Connect with us

Svijet

TRAMP SE U ČETVRTAK PREDAJE SUDU? Više puta je razne optužbe protiv njega opisao kao politički “LOV NA VJEŠTICE”

Bivši američki predsjednik Donald Tramp izjavio da planira da se preda u četvrtak sudu u državi Džordžija kako bi se suočio sa optužbama za miješanje u izbore 2020. godine.
Sudija u Atlanti koji vodi slučaj protiv milijardera odredio je kauciju od 200.000 dolara. Prema odluci, Tramp može da ostane na slobodi do suđenja pod uslovom da ne pokuša da prijeti svjedocima i saučesnicima.

Tramp treba da se pojavi u Džordžiji do 25. avgusta. Bivši predsjednik SAD negira 13 optužbi, između ostalog za reketiranje i lažne izjave.

Na svojoj društvenoj mreži Istina, Tramp je objavio da će otići u četvrtak u Atlantu, u Džordžiji, kako bi ga “uhapsila Fani Vilis”, koju je nazvao “okružnom tužiteljkom koju kontroliše radikalna ljevica”.

“Ona je vodila kampanju i nastavlja da vodi kampanju i prikuplja novac za ovaj lov na vještice. Ovo se sve radi u strogoj koordinaciji sa Odjeljenjem pravde pokvarenog Džozefa Bajdena”, naveo je on.

Tramp je sugerisao da uslovi kaucije ukazuju da je tužiteljka sigurno mislila da bi mogao da pokuša da pobjegne iz SAD.

“Da li bih mogao da koristim moj veoma ‘potcijenjeni’ avion sa zlatnim natpisom TRAMP da ga svi vide”, napisao je sarkastično.

“Vjerovatno ne, bilo bi mi mnogo bolje da putujem redovnim letom siguran sam da me niko ne bi prepoznao!”

Vilisova je zatražila od sudije da za 5. septembar zakaže saslušanje na kojem se optuženom formalno čita optužnica, a on se potom izjašnjava o krivici. Predložila je da suđenje počne u martu.

Ispred suda su postavljene barikade uoči očekivanog Trampovog pojavljivanja ove nedjelje.

Tramp je prošle nedjelje, zajedno sa grupom saradnika, optužen za pokušaj da potkopi volju birača u Džordžiji miješanjem u rezultate izbora u državi nakon što je izgubio od kandidata Demokratske stranke Džozefa Bajdena 2020.

Snimljen je navodni telefonski poziv Trampa kako vrši pritisak na republikanskog državnog sekretara Džordžije Breda Rafenspergera da “pronađe još 11.780 glasova” tokom prebrojavanja glasačkih listića.

On se suočava sa desetinama krivičnih prijava i biće mu suđeno nekoliko puta u narednih 18 mjeseci, a uporedo s tim vodi kampanju da ponovo bude izabran za predsjednika SAD na izborima 2024. godine.

Osim optužbe za miješanje u izbore u Džordžiji, optužen je i na Floridi za nezakonito držanje povjerljivih dokumenata na njegovom imanju i odbijanje da ih vrati kada mu je to zatraženo.

Treća optužnica je podignuta ovog mjeseca u Vašingtonu, gdje ga tužioci terete da je u više navrata iznosio lažnu tvrdnju da je pobijedio na posljednjim predsjedničkim izborima.

Više puta je razne optužbe protiv njega opisao kao politički “lov na vještice”.

Uprkos svim ovim pravnim problemima, Tramp je i dalje najveći favorit među biračima naklonjenim Republikanskoj stranci, pokazuju ankete.

Svijet

ŽESTOK ODGOVOR EVROPE! Imaju i moćni instrument – “nuklearnu opciju” KOJA NIKADA NIJE KORIŠTENA?

Američki predsednik Donald Tramp objavio je 2. aprila trgovinski rat celoj planeti i najavio recipročne carine, minimalno 10 odsto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u sredu, 9. aprila.

Evropska komisija će sledeće nedelje doneti protivmere kao odgovor na američke carine na uvoz aluminijuma i čelika, dok će odgovor na uvođenje carina na automobile i na recipročne carine od 20 odsto za veliki broj proizvoda uslediti nakon analiza i konsultacija sa državama članicama. Od 12. marta na snazi je odluka o 25-postotnim carinama na uvoz aluminijuma i čelika u Sjedinjene Države iz celog sveta, a od 3. aprila takođe 25 odsto na sve automobile i delove automobila koji se ne proizvode u SAD-u.

Američki predsednik Donald Tramp objavio je 2. aprila trgovinski rat celoj planeti i najavio recipročne carine, minimalno 10 odsto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u sredu, 9. aprila. Evropskoj uniji je odredio carine od 20 odsto, Kini 34 odsto. I dalje ostaje nejasno hoće li najavljene carine ostati trajno ili su deo taktike za dobijanje ustupaka. Tramp je rekao da će mu carine dati „veliku moć u pregovorima”.

Do sredine prošle nedelje Komisija se konsultovala sa državama članicama o protivmerama na američke carine na čelik i aluminijum i odluka bi trebalo da bude doneta u sredu i stupi na snagu 15. aprila. Odluka se donosi na predlog Komisije u okviru postupka komitologije, što u praksi znači da Komisija može doneti odluku ako se tome ne usprotivi kvalifikovana većina (55 odsto država članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva EU-a). U slučaju da nema kvalifikovane većine ni za ni protiv predloga, Komisija može samostalno doneti odluku. Komisija je najavila razmeran odgovor u visini do 26 milijardi evra, što odgovara ekonomskom obimu američkih carina.

Što se tiče protivmera na američke carine na automobile i automobilske delove te na recipročne carine od 20 odsto, Komisija ističe da neće žuriti, već da želi sve podrobno analizirati. Komisija svoj pristup temelji na tri elementa: pregovorima, protivmerama i diversifikaciji trgovine. Želi pokušati kroz pregovore pronaći rešenje za neopravdane i štetne carine, pri čemu veliki adut vidi u snazi svog unutrašnjeg tržišta. Ne bude li moguće to rešiti kroz pregovore, uslediće protivmere.

„Nakon odluke američke administracije da uvede sveobuhvatne carine na robu iz Evropske unije, EU će odgovoriti smireno, pažljivo i postupno, i pre svega jedinstveno, dok budemo kalibrisali svoj odgovor. Nećemo pucati na prvu, želimo pregovorima dati sve šanse da uspeju i da pronađu pošten dogovor, na dobrobit obe strane”, izjavio je komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.

Nastavi čitati

Svijet

“GORI U FRANCUSKOJ”! Tri velika mitinga danas u Parizu, MARIN LE PEN NAJAVILA GOVOR

Danas se u Parizu održavaju tri velika mitinga, svaki sa različitim političkim ciljevima.

Stranka Preporod, čiji je predstavnik bivši premijer Gabrijel Atal, organizuje miting u Filmskom gradu u Sen-San-Deniju. Okupljanje je planirano još u februaru i ima za cilj da okupi stranačke aktiviste i podrži vrijednosti Republike.

Očekuje se da će Atal iznijeti stav o budućim predsjedničkim izborima i mogućoj kandidaturi, kao i da će komentarisati presudu Marin Le Pen.
Stranka Nacionalno okupljanje (RN) održava miting u 7. arondismanu u 15 sati, kao odgovor na nedavnu osuđujuću presudu protiv liderke stranke Marin Le Pen. Njoj je izrečena kazna od četiri godine zatvora i zabrana bavljenja politikom na pet godina. RN protestuje protiv presude, nazivajući je „tiranijom sudija“, a Le Pen će održati govor i najavljuje da će njena poruka sa skupa biti „mirna i demokratska“.

Omladinske organizacije, uz podršku levičarske stranke Nepokorena Francuska i Zelenih, organizuju skup na Trgu republike u 13 sati kao protest protiv ekstremne desnice. Socijalistička partija nije prihvatila poziv da im se pridruži.

Ovi mitinzi ukazuju na sve veće političke tenzije u Francuskoj, posebno u svjetlu sudske presude protiv Marin Le Pen i u kontekstu predstojećih izbora.

Premijer Fransoa Bairu pozvao je da se suparnički mitinzi održe u duhu „smirenosti, međusobnog poštovanja i odgovornosti“ kako bi se izbjegli sukobi.

List Ouest-France je ocenio da će demonstracije predstavljati „bitku slika“. „Gotovo bismo mogli pomisliti da smo usred izborne kampanje“, navodi se u tekstu.

Stranka Nacionalno okupljanje (RN) pozvala je na „mirnu narodnu mobilizaciju“ nakon što je Marin Le Pen prošlog ponedeljka proglašena krivom za proneveru sredstava Evropskog parlamenta kroz veliku aferu sa lažnim zaposlenjima. Nakon desetogodišnje istrage, prošle jeseni je održano devetonedeljno suđenje, a trojica sudija su donijela presudu posle tromjesečnog vijećanja.

Le Pen i još osam poslanika RN u Evropskom parlamentu, koji su svi negirali optužbe i uložili žalbe, proglašeni su krivima da su učestvovali u organizovanom „sistemu“ pronevere između 2004. i 2016. godine. Sredstva Evropske unije, namenjena za plate parlamentarnih asistenata, korišćena su za plaćanje partijskih radnika u Francuskoj. Sud je zaključio da je Le Pen bila „u središtu“ tog sistema i da je direktno organizovala osam fiktivnih ugovora i pokrenula širu šemu sa lažnim radnim mjestima.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA PRIPREMA MASOVNE VOJNE VJEŽBE! Učestvuje 800.000 vojnika

Njemačka vojska održaće u septembru masivne vojne vježbe u kojima će vojnici NATO uvježbati scenario navodno mogućeg ruskog napada, a u kojima će učestvovati do 800.000 vojnika, piše list Bild.
Vježbe će se održati u Hamburgu, trajaće tri dana i nosiće naziv “Crvena oluja Bravo“, a scenario je ruski napad na Zapad.

Cilj manevara je uvježbavanje operativnog prebacivanja NATO trupa u baltičke zemlje i Poljsku, u čemu će ključnu ulogu imati Hamburg, koji ima “strateški važnu luku”.

List navodi da je planirano da se uvježba kretanje trupa po gradu, pružanje hitne medicinske pomoći, evakuacija ranjenih, upotreba helikoptera iznad Hamburga, pa čak i organizovanje inscenirane akcije na koju će vojnici morati da reaguju.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ranije je izjavio da bi trebalo da se Njemačka pripremi za mogući rat sa Rusijom do 2029. godine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin detaljno je objasnio u intervjuu američkom novinaru Takeru Karlsonu da Moskva neće napasti zemlje NATO i da je to besmisleno.

Ruski lider je primijetio da zapadni političari redovno zastrašuju svoj narod izmišljenom ruskom prijetnjom kako bi skrenuli pažnju sa domaćih problema, ali “pametni ljudi savršeno razumiju da je to laž”, podsjeća RIA Novosti.

U posljednje vrijeme Zapad sve više iznosi ideje o direktnom oružanom sukobu između Alijanse i Rusije. Kremlj je napomenuo da Rusija ne predstavlja prijetnju, da nikome nije prijetila, ali da neće ignorisati akcije koje su potencijalno opasne po njene interese.

Pored toga, posljednjih godina Rusija je zapazila aktivnosti NATO- u blizini svojih zapadnih granica. Alijansa proširuje svoje inicijative i to naziva “obuzdavanjem ruske agresije”.
Moskva je više puta izražavala zabrinutost zbog gomilanja snaga Alijanse u Evropi.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je Moskva ostala otvorena za dijalog sa NATO, ali na ravnopravnoj osnovi, dok Zapad mora da odustane od svog kursa militarizacije kontinenta.

Nastavi čitati

Aktuelno