi.

Uprkos teškom porazu, Hejlijeva je poručila da ne razmišlja da odustane od borbe sa Trampom.

Tramp je pobijedio na svim republikanskim predizborima do sada – u Ajovi, Nju Hempširu, Nevadi, Devičanskim ostrvima i sada u rodnoj državi Niki Hejli – ostavljajući je bez vidljivog puta do republikanske nominacija.

Analize potvrđuju da bi Tramp nakon glasanja u Južnoj Karolini, rodnoj državi njegovog unutarstranačkog protivkandidata Niki Hejli, mogao da bude jedini republikanski kandidat za predsjednika Amerike.

Američki mediji prenose nezvanično da će Tramp osvojiti većinu delegata u Južnoj Karolini, a ankete pokazuju da Hejli zaostaje za oko 30 odsto podrške u odnosu na 45. predsjednika Sjedinjenih Država.

Tramp je već trijumfovao u Ajovi, Nevadi i Nju Hempširu, ali je Hejli guverner u Južnoj Karolini, pa su izbori u ovoj saveznoj državi značajniji od svih prethodnih do sada.

Hejlijeva poručuje da ne odustaje od kampanje. Tri dana uoči glasanja, u zapaljivom govoru je prvi put bez zadrške napala Trampa, što je taktika koju je do sada izbjegavala.

Analitičari smatraju da neodsutajanje u ovom trenutku može da bude samo “donkihotovska” borba ili principijelan stav protiv Trampa, dok je na duži rok u igri temelj za njenu dalju političku karijeru.

Pojedini republikanci se nadaju da bi kompenzacija za povlačenje iz trke bila potpredsjednička funkcija u slučaju da Tramp pobijedi demokratskog kandidata Džozefa Bajdena.

Hejlijeva tvrdi da su Tramp i Bajden “najneomiljeniji političari u Sjedinjenim Državama”.

Pojedine analize vide nastavak kampanje Hejlijeve kao mogućnost da, u slučaju brojnih sudskih sporova protiv Trampa, ona preostane jedina moguća alternativa iz redova republikanaca, što je, kako je ocjenjuje, malo vjerovatan scenario.

Politička realnost među republikancima je da Tramp i dalje ima bazu koja mu je lojalna.

Nakon 5. marta kada republikanci glasaju u 16 saveznih država definitivno bi sve trebalo da bude razjašnjeno.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno