Porodica Donalda Trampa, imigraciona služba ICE, velike korporacije i slučaj Džefrija Epstina biće u centru četiri istrage koje demokrate najavljuju u Kongresu SAD.
Njihovo pokretanje najavljeno je već za prvi dan preuzimanja Odbora za nadzor Predstavničkog doma.

Demokratski kongresmen Robert Garsija (Robert Garcia) predstavio je plan istraga na konferenciji za medije u Hantington Biču u Kaliforniji, dan nakon što su demokrate na izborima osvojile većinu u oba doma Kongresa.

Garsija je najavio da će istrage pokrenuti u januaru, kada preuzme predsjedavanje Odborom za nadzor Predstavničkog doma.

– Kako budemo napredovali i kako u januaru preuzmem predsjedavanje, bićemo potpuno fokusirani na četiri glavne oblasti – rekao je Garsija.

Trampova porodica prva na meti
Prva istraga odnosiće se na poslovne aktivnosti članova porodice američkog predsjednika.

– Suočićemo se sa kriminalnom porodicom Tramp. Razmjere prevara i korupcije su bez presedana u američkoj politici – izjavio je Garsija.

On je iznio niz tvrdnji o poslovima članova predsjednikove porodice. Naveo je da vjenčanje Donalda Trampa Mlađeg finansira ruski oligarh, da je Trampov zet Džared Kušner (Jared Kushner) od Saudijaca dobio dvije milijarde dolara nakon odlaska iz Bijele kuće, te da Erik Tramp (Eric Trump) sjedi u upravnim odborima kompanija koje dobijaju ugovore od Pentagona.

Garsija je optužio i samog predsjednika da zarađuje milijarde dolara kroz kriptovalutnu šemu.

– Ova porodica je postala milijardama bogatija, dok se američka javnost bori za opstanak – poručio je kongresmen.

Pod lupom i ICE: Pominju se Kristi Noem i Kori Levandovski
Druga istraga biće usmjerena na Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti SAD (DHS) i Službu za imigraciju i carine (ICE).

Garsija je najavio da će obuhvatiti sve za koje smatra da su učestvovali u zloupotrebama, od agenata na terenu do osoba koje su, prema njegovim riječima, stvorile sistem nekažnjivosti.

Među njima je pomenuo bivšu ministarku Kristi Noem (Kristi Noem) i njenog savjetnika Korija Levandovskog (Corey Lewandowski), koji su napustili DHS nakon ozbiljnih skandala.

Korporacije pod istragom zbog cijena i trgovine akcijama
Treća istraga baviće se korporativnom korupcijom, a poseban fokus biće na načinu određivanja cijena i ostvarivanju profita velikih kompanija.

– Dok se vi borite da sastavite kraj s krajem, izvršni direktori i kompanije širom zemlje ostvaruju rekordne profite – rekao je Garsija.

Posebno je izdvojio takozvano nadzirano formiranje cijena (surveillance pricing), praksu u kojoj se cijene određuju na osnovu podataka i profila kupaca.

To bi, prema njegovom objašnjenju, moglo značiti da dva kupca u istom supermarketu za isti proizvod plaćaju različite iznose, u zavisnosti od podataka koje trgovac prikuplja o njima.

Istraga će obuhvatiti i trgovinu akcijama na osnovu povjerljivih informacija, kako među članovima Kongresa, tako i u administraciji.

Slučaj Epstin i javna saslušanja
Četvrta istraga odnosiće se na slučaj Džefrija Epstina (Jeffrey Epstein), finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika.

Garsija je najavio da želi da organizuje javna saslušanja, umjesto razgovora iza zatvorenih vrata, kakvi su održavani dok su Odbor vodili republikanci.

– Želim da podsjetim da se više od 1.000 žena javilo kao žrtve koje su preživjele seksualno zlostavljanje Džefrija Epstina – rekao je Garsija.

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je danas da bi o pregovorima sa Srbijom o gasnom ugovoru trebalo ponovo razgovarati nakon formiranja organa državne vlasti u Srbiji i upućivanja zvaničnih zahtjeva.

„Što se tiče najava Studentske liste o pregovorima sa Rusijom o ugovoru o gasu, mislim da ćemo morati da se vratimo na ovu temu nakon formiranja srpskih državnih organa i njihovog podnošenja odgovarajućih zvaničnih zahtjeva“, rekla je Zaharova na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje o mogućim pregovorima, prenosi RIA Novosti.

Predstavnici „Studentske liste“, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji, ranije su pozvali na dugoročni sporazum o isporuci gasa iz Rusije kako bi se osiguralo pouzdano snabdijevanje, podsjeća ruska agencija.

U Mađarskoj je otvorena arhiva nekadašnje komunističke tajne policije, a pretragom objavljenih dosijea pronađeni su i podaci o dvije osobe rođene u Bosni i Hercegovini, odnosno u Tuzli i Bijeljini.

Baza nyitottaktak.hu, koju je predstavio mađarski premijer Peter Mađar, omogućava pretragu po imenu, kodnom imenu, imenu majke i mjestu rođenja. N1 je pretražio mjesta rođenja – Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Zenicu, Banjaluku, Bihać, Brčko, Doboj, Travnik, Jajce, Trebinje, Bijeljinu i još desetak bh. gradova, u mađarskim i našim varijantama pisanja, kao i pojmove Bosna, Jugoslavija i Tito.

Kako navode, iz Bosne i Hercegovine pronađene su samo dvije osobe. Prva je rođena u Tuzli i upisana je na magnetnoj traci, posljednjoj elektronskoj evidenciji službe iz 1990. godine, s kodnim imenom mađarskog oblika. Druga je rođena u Bijeljini, upisanoj kao „Bjelina“ uz oznaku Jugoslavija, i pojavljuje se dva puta: na kartonu i na magnetnoj traci. Imena ne objavljujemo, jer zapis u bazi sam po sebi ne dokazuje da je osoba bila doušnik.

Obje osobe u evidenciji imaju šifru 07, koju arhiv opisuje kao „isključena osoba iz mreže“. To znači da su u nekom trenutku vođene kao dio mreže saradnika, a zatim isključene, ali se iz zapisa ne vidi kada ni zašto. Obje imaju i broj takozvanog B-dosijea, koji bi trebalo da bude objavljen do 25. februara 2027. i koji bi mogao otkriti više.

Pod Sarajevom (mađarski Szarajevó), Mostarom, Banjalukom (Banyaluka), Bosnom (Bosznia), Hercegovinom i Jugoslavijom (Jugoszlávia) kao mjestom rođenja nema nijednog zapisa, a pojam Tito ne pojavljuje se ni kao kodno ime.

Šta znači zapis u bazi

Mađarski Istorijski arhiv službi državne bezbjednosti (ÁBTL) na stranici baze navodi da evidencije sadrže ljude koji su sarađivali sa službom ili koje je služba bezuspješno pokušala vrbovati. I premijer Mađar je, predstavljajući bazu, rekao da ime u evidenciji ne dokazuje da je osoba podnosila izvještaje. Arhiv upozorava i da evidencije nisu potpune, jer je dio dokumenata uništen prije 1990.

Jedna osoba može se pojaviti i više puta, na primjer i na kartonu i na magnetnoj traci, pa broj zapisa nije isto što i broj ljudi.

Vojvodina, Beograd i Zagreb

Mnogo više zapisa ima za mjesta u Vojvodini, gdje živi mađarska zajednica, a dio tih mjesta je prije 1918. i tokom Drugog svjetskog rata bio pod mađarskom upravom. Prema pretrazi N1, zapisa ima:

– Subotica (Szabadka): 69

– Novi Sad (Újvidék): 47

– Senta (Zenta): 43

– Bečej (Óbecse): 26

– Sombor (Zombor): 24

– Kanjiža (Magyarkanizsa): 19

– Zrenjanin (Nagybecskerek): 14

– Bačka Topola (Topolya): 11

– Beograd: 7

– Osijek (Eszék): 5

– Murska Sobota (Muraszombat): 4

– Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod i Ljubljana: po jedan

Brojke su minimalne, jer je baza pretraživana po nazivima mjesta onako kako su upisani, a službenici su ih upisivali različito, s akcentima i bez njih na mađarskom ili nekom drugom jeziku.

Šta slijedi

Do 25. februara 2027. Mađarska bi trebalo da objavi i oko 10.000 dosijea o vrbovanju, s detaljima o tome kako je ko vrbovan i šta je radio. Radni dosijei s izvještajima o praćenim ljudima ostaju zatvoreni radi zaštite žrtava.

U Bosni i Hercegovini dosijei bivše Službe državne bezbjednosti nisu otvoreni na sličan način, a pitanje šta se desilo s dokumentima Udbe i dalje nema javnog odgovora.