Connect with us

Svijet

TRAMP SMATRA DA EVROPA DUGUJE NATO-u: Šta će uraditi ako postane predsjednik?

Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost, Džon Bolton, vjeruje da će Tramp pokušati pronaći način da SAD izvede iz NATO-a, piše Washington Post, prenosi Index.

Ovog mjeseca Tramp je izjavio da bi Rusiji dopustio da radi šta god želi s NATO-ovim članicama koje ne pokrivaju NATO-ova uputstva o vojnim ulaganjima. Tramp je na društvenim mrežama napisao da prijeti izlaskom iz NATO-a kako bi uvjerio druge članice da povećaju ulaganja u vojsku. “Neće to uraditi ako ih se ne pita”, napisao je Tramp prije nedjelju dana. “A ako ne, Amerika prva!”

Evropski ambasadori i diplomate pribojavaju se mogućeg Trampovog drugog mandata. Analitičari pokušavaju dokučiti koga će Tramp postaviti na ključne pozicije. Pribojavaju se da to neće biti ljudi poput Pompea i Boltona, koji su ranije uvjeravali Trampa da ne provodi nagle poteze, već ulizice koji se neće truditi suzdržavati ga u namjerama.

Kongres izglasao zakon, Tramp neće moći samostalno izvući SAD iz NATO-a

Krajem prošle godine, Kongres je izglasao zakon koji sprečava da predsjednici unilateralno povuku članstvo u NATO-u. Od sada za to su potrebne dvije trećine Senata.

Kao odgovor na rusku aneksiju Krima još 2014, članice NATO-a složile su se da će ulagati 2% svog budžeta na odbranu. Do 2023. države najbliže Rusiji, poput Poljske i Finske, ispunile su taj dogovor. Ispunile su ga i SAD i Velika Britanija. Francuska ga je gotovo ispunila ulažući 1,9% budžeta, a Njemačka je dostigla ulaganje od 1,65% budžeta.

Tramp smatra da Evropa “duguje” NATO-u

Tramp smatra da se radi o neispunjavanju obećanja, a ta ulaganja ispod očekivanja su mu glavni argument za nezadovoljstvo s NATO-om. Džejson Miler, portparol za Trampovu kampanju, kritikovao je Bajdena jer je u doba rata dopustio da evropske države iskorištavaju SAD.

H.R. Mekmaster, bivši Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, ponovo je govorio Trampu da je ulaganje od 2% budžeta smjernica, odnosno cilj, a ne uslov. Nijedna država formalno ne duguje taj novac SAD.

Na samitu članica NATO-a 2018, Tramp je neposredno pred govor pozvao savjetnika Boltona za sto i pitao ga: “Da li bi trebalo da donesemo istorijsku odluku i izađemo iz NATO-a?” Bolton je odgovorio da dođe do te crte, ali da je ne pređe.

Sastanak je počeo te se govorilo o Ukrajini i Gruziji. Tramp je prekinuo raspravu i zatražio da vođe istog trenutka udvostruče svoje ciljeve ulaganja u vojsku, inače će “napraviti svoju stvar”. Tramp je potom prozivao vođe jednog po jednog, govoreći da, usprkos tome što su prema njemu dobri, to ne pokazuju ulaganjem u vojsku. Vođa NATO-a, Stoltenberg, pokušao je smiriti situaciju, a američki predsjednik napustio je sastanak, proglasivši pobjedu.

Budućnost NATO-a

Čak i bez formalnog izlaska, drugi mandat Trampa mogao bi značajno promijeniti odnose u NATO-u. Njegov stav o nedovoljnom ulaganju u vojsku postao je popularan među analitičarima spoljnih politika iz redova republikanaca.

Novi konsenzus oko stava prema NATO-u artikulisao je bivši šef Pentagona, Kristofer C. Miler, na Projektu 2025, koaliciji preko 90 konzervativnih grupa koje je okupila fondacija Heritage, da bi osmislili planove za sljedeću republikansku administraciju. Miler je predložio da se “NATO transformiše tako da saveznici SAD mogu isporučiti većinu konvencionalnih snaga koje su potrebne za suzbijanje Rusije, a da se istovremeno smanji prisutnost američkih snaga u Evropi.”

Čak i ako je članica NATO-a napadnuta, jedina osoba koja može narediti američkoj vojsci da krene u rat je američki predsjednik; ne postoji članak u pravilniku koji bi ga na to mogao pravno natjerati. Ako Tramp odluči da neće braniti teritoriju NATO-a, Savez će izgubiti moć odvraćanja, od čega posebno strahuju evropske države koje graniče s Rusijom.

Francuski predsjednik Emanuel Makron podstiče razvoj vojske u sklopu Evropske unije, ali se s time ne slažu sve članice.

Vođa NATO-a, Stoltenberg, odgovorio je na Trampove komentare: “Moramo slušati i zapamtiti da kritike nisu uperene izravno na NATO, već na činjenicu da članice ne troše dovoljno na NATO.”

Nije se osvrnuo na činjenicu da je Tramp rekao kako bi dopustio rusku invaziju na članice koje ne ulažu 2% budžeta u vojsku.

Related Topics:

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Srpske za lobiranje u Americi i skidanje sankcija zvaničnicima ANGAŽOVALA I RODA BLAGOJEVIĆA

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”

Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.

Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”

Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“

Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”

Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.

Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”

U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”

Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”

Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno