Connect with us

Svijet

Tramp žali što nije lider SAD: Da sam ostao mnoge stvari bi bile drugačije

Bivši pedsjednik SAD Donald Tramp posjetio je danas da je još 2018. godine tadašnju kancelarku Angelu Mekel i njemačke zvaničnike upozoravao na opasnost od zavisnosti od ruskog gasa, ali da ga nisu ozbiljno shvatili.

Naglasio je da bi mnoge stvari danas u svijetu bile drugačije da se administracija nije promijenila dolaskom Dzozefa Bajdena na čelo SAD.

Tramp je na Newsmax TV u kultnoj emisiji “Wake up America” čiji je autor čuveni Rob Finerti, a u kojoj je, kako je ambasador Ričard Grenel najavio, trebalo da bude emitovan intervju sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekao da je Nijemce upozoravao na potencijalni problem sa energentima, ali nisu slušali.

Pred početak telefonskog uključenja 45. predsjednika SAD u emisiju, emitovan je prilog kako je Tramp još 2018. godine naglašavao da Njemačka ne smije da zavisi od ruskog gasa i to u mjeri od 72 odsto i da su to njemački zvaničnici dočekali sa podsmijehom.

Tramp je podsjetio da je Merkel upozorio da će gasovod Sjeverni tok 2, koji je trebalo da ih snabdijeva gasom iz Rusije, Njemačku učiniti još zavisniju od uvoza ruskih energenata.

“Ako 72 odsto energije dobijate iz Rusije, vrlo brzo ćete se predati”, podsjetio je Tramp na tadašnje upozorenje Mekrelovoj i ostalim njemačkim zvaničnicima i dodao da se Njemačka sada vraća staromaodnim energentima, poput uglja uprkos stavovima da će realizovati zelenu agendu.

U razgovoru u kojem je akcenat ipak bio na Trampovom prvom odlasku u ljetnjikovac na Floridi u Palm Biču, u Mar-a-Lago, nakon što je FBI napravio pretres, Tramp je rekao da je za vrijeme obavljanja dužnosti predsjednika SAD više puta kontaktirao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, koji sada, kako je dodao, želi da pokaže snagu u Ukrajini.

Prema njegovim riječima, više puta su razgovrali za razliku od sadašnje administracije koja nije u kontaktu sa Putinom.

“Imao sam i dobar lični odnos sa kineskim presjednikom Si Ðinpingom iako SAD i Kina nisu imali dobre odnose”, rekao je Tramp i izrazio uvjerenje da se danas ne bi dešavalo to što se dešava vezano za Tajvan da je ostala stara administracija.

Tramp je podsjetio da za vrijeme njegovog mandata nije bilo novih ratova.

U studiju je kao gost bio i bivši specijalni izaslanik Bijele kuće za dijalog Beograda i Prištine ambasador Ričard Grenel koji je takođe vodio dio razgovora sa bivšim predsjednikom Trampom o objavljivanju video-snimka racije na imanju Mar-a-Lago.

Tramp je ocijenio da mu je sve to ličilo na “vojni udar”.

“Oni radije ne bi dali da (objavim snimak) zbog bezbjednosti agenata FBI-a koji su okupirali imanje”, rekao je Tramp.

Naglasio je da to ipak neće učiniti zbog tih ljudi, zbog njihove bezbjednosti, jer su ga zamolili da to ne objavljuje.

“Ako želite da znate istinu. Imam odličan odnos sa ljudima u FBI-u”, rekao je Tramp.

Grenel je bio i vršilac dužnosti direktora Nacionalne obaveštajne agencije, tijela koje usmjerava i nadzire 17 obavještajnih agencija i njihov rad.

 

   
Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno