SAD su nagomilele vojsku u Karipskom regionu, dok Donald Tramp najavljuje kopnene napade na “narko-ćelije” u Venecueli. Maduro optužuje Vašington da želi da preuzme kontrolu nad najvećim naftnim rezervama na svijetu.

Izgleda da je Amerika spremna za rat sa Venecuelom, što je predsjednik te zemlje Nikolas Maduro pripisao želji Vašingtona da kontroliše ogromne rezerve nafte u zemlji. Međutim, američki lider Donald Tramp je ponudio Maduru da sa porodicom napusti zemlju prije nego što napad počne, što je ovaj odbio.

Prema Trampovim riječima, ugrožene su narko-trase u regionu Kariba, ali bojazan ostaje: šta ako Amerika zapravo želi blago Venecuele, zemlje sa najvećim zalihama nafte na svijetu?

Čini se da je Tramp nedavno proglasio početak rata i najavio da kreću kopneni udari. Američki predsjednik je poručio da će uskoro početi napade unutar Venecuele, za razliku od dosadašnjih udara na brodove koji navodno prevoze drogu.

“Počećemo te napade i na kopnu. Znamo gdje žive. Znamo gdje su loši momci i uskoro ćemo početi”, izjavio je Tramp, najavljujući udare na narko-ćelije u Venecueli.

Međutim, dodao je da napadi možda neće biti ograničeni samo na Venecuelu, već će ciljati svakoga ko proizvodi ili prodaje drogu koja završava u Americi. Vojska SAD je nagomilala snage i opremu u Karipskom regionu, zbog čega je Venecuela praktično opkoljena.

Glavne narko-trase u Karipskom regionu
Govoreći o narko-rutama u ovom području, koje će se sada možda naći na udaru Vašingtona, sljedeće su najaktivnije:

Kolumbija-Venecuela-Karibi- SAD/Evropa: Narko-karteli često prebacuju kokain iz istočne Kolumbije preko venecuelanske granice, a zatim ga šalju u Dominikansku republiku, Portoriko, Haiti, ili direktno prema SAD (Florida) i Evropi. Ovo je jedna od najvažnijih ruta poslednjih godina
Kolumbija-Pacifik-Panama/Kostarika-Karibi-Meksiko/SAD: Kombinacija pacifičkih i karipskih pravaca. Droga često stiže do Panamskog kanala, gde se potom prebacuje dalje ka Karibima ili sjeverno prema Meksiku
Kolumbija-Ekvador-Galapagos-Centralna Amerika-Karibi: Ruta koja koristi udaljene pacifičke zone kao tranzitne tačke, pa zatim ide prema karipskoj obali Centralne Amerike
Kolumbija- Aruba-Karipske luke: Ova ostrva, blizu venecuelanske obale, ponekad se koriste kao tranzitne tačke ka Trinidadu i Tobagu, Portoriku, Bahamima
Kolumbija-Karipsko more-Bahami-Florida: “Bahamski koridor” je jedna od starijih ruta, ali i dalje aktivna. Koriste se brzi čamci i manje letjeliceVenecuela – zemlja sa najvećim rezervama nafte
Američki Stejt department već nedeljama negira da nafta igra centralnu ulogu u slanju više od desetak ratnih brodova i 15.000 vojnika u Karipski region. Umjesto toga, Trampova administracija insistira na tome da su vojne prijetnje dio američkih napora da zaustave priliv nedokumentovanih migranata i ilegalnih droga iz Venecuele.

Bez obzira na razloge koji stoje iza brzog zaoštravanja situacije na Karibima, ako dođe do promjene režima Nikolasa Madura u Venecueli, najveće rezerve nafte na planeti igraće centralnu ulogu u budućnosti zemlje.

Velike zalihe nafte se uglavnom povezuju sa Bliskim istokom, ali Venecuela leži na 303 milijarde barela sirove nafte, odnosno oko petine svjetskih rezervi.

🇻🇪 Venezuelan government rejects a US court ruling allowing the forced sale of CITGO Petroleum, calling it a 'vulgar and barbaric dispossession'

💢 Caracas says the oil asset belongs to the Venezuelan people and condemns the decision https://t.co/n13PFjBKX2 pic.twitter.com/DnIRW0963V

— Anadolu English (@anadoluagency) December 3, 2025

Venecuela proizvodi oko milion barela nafte dnevno. To je manje od polovine onoga što je proizvodila prije nego što je Maduro preuzeo kontrolu nad zemljom 2013. godine i manje od trećine od 3,5 miliona barela koliko je proizvodila prije nego što je socijalistički režim preuzeo vlast 1999. godine.

Međunarodne sankcije vladi Venecuele i duboka ekonomska kriza doprinijele su padu naftne industrije zemlje, ali uticao je i nedostatak investicija i održavanja.

Vlada SAD je uvela sankcije Venecueli 2005. godine, a prva Trampova administracija je 2019. godine efikasno blokirala sav izvoz sirove nafte u Sjedinjene Države od državne naftne kompanije Petroleos de Venezuela.

Zašto Amerika želi venecuelansku naftu
Sjedinjene Države proizvode više nafte nego bilo koja druga zemlja, ali i dalje moraju da uvoze naftu, posebno onu koju proizvodi Venecuela.

To je zato što SAD proizvode laku, sirovu naftu, koja je dobra za proizvodnju benzina, ali ne mnogo više od toga. Teška, kisela sirova nafta poput one iz Venecuele je ključna za određene proizvode u procesu rafiniranja, uključujući dizel, asfalt i goriva za fabrike i drugu tešku opremu.

Venecuela je u blizini, a njena nafta je relativno jeftina. Većina američkih rafinerija je izgrađena za preradu venecuelanske teške nafte i one su znatno efikasnije kada koriste venecuelansku naftu u poređenju sa američkom.Da li Maduru prijeti svrgavanje
Otvaranje venecuelanske nafte svijetu moglo bi koristiti Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.

“Kada bismo imali legitimnu vladu u Venecueli koja bi vodila proces, to bi otvorilo veću ponudu za svijet, smanjujući rizik od skokova cijena i nestašica nafte. Bilo bi odlično kada bismo mogli da ponovo oživimo venecuelansko tržište nafte”, rekao je za CNN Fil Flin, viši tržišni analitičar u “Price Futures Group”.

Zato mnogi spekulišu da nafta možda igra ulogu u odluci Trampove administracije da izvrši pritisak na Madura. Prošlog vikenda, Maduro je poslao pismo generalnom sekretaru OPEK-a, tvrdeći da Trampova administracija želi da zapleni rezerve nafte njegove zemlje.

Tramp je navodno dao ultimatum Maduru: da odmah napusti Venecuelu sa porodicom, prije nego što je objavio da će vazdušni prostor te zemlje biti zatvoren.

Iako tvrdi da sporne komponente nisu stigle do flote koja je u upotrebi, Erbas priznaje novi tehnički propust na svom najprodavanijem avionu. Sa padom akcija od 11 odsto i sve više pitanja o bezbjednosti, A320 ulazi u najteži period u posljednjih deset godina.

Proizvođač aviona Erbas saopštio je da je otkriven problem u kvalitetu metalnih panela trupa na pojedinim modelima A320, samo nekoliko dana nakon što je veliki broj letjelica prizemljen zbog softverskog kvara.

Iako za sada nema naznaka da je ijedan sporni panel ugrađen u avione koji se trenutno koriste, vrijednost akcija najvećeg svjetskog proizvođača aviona pala je za čak 11 odsto.

Akcije su dodatno oslabile nakon informacije o novom tehničkom problemu, koja je stigla ubrzo pošto je prizemljeno oko 6.000 aviona A320 radi hitnog ažuriranja softvera.

“Erbas potvrđuje da je identifikovao problem sa kvalitetom koji se tiče određenog broja metalnih panela za A320”, saopštila je kompanija, naglašavajući da je izvor kvara otkriven, otklonjen i da paneli koji se trenutno proizvode ispunjavaju sve propisane standarde.

Portparol proizvođača izjavio je da je problem došao od jednog od spoljnih dobavljača, čije ime kompanija nije željela da objavi.

Erbas koristi kombinaciju internih i eksternih dobavljača za svoje aerostrukture: prednji dio trupa A320 uglavnom se izrađuje u Francuskoj, a zadnji u Njemačkoj. Gornji paneli se najčešće proizvode unutar same kompanije, dok ostatak stiže od više različitih proizvođača.

Ovo je još jedan u nizu problema koji pogađa najprodavaniji Erbasov model.

Naime, nedavno je doneta odluka da se privremeno povuče oko polovine kompletne A320 flote, oko 6.000 letjelica, nakon što je prošle sedmice ukazano na moguću, ali još uvijek nepotvrđenu vezu između softverskog kvara i naglog gubitka visine jednog aviona.

Zamjena softvera na 6.000 aviona
Nakon konsultacija sa regulatorima, Erbas je u petak izdao upozorenje kojim je avio-kompanijama naložena privremena obustava letova dok se softver ne vrati na prethodnu verziju.

Rješenje je podrazumijevalo instaliranje starije verzije softvera koji upravlja uglom nosa aviona.

Iz kompanije je saopšteno da je zamjena izvedena na gotovo svim letjelicama, preostalo je još samo oko 100 aviona od ukupno 6.000 na kojima treba završiti proceduru. Erbas se pritom izvinio partnerima zbog kašnjenja i operativnih problema koje je izazvala masovna zamjena softvera.

Mađarska odbacuje plan EU da zabrani uvoz nafte i gasa iz Rusije i priprema tužbu protiv Brisela u Evropskom sudu pravde, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Govorimo o ruskom prirodnom gasu i sirovoj nafti, o isporukama koje Brisel želi da zabrani Evropi. Čim se održi konačno glasanje o toj odluci u Briselu, mi ćemo smjesta podnijeti tužbu Evropskom sudu pravde. Odmah ćemo pokrenuti pravne procese”, rekao je Sijarto novinarima.

Prema njegovim riječima, pravnici u Budimpešti već odrađuju neophodan pravni posao.

Sijarto je plan EU nazvao pronevjerom i briselskom diktaturom.

Lideri zemalja Zapadne Evrope žele da uvuku cijeli kontinent u rat sa Rusijom, ignorišući odluku NATO-a da izbjegne takvu eskalaciju, izjavio je Sijarto.

“Dio Evrope predvođen Briselom želi da uvuče kontinent u rat sa Rusijom. Ratnohučkački fanatici će danas na sastanku savjeta NATO-a sigurno pokušati da ponište raniju odluku da Alijansa ne treba da se uključuje u rat u Ukrajini i da treba da se učini sve kako bi se to spriječilo”, rekao je Sijarto pred polazak na sastanak šefova diplomatija članica Alijanse u Briselu.

On je naveo da će “fanatici” danas pokušati da odustanu od pomenute ranije odluke, ali da će Mađarska i druge zemlje koje se zalažu za mir pokušati to da spriječe, prenio je TASS.