Svijet

TRAMP SMATRA DA EVROPA DUGUJE NATO-u: Šta će uraditi ako postane predsjednik?

Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost, Džon Bolton, vjeruje da će Tramp pokušati pronaći način da SAD izvede iz NATO-a, piše Washington Post, prenosi Index.

Ovog mjeseca Tramp je izjavio da bi Rusiji dopustio da radi šta god želi s NATO-ovim članicama koje ne pokrivaju NATO-ova uputstva o vojnim ulaganjima. Tramp je na društvenim mrežama napisao da prijeti izlaskom iz NATO-a kako bi uvjerio druge članice da povećaju ulaganja u vojsku. “Neće to uraditi ako ih se ne pita”, napisao je Tramp prije nedjelju dana. “A ako ne, Amerika prva!”

Evropski ambasadori i diplomate pribojavaju se mogućeg Trampovog drugog mandata. Analitičari pokušavaju dokučiti koga će Tramp postaviti na ključne pozicije. Pribojavaju se da to neće biti ljudi poput Pompea i Boltona, koji su ranije uvjeravali Trampa da ne provodi nagle poteze, već ulizice koji se neće truditi suzdržavati ga u namjerama.

Kongres izglasao zakon, Tramp neće moći samostalno izvući SAD iz NATO-a

Krajem prošle godine, Kongres je izglasao zakon koji sprečava da predsjednici unilateralno povuku članstvo u NATO-u. Od sada za to su potrebne dvije trećine Senata.

Kao odgovor na rusku aneksiju Krima još 2014, članice NATO-a složile su se da će ulagati 2% svog budžeta na odbranu. Do 2023. države najbliže Rusiji, poput Poljske i Finske, ispunile su taj dogovor. Ispunile su ga i SAD i Velika Britanija. Francuska ga je gotovo ispunila ulažući 1,9% budžeta, a Njemačka je dostigla ulaganje od 1,65% budžeta.

Tramp smatra da Evropa “duguje” NATO-u

Tramp smatra da se radi o neispunjavanju obećanja, a ta ulaganja ispod očekivanja su mu glavni argument za nezadovoljstvo s NATO-om. Džejson Miler, portparol za Trampovu kampanju, kritikovao je Bajdena jer je u doba rata dopustio da evropske države iskorištavaju SAD.

H.R. Mekmaster, bivši Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, ponovo je govorio Trampu da je ulaganje od 2% budžeta smjernica, odnosno cilj, a ne uslov. Nijedna država formalno ne duguje taj novac SAD.

Na samitu članica NATO-a 2018, Tramp je neposredno pred govor pozvao savjetnika Boltona za sto i pitao ga: “Da li bi trebalo da donesemo istorijsku odluku i izađemo iz NATO-a?” Bolton je odgovorio da dođe do te crte, ali da je ne pređe.

Sastanak je počeo te se govorilo o Ukrajini i Gruziji. Tramp je prekinuo raspravu i zatražio da vođe istog trenutka udvostruče svoje ciljeve ulaganja u vojsku, inače će “napraviti svoju stvar”. Tramp je potom prozivao vođe jednog po jednog, govoreći da, usprkos tome što su prema njemu dobri, to ne pokazuju ulaganjem u vojsku. Vođa NATO-a, Stoltenberg, pokušao je smiriti situaciju, a američki predsjednik napustio je sastanak, proglasivši pobjedu.

Budućnost NATO-a

Čak i bez formalnog izlaska, drugi mandat Trampa mogao bi značajno promijeniti odnose u NATO-u. Njegov stav o nedovoljnom ulaganju u vojsku postao je popularan među analitičarima spoljnih politika iz redova republikanaca.

Novi konsenzus oko stava prema NATO-u artikulisao je bivši šef Pentagona, Kristofer C. Miler, na Projektu 2025, koaliciji preko 90 konzervativnih grupa koje je okupila fondacija Heritage, da bi osmislili planove za sljedeću republikansku administraciju. Miler je predložio da se “NATO transformiše tako da saveznici SAD mogu isporučiti većinu konvencionalnih snaga koje su potrebne za suzbijanje Rusije, a da se istovremeno smanji prisutnost američkih snaga u Evropi.”

Čak i ako je članica NATO-a napadnuta, jedina osoba koja može narediti američkoj vojsci da krene u rat je američki predsjednik; ne postoji članak u pravilniku koji bi ga na to mogao pravno natjerati. Ako Tramp odluči da neće braniti teritoriju NATO-a, Savez će izgubiti moć odvraćanja, od čega posebno strahuju evropske države koje graniče s Rusijom.

Francuski predsjednik Emanuel Makron podstiče razvoj vojske u sklopu Evropske unije, ali se s time ne slažu sve članice.

Vođa NATO-a, Stoltenberg, odgovorio je na Trampove komentare: “Moramo slušati i zapamtiti da kritike nisu uperene izravno na NATO, već na činjenicu da članice ne troše dovoljno na NATO.”

Nije se osvrnuo na činjenicu da je Tramp rekao kako bi dopustio rusku invaziju na članice koje ne ulažu 2% budžeta u vojsku.

Svijet

S LINIJE NA LINIJU! Tramp završio poziv sa Zelenskim pa pozvao Putina

Američki predsjednik Donald Tramp razgovarao je danas sa ukrajinskim kolegom Vladimirom Zelenskim o potencijalnom prekidu vatre u sukobu Kijeva i Moskve, prenio je Si-En-En (CNN).

Tramp je na taj način započeo današnje diplomatske napore, umjesto da prvo razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kako je prethodno očekivano, dodaje CNN.

U toku je telefonski razgovor američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, prenio je Rojters pozivajući se na izvore u Bijeloj kući.

”Tramp vodi razgovor s predsjednikom Putinom”, rekao je izvor, navodi agencija.

Tramp je prethodno razgovarao sa ukrajinskim kolegom Vladimirom Zelenskim o potencijalnom prekidu vatre u sukobu Kijeva i Moskve.

Portparolka Bijele kuće Karolin Livit izjavila je danas da se očekuje da će se predsjednik SAD Donald Tramp obratiti javnosti nakon telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i posle razgovora sa ukrajinskim šefom države Vladimirom Zelenskim.

Ona je dodala da SAD smatraju veoma značajnim oba ova razgovora, a prema njenim riječima, Tramp je otvoren za mogući sastanak sa Putinom.

Livit je na pres brifingu dodala da je predsjednik SAD jasno stavio do znanja stranama u konfliktu u Ukrajini da želi da što prije dođe do primirja.

Predstavnica za štampu Bijele kuće ukazala je da Tramp radi što brže i više može na okončanju sukoba u Ukrajini, kao i palestinsko-izraelskog konflikta.

Ona je takođe navela da američka administracija razmatra moguće uvođenje novih sankcija Rusiji.

“Mislim da su sve opcije na stolu. Ne želim da prejudiciram bilo šta, ali to je svakako nešto što predsjednik razmatra kao mogućnost”, zaključila je Livit.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASILI SE IZ RUSIJE “Izbori u Rumuniji bili su u NAJMANJU RUKU ČUDNI”

Predsjednički izbori u Rumuniji bili su, u najmanju ruku, čudni, pošto nisu prihvaćeni svi kandidati, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Rumunija je glasala. Izbori su bili, u najmanju ruku, čudni. Znamo za priču o kandidatu koji je imao najbolje šanse i koji je, da kažemo, uklonjen bez truda da se nađe bilo kakvo opravdanje za to”, naveo je Peskov, aludirajući na ranije poništene izbore na kojima je pobijedio Kalin Đorđesku, kojem je kasnije zabranjeno da se kandiduje za ponovljeno glasanje.

Prema riječima Peskova, u odsustvu takvog favorita, “pobjednik je onaj koji je pobijedio i čija se pobjeda podrazumijevala”.

“Činjenica da se evropske zemlje – Francuska, Velika Britanija, NJemačka – miješaju u unutrašnja pitanja drugih zemalja nije nikakva novost. To su samo fragmenti koji izađu na vidjelo. Vjerujte mi, vjerovatno su takvi fragmenti mnogo brojniji nego što vi i ja znamo”, istakao je Peskov.

Gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan pobijedio je juče u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji.

Dan je osvojio 53,6 odsto glasova, dok je Đorđe Simion osvojio 46,4 odsto.

Prvi krug predsjedničkih izbora održan je 4. maja. Simion je u prvom krugu osvojio 41 odsto, a Dan 21 odsto glasova, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU NE ODUSTAJE “Izrael će preuzeti kontrolu nad cijelom Gazom”

Izrael će preuzeti kontrolu nad čitavom teritorijom Pojasa Gaze, izjavio je danas izraelski premijer Benjamin Netanjahu, usred obnovljene vojne ofanzive na toj palestinskoj teritoriji.

“Borbe su intenzivne i napredujemo. Preuzećemo kontrolu nad cijelom teritorijom u Pojasu Gaze. Ne popuštamo. Ali da bismo uspjeli, moramo djelovati na način da nas ne mogu zaustaviti”, rekao je Netanjahu u videu objavljenom na njegovom Telegram nalogu.

Izraelski premijer je dodao da Izrael mora da spriječi glad u Gazi “iz diplomatskih razloga”, poslije saopštenja o ograničenom obnavljanju humanitarne pomoći na palestinskoj teritoriji.

Netanjahu je kazao da su mu “prijatelji Izraela” rekli da više ne mogu da podržavaju nastavak rata ako se prikazuju slike masovnog gladovanja na palestinskoj teritoriji, prenosi Nova.

Nastavi čitati