Connect with us

Svijet

TRAMP traži od suda da ga ZAŠTITI OD PROGONA

Bivši američki predsjednik Donald Tramp pozvao je savezni Apelacioni sud u Vašingtonu da odbaci krivični progon protiv njega zbog subverzije saveznih izbora, ponovo tvrdeći da je Trramp zaštićen predsjedničkim imunitetom.

Tramp želi da Apelacioni sud poništi presudu nižeg suda kojom se odbijaju njegove tvrdnje o imunitetu u slučaju izborne subverzije u predmetu koji vodi specijalni tužilac Džek Smit.

U podnesku se ponavlja ono što su advokati bivšeg predsjednika više puta tvrdili – da je Tramp radio u svom službenom svojstvu predsjednika na “osiguranju integriteta izbora” kada je osporavao izborne rezultate 2020. i da stoga ima imunitet, te da je optužnica protiv njega neustavna jer predsjednici, kako tvrde Trampovi advokati, ne mogu biti krivično gonjeni za “djela po službenoj dužnosti” osim ako ih Senat ne opozove i ne osudi.

“Ustav uspostavlja snažnu strukturnu provjeru kako bi spriječio političke frakcije da zloupotrebe ogromnu prijetnju krivičnim gonjenjem da onesposobe predsjednika i napadnu njegove političke neprijatelje”, napisali su u subotu Trampovi advokati. Advokati podsjećaju da Predstavnički dom Kongresa SAD ima pravo da pokrene postupak opoziva predsjednika, a da Senat ima pravo da ga na osnovu optužnice osudi.

“Kongres je to morao odobriti opozivom i osudom predsjednika. To se ovdje nije dogodilo, tako da predsjednik Tramp ima apsolutni imunitet”, naveli su advokati.

Apelacioni sud je ubrzao razmatranje njegove žalbe i trebalo bi da sasluša usmene argumente o ovom pitanju 9. januara. Okružna sutkinja Tanja Čutkan, koja nadgleda njegov krivični predmet, privremeno je pauzirala sve proceduralne rokove u predmetu dok traje žalbeni postupak.

Vrhovni sud je u petak odbio Smitov zahtjev da sudije odmah saslušaju slučaj prije nego što vašingtonski sud ima priliku da se izjasni. Obje strane će imati mogućnost žalbe na eventualnu odluku Apelacionog suda.

Svijet

SNIMAK POSTAO VIRALAN! Erdogan uhvatio Makronov srednji prst i ne pušta (VIDEO)

Snimak rukovanja turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i francuskog predsjednika Emanuela Makrona tokom šestog samita Evropske političke zajednice koji je u petak održan u Albaniji postao je viralan.

Na snimku se vidi da je Erdogan svojom lijevom rukom uhvatio Makronovu desnu ruku i povukao je te počeo tapšati svojom desnom rukom. Makron tada svojom lijevom rukom odozgo hvata Erdoganovu desnu ruku.

Međutim, Erdogan tada svojom desnom rukom hvata kažiprst i srednji prst Makronove lijeve ruke. Makron odmah uspijeva izvući kažiprst iz Erdoganovog stiska, ali Erdogan sljedećih nekoliko sekundi drži Makronov srednji prst i ne pušta ga.
Kako je snimak postao viralan, mnogi su počeli nagađati o tome zašto se Erdogan tako ponio tokom kratke interakcije s Makronom.

Prema turskim medijima, Erdogan je tako reagovao jer je “Makron pokušavao uspostaviti psihološku superiornost” stavljajući ruku na rame turskog predsjednika, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

OPET CRNE PROGNOZE! Samo ovo će preživjeti vještačku inteligenciju

Bil Gejts je jedan od vodećih glasova u tehnologiji. Osnivač Majkrosofta odigrao je ključnu ulogu u usponu personalnih računara, razvoju koji je promijenio našu budućnost i otvorio put našim kompjuterima, mobilnim telefonima i načinu na koji radimo.

U razgovoru sa “Indijan Еkspres”, Gejts je podelio svoje misli o vještačkoj inteligenciji, uključujući tri profesije za koje misli da neće biti zamijenjene seizmičkom tehnologijom.

Kako je objavio veb-sajt “Marka”, Gejts predviđa da će tri karijere biti bezbjedne od vještačke inteligencije: biologija, stručnjaci za energetiku i programeri.
Prema Gejtsu, biolozi pokreću veliki dio ljudskog razvoja i otkrića, sve kroz kreativne i intuitivne procese koje je vještačkoj inteligenciji teško shvatiti i replicirati.

Iako vještačka inteligencija može poslužiti kao odličan alat za istraživanje i raščlanjivanje informacija, ljudski mozak je i dalje sposoban da sastavlja hipoteze i pravi skokove u razmišljanju, što je rezultiralo nekim od najvećih dostignuća u ljudskoj istoriji.

U slučaju energetskih stručnjaka i programera, slično je. Iako je vještačka inteligencija odlično opremljena za rukovanje istraživanjima i ogromnim količinama podataka, i dalje joj nedostaju sposobnosti koje posjeduje ljudski mozak, što ljudima omogućava da kreiraju komplikovane softverske programe ili da se prilagode zahtjevima globalne energije, posebno u svijetu koji postaje sve nepredvidiviji.

Da li postoje još neki poslovi koji su bezbjedni od vještačke inteligencije?

Gejts je raspravljao o vještačkoj inteligenciji, jer je tehnologija zauzela istaknutije mjesto u kulturi, držeći ljude informisanim o našoj neizvjesnoj budućnosti.

U razgovoru sa Džimijem Falonom, Gejts je otkrio da bi sportisti takođe mogli biti bezbjedni od toga da njihovi poslovi postanu zamjenjivi.

“Znate, kao bejzbol. Nećemo željeti da gledamo računare kako igraju bejzbol“, rekao je.
“Dakle, biće nekih stvari koje ćemo rezervisati za sebe, ali što se tiče pravljenja stvari, premještanja stvari i uzgoja hrane, vremenom će to biti u osnovi riješeni problemi”, dodao je on.

Nastavi čitati

Svijet

Orban “EU treba da se pridruži Americi u rješavanju sukoba u Ukrajini”

Evropska unija treba da se pridruži američkom pristupu rješavanja sukoba u Ukrajini, nema smisla ići različitim putevima, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Ako Evropa teži prekidu vatre u Ukrajini, Orban je istakao da u tom slučaju treba da zaboravi na sankcije i vrati se normalnoj ekonomskoj saradnji sa Rusijom, a to će pružiti ogroman broj ekonomskih mogućnosti.

“ Evropljani moraju da shvate da nema smisla ići različitim putevima, hajde da se pridružimo Amerikancima. Potrebni su nam direktni američko-ruski, a zatim ili prije toga, rusko-evropski pregovori”, rekao je Orban za TV2.

On je dodao da rusko-ukrajinski pregovori nikada neće okončati ovaj rat.

“Nadamo se da će se to dogoditi što je prije moguće, ali zasad možemo samo da se nadamo tome”, istakao je Orban.

Mađarski premijer je izrazio nadu da će se uskoro dogoditi sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, kako bi strane mogle da razgovaraju ne samo o sukobu u Ukrajini, već i o “pitanju sankcija i ekonomske saradnje”.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno