Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost, Džon Bolton, vjeruje da će Tramp pokušati pronaći način da SAD izvede iz NATO-a, piše Washington Post, prenosi Index.

Ovog mjeseca Tramp je izjavio da bi Rusiji dopustio da radi šta god želi s NATO-ovim članicama koje ne pokrivaju NATO-ova uputstva o vojnim ulaganjima. Tramp je na društvenim mrežama napisao da prijeti izlaskom iz NATO-a kako bi uvjerio druge članice da povećaju ulaganja u vojsku. “Neće to uraditi ako ih se ne pita”, napisao je Tramp prije nedjelju dana. “A ako ne, Amerika prva!”

Evropski ambasadori i diplomate pribojavaju se mogućeg Trampovog drugog mandata. Analitičari pokušavaju dokučiti koga će Tramp postaviti na ključne pozicije. Pribojavaju se da to neće biti ljudi poput Pompea i Boltona, koji su ranije uvjeravali Trampa da ne provodi nagle poteze, već ulizice koji se neće truditi suzdržavati ga u namjerama.

Kongres izglasao zakon, Tramp neće moći samostalno izvući SAD iz NATO-a

Krajem prošle godine, Kongres je izglasao zakon koji sprečava da predsjednici unilateralno povuku članstvo u NATO-u. Od sada za to su potrebne dvije trećine Senata.

Kao odgovor na rusku aneksiju Krima još 2014, članice NATO-a složile su se da će ulagati 2% svog budžeta na odbranu. Do 2023. države najbliže Rusiji, poput Poljske i Finske, ispunile su taj dogovor. Ispunile su ga i SAD i Velika Britanija. Francuska ga je gotovo ispunila ulažući 1,9% budžeta, a Njemačka je dostigla ulaganje od 1,65% budžeta.

Tramp smatra da Evropa “duguje” NATO-u

Tramp smatra da se radi o neispunjavanju obećanja, a ta ulaganja ispod očekivanja su mu glavni argument za nezadovoljstvo s NATO-om. Džejson Miler, portparol za Trampovu kampanju, kritikovao je Bajdena jer je u doba rata dopustio da evropske države iskorištavaju SAD.

H.R. Mekmaster, bivši Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, ponovo je govorio Trampu da je ulaganje od 2% budžeta smjernica, odnosno cilj, a ne uslov. Nijedna država formalno ne duguje taj novac SAD.

Na samitu članica NATO-a 2018, Tramp je neposredno pred govor pozvao savjetnika Boltona za sto i pitao ga: “Da li bi trebalo da donesemo istorijsku odluku i izađemo iz NATO-a?” Bolton je odgovorio da dođe do te crte, ali da je ne pređe.

Sastanak je počeo te se govorilo o Ukrajini i Gruziji. Tramp je prekinuo raspravu i zatražio da vođe istog trenutka udvostruče svoje ciljeve ulaganja u vojsku, inače će “napraviti svoju stvar”. Tramp je potom prozivao vođe jednog po jednog, govoreći da, usprkos tome što su prema njemu dobri, to ne pokazuju ulaganjem u vojsku. Vođa NATO-a, Stoltenberg, pokušao je smiriti situaciju, a američki predsjednik napustio je sastanak, proglasivši pobjedu.

Budućnost NATO-a

Čak i bez formalnog izlaska, drugi mandat Trampa mogao bi značajno promijeniti odnose u NATO-u. Njegov stav o nedovoljnom ulaganju u vojsku postao je popularan među analitičarima spoljnih politika iz redova republikanaca.

Novi konsenzus oko stava prema NATO-u artikulisao je bivši šef Pentagona, Kristofer C. Miler, na Projektu 2025, koaliciji preko 90 konzervativnih grupa koje je okupila fondacija Heritage, da bi osmislili planove za sljedeću republikansku administraciju. Miler je predložio da se “NATO transformiše tako da saveznici SAD mogu isporučiti većinu konvencionalnih snaga koje su potrebne za suzbijanje Rusije, a da se istovremeno smanji prisutnost američkih snaga u Evropi.”

Čak i ako je članica NATO-a napadnuta, jedina osoba koja može narediti američkoj vojsci da krene u rat je američki predsjednik; ne postoji članak u pravilniku koji bi ga na to mogao pravno natjerati. Ako Tramp odluči da neće braniti teritoriju NATO-a, Savez će izgubiti moć odvraćanja, od čega posebno strahuju evropske države koje graniče s Rusijom.

Francuski predsjednik Emanuel Makron podstiče razvoj vojske u sklopu Evropske unije, ali se s time ne slažu sve članice.

Vođa NATO-a, Stoltenberg, odgovorio je na Trampove komentare: “Moramo slušati i zapamtiti da kritike nisu uperene izravno na NATO, već na činjenicu da članice ne troše dovoljno na NATO.”

Nije se osvrnuo na činjenicu da je Tramp rekao kako bi dopustio rusku invaziju na članice koje ne ulažu 2% budžeta u vojsku.