Connect with us

Svijet

TRAMP SMATRA DA EVROPA DUGUJE NATO-u: Šta će uraditi ako postane predsjednik?

Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost, Džon Bolton, vjeruje da će Tramp pokušati pronaći način da SAD izvede iz NATO-a, piše Washington Post, prenosi Index.

Ovog mjeseca Tramp je izjavio da bi Rusiji dopustio da radi šta god želi s NATO-ovim članicama koje ne pokrivaju NATO-ova uputstva o vojnim ulaganjima. Tramp je na društvenim mrežama napisao da prijeti izlaskom iz NATO-a kako bi uvjerio druge članice da povećaju ulaganja u vojsku. “Neće to uraditi ako ih se ne pita”, napisao je Tramp prije nedjelju dana. “A ako ne, Amerika prva!”

Evropski ambasadori i diplomate pribojavaju se mogućeg Trampovog drugog mandata. Analitičari pokušavaju dokučiti koga će Tramp postaviti na ključne pozicije. Pribojavaju se da to neće biti ljudi poput Pompea i Boltona, koji su ranije uvjeravali Trampa da ne provodi nagle poteze, već ulizice koji se neće truditi suzdržavati ga u namjerama.

Kongres izglasao zakon, Tramp neće moći samostalno izvući SAD iz NATO-a

Krajem prošle godine, Kongres je izglasao zakon koji sprečava da predsjednici unilateralno povuku članstvo u NATO-u. Od sada za to su potrebne dvije trećine Senata.

Kao odgovor na rusku aneksiju Krima još 2014, članice NATO-a složile su se da će ulagati 2% svog budžeta na odbranu. Do 2023. države najbliže Rusiji, poput Poljske i Finske, ispunile su taj dogovor. Ispunile su ga i SAD i Velika Britanija. Francuska ga je gotovo ispunila ulažući 1,9% budžeta, a Njemačka je dostigla ulaganje od 1,65% budžeta.

Tramp smatra da Evropa “duguje” NATO-u

Tramp smatra da se radi o neispunjavanju obećanja, a ta ulaganja ispod očekivanja su mu glavni argument za nezadovoljstvo s NATO-om. Džejson Miler, portparol za Trampovu kampanju, kritikovao je Bajdena jer je u doba rata dopustio da evropske države iskorištavaju SAD.

H.R. Mekmaster, bivši Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, ponovo je govorio Trampu da je ulaganje od 2% budžeta smjernica, odnosno cilj, a ne uslov. Nijedna država formalno ne duguje taj novac SAD.

Na samitu članica NATO-a 2018, Tramp je neposredno pred govor pozvao savjetnika Boltona za sto i pitao ga: “Da li bi trebalo da donesemo istorijsku odluku i izađemo iz NATO-a?” Bolton je odgovorio da dođe do te crte, ali da je ne pređe.

Sastanak je počeo te se govorilo o Ukrajini i Gruziji. Tramp je prekinuo raspravu i zatražio da vođe istog trenutka udvostruče svoje ciljeve ulaganja u vojsku, inače će “napraviti svoju stvar”. Tramp je potom prozivao vođe jednog po jednog, govoreći da, usprkos tome što su prema njemu dobri, to ne pokazuju ulaganjem u vojsku. Vođa NATO-a, Stoltenberg, pokušao je smiriti situaciju, a američki predsjednik napustio je sastanak, proglasivši pobjedu.

Budućnost NATO-a

Čak i bez formalnog izlaska, drugi mandat Trampa mogao bi značajno promijeniti odnose u NATO-u. Njegov stav o nedovoljnom ulaganju u vojsku postao je popularan među analitičarima spoljnih politika iz redova republikanaca.

Novi konsenzus oko stava prema NATO-u artikulisao je bivši šef Pentagona, Kristofer C. Miler, na Projektu 2025, koaliciji preko 90 konzervativnih grupa koje je okupila fondacija Heritage, da bi osmislili planove za sljedeću republikansku administraciju. Miler je predložio da se “NATO transformiše tako da saveznici SAD mogu isporučiti većinu konvencionalnih snaga koje su potrebne za suzbijanje Rusije, a da se istovremeno smanji prisutnost američkih snaga u Evropi.”

Čak i ako je članica NATO-a napadnuta, jedina osoba koja može narediti američkoj vojsci da krene u rat je američki predsjednik; ne postoji članak u pravilniku koji bi ga na to mogao pravno natjerati. Ako Tramp odluči da neće braniti teritoriju NATO-a, Savez će izgubiti moć odvraćanja, od čega posebno strahuju evropske države koje graniče s Rusijom.

Francuski predsjednik Emanuel Makron podstiče razvoj vojske u sklopu Evropske unije, ali se s time ne slažu sve članice.

Vođa NATO-a, Stoltenberg, odgovorio je na Trampove komentare: “Moramo slušati i zapamtiti da kritike nisu uperene izravno na NATO, već na činjenicu da članice ne troše dovoljno na NATO.”

Nije se osvrnuo na činjenicu da je Tramp rekao kako bi dopustio rusku invaziju na članice koje ne ulažu 2% budžeta u vojsku.

Related Topics:

Svijet

NEPALSKI SCENARIO: “GENERACIJA Z” traži ostavku vlade i u Maroku

Marokanski kolektiv mladih “GenZ 212” zatražio je u četvrtak naveče ostavku vlade, nakon šest dana protesta za bolje zdravstvene i obrazovne usluge koje su obilježili nasilje i smrt tri osobe.

“Pozivamo na raspuštanje aktuelne vlade zbog njenog neuspjeha da zaštiti ustavna prava Marokanaca i odgovori na njihove društvene zahtjeve”, navodi se u saopštenju “GenZ 212” upućenom kralju Muhamedu VI, pozivajući i na “fer sudske postupke” protiv odgovornih za korupciju.

Demonstracije, koje je “GenZ 212” organizovao od prošle subote, uslijedile su nakon protesta koji su počeli sredinom septembra u nekoliko gradova zbog smrti osam trudnica primljenih na carski rez u državnu bolnicu u Agadiru, na jugu zemlje.

“Narod želi zdravstvo i obrazovanje”, skandirale su u četvrtak desetine demonstranata, mašući marokanskim zastavama u trgovačkoj četvrti Agdal u centru prijestonice Rabata.

Demonstracije u Markoku uslijedile su nakon sličnih, masovnih protesta mladih u Nepalu, Indoneziji, Filipinima i na Madagaskaru.

Nemiri u Nepalu doveli su do ostavke premijera, dok je predsjednik Madagaskara u ponedjeljak raspustio svoju vladu u pokušaju da umiri demonstrante.

“Generacija Z” je proteste u Maroku organizovala putem društvenih mreža TikTok, Instagram i platforme Discord.

Oni su počeli u gradu Agadir, sa zahtjevima za bolje obrazovanje i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, prenosi Euronews.

Kao mirne demonstracije proširili su se zemljom na gradove Rabat, Kazablanku, Marakeš, Tanger, Ujdu, Inzegane, Tiznit, Ait Amir i Tarudant.

Nedavno formirani kolektiv “GenZ 212”, čiji su osnivači nepoznati, a koji ima 150.000 članova na platformi Discord, sebe predstavlja kao grupu “slobodne omladine”, bez političke pripadnosti.

Grupa je naglasila da “odbacuje sve oblike nasilja” i pozvala demonstrante “da poštuju mirnu prirodu” pokreta.

Prvi veći incident izbio je kada je policijski kombi udario jednog učesnika protesta, a viralni snimak izazvao je lažne glasine o njegovoj smrti, koje su kasnije demantovane.

Incident je doveo do ozbiljnije eskalacije nasilja koje je u utorak uveče zahvatilo jug zemlje, kada su demonstranti napali policiju i opljačkali prodavnice.

Prilikom napada na policiju maskirani demonstranti gađali su snage bezbjednosti kamenjem i Molotovljevim koktelima.

Takođe, demonstranti su tokom četvrtog dana protesta uzvikivali parolu “Narod hoće pad režima” što je direktna referenca na Arapsko proljeće kada je slogan nastao.

Talas nasilja nastavio se i narednih dana, a noć između srijede i četvrtka obilježili su neredi u Marakešu, tokom kojih su demonstranti zapalili policijsku stanicu.

Istovremeno, u gradiću Lklia na jugu zemlje, demonstranti su pokušali da upadnu u policijsku stanicu kako bi ukrali oružje, na šta je policija odgovorila u samoodbrani i ubila tri demonstranta.

Istovremeno u Kazablanci je održan miran protest na kojem su demonstranti zahtijevali ostavku premijera Aziza Ahanuša i kraj korupcije.

U noći tokom koje je došlo do eskalacije nasilja, kada su maskirani demonstranti napali policiju kamenjem i Molotovljevim koktelima, povrijeđeno je 263 policajaca i 23 civila, dok je uhapšeno više od 400 lica.

Kraljevina, koja će biti jedan od domaćina Svjetskog prvenstva u fudbalu 2030., počela je velike infrastrukturne projekte: izgradnju novih stadiona, proširenje mreže brzih pruga i modernizaciju nekoliko aerodroma.

“Želimo bolnice, ne samo stadione”, slogan je koji se koristi od početka protesta i koji je bio poruka mladih u četvrtak u Rabatu, Kazablanki i Agadiru, prenosi Nova.

“GenZ 212” (212 je pozivni broj za Maroko) tvrdi da djeluje iz “ljubavi prema zemlji i kralju”, u zemlji u kojoj su velike nejednakosti, kako teritorijalne, tako i između javnog i privatnog sektora.

“GenZ 212” je pozvao i na “oslobađanje svih pritvorenih u vezi sa mirnim protestima”.

Nastavi čitati

Svijet

UZBUNA U MINHENU: Letovi otkazani, na hiljade putnika prespavalo na aerodromu

Nešto poslije 22 sata vazdušni saobraćaj na minhenskom aerodromu bio je obustavljen, a brojni letovi otkazani.

Na aerodromu u Minhenubrojni letovi su sinoć otkazani zbog primjećivanja sumnjivih dronova. Mnogi putnici su noć morali da provedu na aerodromu. Aerodrom je jutros ponovo otvoren.

Prema policijskim navodima, nekoliko ljudi je videlo dronove kako lete iznad aerodroma u Minhenu, prenosi Tagešsau.

Nešto poslije 22 sata zbog toga je vazdušni saobraćaj bio obustavljen, a brojni letovi otkazani. Na aerodromu u Minhenu otkazano je 17 letova, što je pogodilo skoro 3.000 putnika. Uz to, 15 dolaznih letova moralo je biti preusmjereno ka Štutgartu, Nirnbergu, Beču i Frankfurtu.

Policija i vatrogasna služba aerodroma postavile su desetine poljskih kreveta u terminalu za tu namjenu.

Potraga za neidentifikovanim letećim objektom
Prema podacima Federalne policije, nekoliko ljudi je prijavilo da su vidjeli dron u blizini aerodroma.

Kasnije je primjećeno njihovo prisustvo i iznad aerodromskog prostora. Da li je u pitanju bio jedan ili više dronova, ostaje nejasno.

Državni i savezni policajci su pratili područje i tragali za letećim objektima i osumnjičenima, ali bez uspjeha. Takođe je raspoređen i policijski helikopter.

Oktoberfest, najveći svetski folklorni festival, nastavlja se do nedjelje u Minhenu. Kao najveći festival na svijetu, privlači milione posjetilaca iz cijelog svijeta. I oni bi mogli biti pogođeni ograničenjima vazdušnog saobraćaja.

Oktoberfest je juče bio zatvoren na pola dana zbog prijetnje bombom.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE RASTU IZ DANA U DAN: Tusk tvrdi da je Evropa već u ratu, dok Putinu poručuje: “Želite da nas testirate, SAMO PROBAJTE”

Stanje u Evropi je alarmantno, a tenzije rastu iz dana u dan. To se može zaključiti po izjavama pojedinih lidera evropskih zemalja, koje su ujedno i članice NATO alijanse, ali i po odgovoru predsjednika Rusije.

Naime, danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”, dok je njen kolega iz Poljske Donald Tusk otišao korak dalje i istakao da je “Evropa već u ratu”.

Sinoć se oglasio i predsjednik Rusije Vladimir Putin koji je u svom obraćanju istakao da će “odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biti uvjerljiv”.

Frederiksen upozorila Evropu da se spremi za napade
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”.

U dva velika intervjua za danske novine i “Fajnenšel tajms”, Frederiksen je pozvala Evropu da više razgovara o tome šta nova bezbjednosna situacija znači za kontinent i kako bi trebalo da odgovori na prijetnju.

U oštroj opasci, rekla je da je situacija u Evropi podsjeća na onu u međuratnom periodu 20. vijeka, jer se kontinent suočava sa prijetnjama koje proizilaze iz “pravog rata” u Ukrajini i novog, šireg hibridnog rata koji Rusija vodi protiv nje.

Ideja hibridnog rata je da nas ugrozi, da nas podijeli, da nas destabilizuje. Da se ​​jednog dana koriste dronovi, sljedećeg dana sajber napadi, trećeg dana sabotaža. Dakle, ovo se neće završiti – rekla je ona za FT.

Lider NATO zemlje poručio da je Evropa već u ratu
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je juče da za njegovu zemlju rat u Ukrajini “nije apstrakt” i da se Poljska suočila sa višestrukim pokušajima ilegalnog prelaska poljske granice sa Belorusijom “svakog dana”, sa nekim napadima na njene vojnike, uključujući i žrtve.

– To je naš rat, i ako Ukrajina izgubi, to znači naš neuspjeh – naglasio je poljski premijer u obraćanju na panelu na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.

Tusk je rekao da su provokacije iz Rusije na Baltičkom moru skoro svakodnevne, dodajući da je Zapad umiješan u “novu vrstu rata” sa Rusijom.

– Dobio sam poruku iz Varšave, imamo još jedan incident sada blizu luke Ščećin… Imamo nove incidente u našem regionu, mislim na Baltičko more, svake nedjelje, skoro svakog dana – rekao je Tusk.

On je u obraćanju upozorio “da Evropa više nije u predratnom periodu, već se suočava sa ratom”.

“Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba”
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se sinoć na plenarnoj sjednici 22. godišnjeg sastanka Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” u Sočiju i tom prilikom je poslao jasnu poruku:

– Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba!

Naime, Vladimir Putin je, između ostalog, izjavio da u sadašnjoj situaciji u svijetu treba biti spreman na sve i da je “ulog izuzetno visok”.

On je, takođe, naglasio da je samoobmana opasna stvar i da Rusija ne bi trebalo da ignoriše šta se dešava.

– Potrebno je pratiti militarizaciju Zapada. Njemačka planira da ponovo učini svoju vojsku najmoćnijom u Evropi. Mi jednostavno ne možemo da zanemarimo to što se događa, nemamo pravo to da uradimo zbog sopstvene bezbjednosti. Ako žele da testiraju našu odbrambenu sposobnost – neka probaju. Naša istorija je pokazala da je slabost nedopustiva. Moskva je nikada neće ispoljiti, neka to imaju na umu oni kojima smeta to što Rusija postoji. Odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biće uvjerljiv – naglasio je Putin.

Kako je rekao, odgovornost za činjenicu da požar u Ukrajini još nije zaustavljen prvenstveno leži na Evropi.

– Konflikt za sada nismo uspjeli da prekinemo, a krivica za to je na Evropi koja stalno pokušava da ga još više raspali. Ali, dobra volja će ipak pobjediti. Promjene se dešavaju čak i javnom mnjenju Ukrajine – naveo je on, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno