Connect with us

Svijet

TRAMPOVA OBEĆANJA: Zabrana ulaska muslimanima, kraj slanja američkog blaga Ukrajini

Masovne deportacije, zabrana ulaska za muslimane, tarife na svu uvoznu robu – to su pitanja na koja se fokusira Donald Tramp, lider u trci republikanaca za predsedničku nominaciju uprkos krivičnim postupcima koji se protiv njega vode, dijametralno su različita od onih na koja se fokusira aktuelni predsjednik Džo Bajden.

“Glas Amerike” prenosi analizu “AP” da će, ako se ostvare, Trampovi planovi označiti velike promjene u državnoj upravi, čak i veće nego u prvom mandatu. Prve četiri godine Trampa obilježili su haos, unutrašnje borbe i brojne predsjedničke uredbe koje su poslije poništavali sudovi.

Evo šta sada najavljuje Tramp ako dođe na vlast.

Tramp obećava da će pokušati da otpusti desetine hiljada zaposlenih u državnoj upravi jer želi da “totalno uništi duboku državu”.

To će pokušati da uradi uz pomoć uredbe koju je donio 2020. poznate kao “Raspored F”, koja mu omogućava da premjesti na druga radna mjesta veliki broj radnika. Fokus će mu, kako je najavio, biti na “korumpiranim birokratama u sistemu pravosuđa, nacionalnoj bezbjednosti i obavještajnim službama”.

Pretpostavlja se da bi mete mogle da budu zaposleni u FBI-u i pravosuđu koji su uključeni u krivične postupke protiv Trampa.

Takođe želi da se obračuna sa onma koji novinarima dostavljaju informacije. Najavio je i da će zaposleni u državoj upravi morati da prolaze novu obuku.

Granica SAD i Meksika
Tramp je obećao da će ako dođe na vlast “momentalno zaustaviti invaziju na južnoj granici SAD” i okončati ilegalnu imigraciju.

Dio tog plana je, kako kaže, najmasovnija deportacija u američkoj istoriji, usmjerena na ilegalne imigrante – posebno na one koji imaju “simpatije prema džihadu”. Najavio je i da će ukinuti studentske vize onima koji imaju anti-američke i anti-semitske stavove.

U pokušaju da obezbijedi granicu SAD i Meksika, Tramp kaže da će tamo rasporediti desetine hiljada vojnika koji su trenutno u inostranstvu, kao i da će neke federalne agente – poput onih iz Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) i FBI-a, prebaciti u graničnu službu. Obećava i još zida na granici.

Bivši predsjednik želi da ponovo uvede zabranu ulaska muslimanima iz sedam zemalja u SAD, koja je već bila na snazi kad je bio na vlasti. Poslije napada Hamasa na Izrael, obećao je da će uvesti “ideološku proveru” za imigrante. Cilj mu je da se zabrane “opasni ludaci, hejteri, rasisti i manijaci” i oni koji su “naklonjeni radikalnim islamističkim teroristima i ekstremistima”.

Tramp kaže da će ukinuti praksu dobijanja američkog državljanstva po rođenju za one koji su u SAD ileaglno. Odnosno, da bi dijete dobilo državljanstvo po rođenju, barem jedan roditelj mora biti državljanin ili da bude u SAD po legalnoj osnovi.

Trgovina
Ako dođe na vlast, Tramp obećava da će uvesti tarife od 10 odsto na skoro svu uvoznu robu, a trgovci će plaćati veće kazne ako budu kršili postojeće propise.

Apelovaće na Kongres da usvoji “Trampov akt o recipročnoj trgovini” čime se predsjedniku daju ovlašćenja da uvede tarife onim zemljama koje su Americi to uvele.

Veliki dio agende fokusiran je na Kinu.

Tramp je predložio četvorogodišnji plan za potpuno ukiranje kineske uvozne robe, uključujući osnovne namirnice, elektroniku, lijekove i čelik. Želi da kineskim kompanijama zabrani da u SAD posjeduju važnu infrastrukturu u sektorima energetike, tehnologije, poljoprivrede. Tvrdi da će naterati kineske vlasnike da prodaju imovinu koja “dovodi u opasnost nacionalnu bezbjednost SAD”.

Spoljna politika
Tramp najavljue da će i prije inauguracije okončati rat Rusije i Ukrajine. To podrazumjeva i zaustavljanje “neprekidnog slanja američog blaga Ukrajini”. Tramp kaže da će od evropskih zemalja tražiti da Americi nadoknade troškove dopunjavanja potrošenih zaliha.

Nije precizirao da li će insistirati da se Rusija povuče iz Ukrajine, sa teritorija koje je okupirala.

Kaže da će stajati uz Izrael koji je u ratu sa Hamasom i da će podržati pokušaje Izraela da “uništi” militante. Tramp najavljuje da će ponovo “fundamentalno preispitati” svrhu i misiju NATO-a.

Prava transrodnih osoba
Tramp je izjavio da će od Kongresa tražiti da usvoji zakon prema kojem postoje “samo dva pola” data na rođenju.

Bolnice koje rade hormonske terapije i operacije promjene pola više neće dobijati sredstva iz federalnog budžeta, jer neće ispunjavati federalne standarde o zaštiti zdravlja i bezbjednosti.

Tražiće od Kongresa da zabrani hormonske ili hiruške intervencije za transrodne maloljetnike. Ljekari obično vode maljoletnike kroz terapiju prije medicinske intervencije i hormonske terapije su mnogo češće nego operacije. U SAD su dostupne više od decenije i odobravaju ih sve velike zdravstvene organizacije – poput Američkog medicinskog udruženja.

Energetika
Trampov cilj je da SAD imaju najjeftiniju struju od svih zemalja na svijetu, uključujući i Kinu.

Kaže da bi podržao bušenje nafte na javnom zemljištu i da bi ponudio poreske olakšice proizvođačima gasa, uglja i nafte. Time bi poništio politiku Bajdenove administracije da se podstiče upotreba električnih automobila i propišu nove granice zagađenja – koje bi zahtjevale da do 2030. godine najmanje 54 odsto vozila u SAD budu električna.

Tramp ponavlja da će istupiti iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama i da će ukinuti propise Bajdenove administracije koji se odnose na sijalice, šporete na gas, mašine za pranje sudova i određeni tip tuševa.

Obrazovanje
Bivši predsednik je obećao da će zatvoriti Sekretarijat za obrazovanje, ali i dalje želi da ima uticaj na lokalne školske distrikte i koledže.

Predlaže da se iz federalnog budžeta daje novac onim državama i školskim distriktima koji ukinu postojeću zaštitu od otpuštanja za nastavnike, usvoje princip nagrađivanja nastavnika po zasluzi i odobre direktan izbor direktora škola od strane roditelja.

Tramp kaže da bi ukinuo finansiranje školama koje traže obaveznu vakcinaciju i nošenje maski, kao i da bi promovisao molitve u javnim školama. Borio bi se za takozvano “patriotsko obrazovanje” – da se djeca uče da “vole svoju zemlju, a ne da je mrze, kao što to uče sada”. Tramp se zalaže za “nukelarnu porodicu, sa ulogama oca i majke”.

Da bi dodatno zaštitio učenike, najavljuje da će podržati one školske okruge koji dozvole nastavnicima da nose oružje. Obezbjedio bi novac iz budžeta za škole koje bi unajmile veterane, policajce u penziji i druge obučene za rukovanje vatrenim oružjem da rade kao školski čuvari.

Beskućnici
Bivši predsjednik želi da ukloni beskućnike sa ulica tako što će sagraditi šatorska naselja na otvorenim i jeftinim parcelama. Kaže da će raditi sa državama da ukinu “urbano kampovanje”, te da oni koji to budu radili mogu da završe u zatvoru ili u nekoj zdravstvenoj ustanovi.

Tramp želi da ponovo aktuelizuje velike mentalne bolnice koje će primati one sa “ozbiljnim mentalnim oboljenjima” ili “opasno poremećene”.

Javna bezbjednost
Jedno od obećanja je i da će poslati Nacionalnu gardu u gradove koji se bore sa nasiljem, poput Čikaga.

Tramp najavljuje da će od policijskih stanica koje dobijaju novac od Sekretarijata za pravosuđe tražiti da koriste kontroverzne policjske metode poput zaustavljanja i pretresa. Smatra da lokalna policija treba da ima ovlašćenja da puca u osumnjičene za krađu u prodavnicama.

“Jednostavno je, ako kradete u prodavnici, treba da očekujete da neko puca u vas dok izlazite”, nedavno je izjavio Tramp.

Pozvao je na smrtnu kaznu za trgovce drogom i krijumčare žena i ljudi, prenosi “Kurir”.

Related Topics:

Svijet

NEMA KRAJA! Tramp poslao još sedam pisama o carinama

Američki predsjednik Donald Tramp poslao je danas pisma o carinama za još sedam trgovinskih partnera SAD – Filipinima, Bruneju, Moldaviji, Alžiru, Libiji, Šri Lanki i Iraku.

Prema Trampovim pismima, carine na uvoz iz Šri Lanke, Libije, Iraka i Alžira u SAD iznosiće 30 odsto, iz Moldavije i Bruneja 25 odsto, a sa Filipina 20 odsto, počev od 1. avgusta, prenosi AP.

Tramp je takođe dodao da će kasnije u toku dana objaviti carine na uvoz robe iz iz drugih zemalja.

Pisma su objavljena na Trampovoj mreži Truth Social nakon isteka 90-dnevnog pregovaračkog perioda, a Tramp je juče rekao da neće biti novih produženja rokova za zemlje koje prime pisma.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič rekao je poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu da je EU pošteđena povećanih carina sadržanih u pismima koje je poslao Tramp i da bi produženje razgovora do 1. avgusta pružilo ”dodatni prostor za postizanje zadovoljavajućeg zaključka”.

Tramp je 2. aprila predložio carine od 20 odsto za robu iz EU, a zatim je zaprijetio da će je povećati na 50 odsto, a zatim je predložio početne carine od 10 odsto, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA SMJENA U RUSIJI! Putin smijenio Bogdanova

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je Mihaila Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije i specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku, prema ukazima objavljenim na portalu pravnih akata.
“Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije. Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa dužnosti specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku”, navodi se u dokumentima.

Ukazi stupaju na snagu danom njihovog potpisivanja, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

JOŠ NAM TO TREBA! Njemačka bi mogla razviti nuklearno oružje

Njemačka bi u slučaju političke odluke mogla da razvije nuklearno oružje, najopasnije naoružanje na svijetu, u roku od nekoliko mjeseci, ocijenio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.

Govoreći o globalnim nuklearnim pitanjima u intervjuu za više evropskih medija, Grosi je naveo i da je Ukrajina donijela ispravnu odluku kada je nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih predala svoje nuklearno oružje Rusiji, jer bi, kako je rekao, u suprotnom međunarodna zajednica mogla da odbije da prizna njen suverenitet, prenijela je poljska “Republika”.

Grosi je govorio i o izazovima koje predstavljaju Iran i Sjeverna Koreja, navodeći da međunarodna zajednica mora da održi dosljednost u nadzoru i inspekcijama, ali nije iznio konkretne detalje u vezi s aktuelnim stanjem u tim zemljama, prenosi Tanjug.

Posebno se osvrnuo na nuklearnu elektranu Zaporožje, koja se nalazi u ratnoj zoni na jugu Ukrajine i koja je trenutno pod ruskom kontrolom.

Iako je elektrana van funkcije, on je upozorio da opasnost ne dolazi iz tehničkih nedostataka, već iz rizika od vojnog udara.

“Za razliku od Černobilja, koji je koristio zastarjelu tehnologiju i imao ozbiljne bezbjednosne manjkavosti, Zaporožje koristi modernija rješenja iz 1990-ih, uključujući zaštitne kupole i savremenije reaktore. Međutim, problem je što se nalazi u zoni sukoba”, rekao je Grosi.

Istakao je da se u elektrani nalazi šest reaktora i velika količina upotrijebljenog nuklearnog goriva, što bi u slučaju direktnog napada moglo da dovede do ozbiljnog zagađenja i regionalne nuklearne katastrofe. Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je ranije da će raditi na tome da omogući svojoj zemlji da izgradi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, i da ponovo učini njemačku ekonomiju “lokomotivom rasta”.

Naglasio je da će nemačka vlada “obezbijediti sva finansiranja koja su Bundesveru potrebna da postane najjača konvencionalna vojska u Evropi”.

“Naši prijatelji i partneri to očekuju od nas, i više od toga – oni to zapravo zahtijevaju od nas”, kazao je tada Merc.

Rekao je i to da će Njemačka “ispuniti svoje obaveze”, u interesu Njemačke i NATO-a.

Merc je priznao da bezbjednost i uticaj Njemačke u svijetu zavise od “ekonomske snage” te zemlje.

Njemačka vlada planira uvođenje nove forme vojne obaveze koja bi se na početku temeljila na dobrovoljnoj bazi, prenijeli su nedavno njemački mediji.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je grupi parlamentarnih zastupnika predstavio nacrt zakona o vojnoj obavezi koja bi se temeljila na dobrovoljnosti.

Zakon predviđa skraćeni dobrovoljni vojni rok u trajanju od šest mjeseci, koji bi bilo moguće produžiti prema ličnoj želji.

Period od šest mjeseci omogućava obuku većeg broja vojnika od dosadašnje dvanaestomjesečne vojne službe.

Tokom ove skraćene vojne obuke regruti bi bili pripremani za jednostavnije zadaće poput kontrola ili čuvanja objekata. Svako produženje roka bi sa sobom donosilo dodatno stručno usavršavanje.

Prema medijskim izvorima, nacrt zakona predviđa ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u slučaju da se na dobrovoljnoj bazi ne uspiju pokriti potrebe Bundesvera, prenijela je Hina.

Upitnici kojima bi se regrutovali novi dobrovoljni regruti bili bi podijeljeni svim pripadnicima jedne generacije koji bi se tim putem izjašnjavali o tome jesu li spremni na vojni rok ili ne.

Za muškarce bi ispunjavanje upitnika bilo obavezno, a za žene ne.

Pistorius planira povećanje sadašnjeg saziva Bundesvera na ukupno 460.000 pripadnika.

Stručnjaci smatraju da Bundesver neće uspjeti doći do potrebnog broja vojnika isključivo na dobrovoljnoj bazi.

Zato postoje zahtjevi da se u nacrt zakona ubaci klauzula koja bi omogućavala automatski prelazak na obavezno služenje vojnog roka u slučaju da dobrovoljno služenje ne pokrije potreban broj vojnika.

Nastavi čitati

Aktuelno