Predsednik Rusije Vladimir Putin planira da primi ministra spoljnih poslova Irana Abasa Arakčija, koji dolazi u zvaničnu posetu Ruskoj Federaciji, saopštio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov. “Da. Možemo da potvrdimo”, rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje ruskog Interfaksa u vezi sa posetom šefa iranske diplomatije.

Ministar spoljnih poslova Irana započeo je u petak međunarodnu turneju, tokom koje je posetio Pakistan, a potom otputovao u Oman.

Tokom boravka u Pakistanu bilo je najavljeno da bi moglo da dođe i do konsultacija sa američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, međutim predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je izjavio da je otkazao njihovo putovanje u Pakistan.

(Tanjug)

Njemačka vlada na čelu s kancelarom Fridrihom Mercom planira uvesti novu mjeru u sistemu bolovanja – tzv. djelimično bolovanje (Teilkrankschreibung).

Umjesto dosadašnjeg pravila “ili si potpuno bolestan ili potpuno zdrav”, ubuduće bi ljekari mogli procijeniti radnu sposobnost u postotcima (100%, 75%, 50% ili 25%). To znači da bi, primjera radi, osoba koja inače radi 40 sati sedmično mogla tokom bolesti raditi samo 20 sati.

Šta se planira i zašto
Reformu predlaže ministarka zdravstva Nina Varken, a cilj je da se zaposlenici postepeno i ranije vraćaju na posao te da se smanje troškovi bolovanja. Povod su visoke stope izostanaka – prosječno oko 19.5 dana bolovanja godišnje po zaposlenom u Njemačkoj.

Uslovi za djelimično bolovanje

Da bi neko radio tokom bolesti u smanjenom obimu, moraju biti ispunjena tri uslova:
– ljekar mora utvrditi djelimičnu radnu sposobnost

– zaposlenik se mora osjećati sposobnim za rad

– poslodavac mora dati pristanak

Ako poslodavac ne pristane, ostaje klasično, potpuno bolovanje.
Kako bi to izgledalo u praksi

Ideja je posebno namijenjena dužim bolovanjima (više od četiri sedmice).

Primjeri:

– neko s lakšom bolešću može raditi od kuće umjesto da ide u kancelariju

– fizički radnik može privremeno raditi administrativne poslove

– poslodavci bi mogli pomoći fleksibilnim radnim vremenom ili radom na daljinu

Finansijski aspekt

prvih šest sedmica: poslodavac i dalje plaća punu platu

nakon toga:

– poslodavac plaća odrađene sate

– zdravstveno osiguranje pokriva ostatak kroz naknadu za bolovanje

Planira se i smanjenje naknade za bolovanje s 70 na 65 odsto bruto plate, ali bi zaposleni u nekim slučajevima ipak mogli finansijski bolje proći nego kod potpunog bolovanja.

Argumenti ZA reformu

Podržavatelji ističu nekoliko prednosti:

– lakši i brži povratak na posao

– manji ukupni broj dana bolovanja

– zadržavanje radnih navika i vještina

– bolja socijalna uključenost, naročito kod psihičkih bolesti

– fleksibilniji prelaz iz bolesti u puni rad

Stručnjaci naglašavaju da mnogi ljudi nisu ni potpuno zdravi ni potpuno bolesni, nego negdje između – pa ovakav model ima smisla.

Kritike i zabrinutosti

Sindikati i socijalne organizacije upozoravaju na rizike:

– zaposleni bi mogli biti pod pritiskom da rade i kad nisu spremni

– oporavak bi mogao trajati duže ili se stanje pogoršati

– postoji opasnost da “dobrovoljnost” u praksi ne bude stvarna

Protivnici ističu da bi prerani povratak na posao mogao dugoročno povećati broj i trajanje bolesti.

Planirana reforma donosi fleksibilniji pristup bolovanju, ali i otvara pitanja o zaštiti zdravlja zaposlenika. Ključno će biti da odluke ostanu medicinski utemeljene i da zaposlenici stvarno imaju izbor. O prijedlogu zakona još treba odlučiti parlament nakon što prođe vladu, navodi “Fenix-Magazin”.

Bivši premijer Izraela Naftali Benet i lider najveće opozicione stranke Jair Lapid najavili su spajanje dvije stranke i zajedničku kandidaturu protiv Benjamina Netanjahua i njegove stranke na izborima 2028. godine.

Naziv nove stranke biće „Zajedno – predvođeni Naftalijem Benetom“, saopštio je Benetov portparol.

Kako su naveli, ovo je potez koji će dovesti do „ozdravljenja“ države.

– Bivši premijer Naftali Benet i bivši premijer Jair Lapid objaviće prvi korak u procesu ozdravljenja Države Izrael: spajanje stranaka „Ješ atid“ i stranke „Benet 2026“ u jedinstvenu stranku koju će predvoditi bivši premijer Naftali Benet – navodi se u saopštenju iz Benetovog kabineta.

Poručili su i da će ovo dovesti do ukrupnjavanja opozicije, čiju je razjedinjenost godinama koristio Benjamin Netanjahu.

– Ovaj potez ujedinjuje „reformski blok“, okončava unutrašnje borbe i omogućava da se svi napori usmjere ka odlučujućoj pobjedi na predstojećim izborima i vođenju Izraela ka neophodnim reformama – dodaje se u saopštenju.

Nedavna anketa pokazala je da je Benetova stranka izjednačena sa strankom Likud premijera Benjamina Netanjahua sa 24 mjesta u Knesetu, dok je „Ješ atid“ osvojio sedam.

Benet, koji je ranije izjavio da se njegov pristup zasniva na unapređenju pitanja o kojima postoji politički konsenzus, navodno je bio u kontaktu sa liderom stranke Lapid i Gadijem Ajzenkotom kako bi razgovarali o potencijalnom formiranju nove zajedničke stranke pod nazivom „Novi Izrael“.

Lideri opozicionih stranaka pozdravili su spajanje stranaka Naftalija Beneta i opozicionog lidera Jaira Lapida u jedinstvenu izbornu listu, dok članovi koalicije premijera Benjamina Netanjahua osuđuju taj potez, tvrdeći da mu je cilj dovođenje arapske stranke Ram Mansura Abasa na vlast.

– Pozdravljam svako ujedinjenje u bloku – rekao je predsjednik demokrata Jair Golan, navodeći da će njegova stranka predstavljati čvrstu demokratsku i liberalnu okosnicu u narednoj vladi.