Connect with us

Svijet

TRAMP SMATRA DA EVROPA DUGUJE NATO-u: Šta će uraditi ako postane predsjednik?

Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost, Džon Bolton, vjeruje da će Tramp pokušati pronaći način da SAD izvede iz NATO-a, piše Washington Post, prenosi Index.

Ovog mjeseca Tramp je izjavio da bi Rusiji dopustio da radi šta god želi s NATO-ovim članicama koje ne pokrivaju NATO-ova uputstva o vojnim ulaganjima. Tramp je na društvenim mrežama napisao da prijeti izlaskom iz NATO-a kako bi uvjerio druge članice da povećaju ulaganja u vojsku. “Neće to uraditi ako ih se ne pita”, napisao je Tramp prije nedjelju dana. “A ako ne, Amerika prva!”

Evropski ambasadori i diplomate pribojavaju se mogućeg Trampovog drugog mandata. Analitičari pokušavaju dokučiti koga će Tramp postaviti na ključne pozicije. Pribojavaju se da to neće biti ljudi poput Pompea i Boltona, koji su ranije uvjeravali Trampa da ne provodi nagle poteze, već ulizice koji se neće truditi suzdržavati ga u namjerama.

Kongres izglasao zakon, Tramp neće moći samostalno izvući SAD iz NATO-a

Krajem prošle godine, Kongres je izglasao zakon koji sprečava da predsjednici unilateralno povuku članstvo u NATO-u. Od sada za to su potrebne dvije trećine Senata.

Kao odgovor na rusku aneksiju Krima još 2014, članice NATO-a složile su se da će ulagati 2% svog budžeta na odbranu. Do 2023. države najbliže Rusiji, poput Poljske i Finske, ispunile su taj dogovor. Ispunile su ga i SAD i Velika Britanija. Francuska ga je gotovo ispunila ulažući 1,9% budžeta, a Njemačka je dostigla ulaganje od 1,65% budžeta.

Tramp smatra da Evropa “duguje” NATO-u

Tramp smatra da se radi o neispunjavanju obećanja, a ta ulaganja ispod očekivanja su mu glavni argument za nezadovoljstvo s NATO-om. Džejson Miler, portparol za Trampovu kampanju, kritikovao je Bajdena jer je u doba rata dopustio da evropske države iskorištavaju SAD.

H.R. Mekmaster, bivši Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, ponovo je govorio Trampu da je ulaganje od 2% budžeta smjernica, odnosno cilj, a ne uslov. Nijedna država formalno ne duguje taj novac SAD.

Na samitu članica NATO-a 2018, Tramp je neposredno pred govor pozvao savjetnika Boltona za sto i pitao ga: “Da li bi trebalo da donesemo istorijsku odluku i izađemo iz NATO-a?” Bolton je odgovorio da dođe do te crte, ali da je ne pređe.

Sastanak je počeo te se govorilo o Ukrajini i Gruziji. Tramp je prekinuo raspravu i zatražio da vođe istog trenutka udvostruče svoje ciljeve ulaganja u vojsku, inače će “napraviti svoju stvar”. Tramp je potom prozivao vođe jednog po jednog, govoreći da, usprkos tome što su prema njemu dobri, to ne pokazuju ulaganjem u vojsku. Vođa NATO-a, Stoltenberg, pokušao je smiriti situaciju, a američki predsjednik napustio je sastanak, proglasivši pobjedu.

Budućnost NATO-a

Čak i bez formalnog izlaska, drugi mandat Trampa mogao bi značajno promijeniti odnose u NATO-u. Njegov stav o nedovoljnom ulaganju u vojsku postao je popularan među analitičarima spoljnih politika iz redova republikanaca.

Novi konsenzus oko stava prema NATO-u artikulisao je bivši šef Pentagona, Kristofer C. Miler, na Projektu 2025, koaliciji preko 90 konzervativnih grupa koje je okupila fondacija Heritage, da bi osmislili planove za sljedeću republikansku administraciju. Miler je predložio da se “NATO transformiše tako da saveznici SAD mogu isporučiti većinu konvencionalnih snaga koje su potrebne za suzbijanje Rusije, a da se istovremeno smanji prisutnost američkih snaga u Evropi.”

Čak i ako je članica NATO-a napadnuta, jedina osoba koja može narediti američkoj vojsci da krene u rat je američki predsjednik; ne postoji članak u pravilniku koji bi ga na to mogao pravno natjerati. Ako Tramp odluči da neće braniti teritoriju NATO-a, Savez će izgubiti moć odvraćanja, od čega posebno strahuju evropske države koje graniče s Rusijom.

Francuski predsjednik Emanuel Makron podstiče razvoj vojske u sklopu Evropske unije, ali se s time ne slažu sve članice.

Vođa NATO-a, Stoltenberg, odgovorio je na Trampove komentare: “Moramo slušati i zapamtiti da kritike nisu uperene izravno na NATO, već na činjenicu da članice ne troše dovoljno na NATO.”

Nije se osvrnuo na činjenicu da je Tramp rekao kako bi dopustio rusku invaziju na članice koje ne ulažu 2% budžeta u vojsku.

Related Topics:

Svijet

Zaharova ukrajinskim vojnicima “BJEŽITE MOMCI”

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova obratila se Ukrajincima na ukrajinskom jeziku i pozvala one koji su prisilno mobilisani da napuste vojsku.

U intervjuu za TASS, ona je izjavila da se mobilizacija u Ukrajini sprovodi ne radi podizanja ili jačanja odbrambenih sposobnosti, već, kako je navela, radi “izvršenja naređenja o ubijanju ukrajinskih građana”. – Već sam dala savjet onima koji se prisilno mobilišu u Ukrajini: stvarno, bježite, momci – poručila je Zaharova, prenosi Tanjug.

Prema njenim riječima, obični Ukrajinci su postali taoci tuđih interesa, igara i spletki.

Zaharova je dodala da je narod Ukrajine prevaren, rastrgan i uvučen u konfrontaciju koja apsolutno nikome nije potrebna.

Nastavi čitati

Svijet

UNICEF: Više od 400 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu

Više od 417 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu i lišeno je najmanje dvije osnovne potrebe kao što su ishrana i sanitacija, pokazao je najnoviji izvještaj UNICEF-a.

Izvještaj “Stanje djece u svetu 2025: Iskorjenjivanje siromaštva djece – naš zajednički imperativ”, objavljen je povodom Svjetskog dana djeteta i zasnovan je na podacima iz više od 130 zemalja.

Procjena višedimenzionalnog siromaštva uključuje šest kategorija: obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, ishrana, sanitacija i voda.

Prema izvještaju, 118 miliona djece doživljava tri ili više oblika uskraćenosti, dok 17 miliona trpi četiri ili više.

Najviše stope siromaštva prisutne su u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.

Iako je procenat djece pogođene jednom ili više teških uskraćenosti smanjen sa 51 odsto 2013. na 41 odsto 2023. godine, napredak se usporava zbog sukoba, klimatskih kriza, demografskih promjena i smanjenja međunarodne razvojne pomoći.

Izvještaj takođe pokazuje da više od 19 odsto djece u svijetu živi u ekstremnom siromaštvu, sa manje od tri dolara dnevno, pri čemu skoro 90 odsto ove djece živi u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.

U zemljama sa visokim prihodima, oko 50 miliona djece – 23 odsto dječje populacije, živi u relativnom siromaštvu, što može da ograniči njihov svakodnevni život.

UNICEF je istakao i pozitivne primjere.

Slovenija je između 2013. i 2023. smanjila dječje siromaštvo za više od četvrtine, zahvaljujući sistemu porodičnih davanja i minimalnoj plati.

U Italiji, relativna stopa monetarnog siromaštva među djecom pala je na 23,2 odsto u 2023. godini, dok je životni standard djece poboljšan za 8,6 odsto u posljednjih pet godina, rekao je predsjednik UNICEF-a Italija, Nikola Gracijano.

U izveštaju je istaknuto da će bez hitnih globalnih i nacionalnih politika, djeca i dalje biti najranjivija grupa pogođena siromaštvom i uskraćenošću osnovnih prava.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ODOBRIO PLAN za mir između Rusije i Ukrajine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove nedjelje odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, koji su visoki zvaničnici administracije razvijali posljednjih nedelja u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim zvaničnicima, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC.

U izradu plana bili su uključeni Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i Trampov zet, Džared Kušner.

Zvaničnik je rekao da se plan fokusira na bezbjednosne garancije za obe strane kako bi se obezbijedio trajni mir, ali nije iznio detalje, jer se još vodi određeni stepen pregovora.

Tri američka zvaničnika navela su da okvir sporazuma još nije predstavljen Ukrajincima i da se vreme finalizacije poklopilo sa posjetom američke vojne delegacije Kijevu.

Rubio je na mreži Iks rekao da postizanje trajnog mira zahtijeva ustupke obe strane i da se razvija lista potencijalnih ideja za okončanje rata.

Američka delegacija stigla je u Kijev juče ujutru kako bi razgovarala o vojnoj strategiji, tehnologiji i oživljavanju mirovnog procesa.

Američki zvaničnik opisao je posjetu kao “napor Bijele kuće da ponovo pokrene mirovne pregovore”.

Prema izvorima bliskim ukrajinskoj vladi i evropskom zvaničniku, Ukrajina nije učestvovala u oblikovanju plana, već je samo okvirno o njemu obaveštena.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da američki predsjednik želi da se rat okonča i da postoji šansa ukoliko se pokaže fleksibilnost.

Trampova administracija i ruski zvaničnici sastavili su novi prijedlog za okončanje rata u Ukrajini koji predviđa velike ustupke Kijeva, rekli su izvori upoznati sa naporima za Fajnenšel Tajms.

Na planu je radila grupa američkih i ruskih zvaničnika, a jedan od arhitekata je Kiril Dmitrijev, šef ruskog državnog fonda i blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema izvorima, plan predviđa da Ukrajina ustupi preostale dijelove Donbasa, prepolovi broj svojih oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

Takođe bi bila smanjena američka vojna pomoć, zabranjeno raspoređivanje trupa bilo koje strane na ukrajinskoj teritoriji i ukinuta isporuka zapadnog naoružanja dugog dometa.

Plan uključuje i priznanje ruskog jezika kao zvaničnog, kao i formalni status za lokalnu granu Ruske pravoslavne crkve.

Izvori su rekli da je dokument u “velikoj mjeri naklonjen Rusiji i teško prihvatljiv za Ukrajinu”.

Zvaničnici u Kijevu rekli su da plan odgovara maksimalističkim zahtjevima Kremlja, a neki su ga opisali kao pokušaj Moskve da iskoristi političku slabost Zelenskog usred korupcionaškog skandala.

Nastavi čitati

Aktuelno