Connect with us

Svijet

TRAMPOVA OBEĆANJA: Zabrana ulaska muslimanima, kraj slanja američkog blaga Ukrajini

Masovne deportacije, zabrana ulaska za muslimane, tarife na svu uvoznu robu – to su pitanja na koja se fokusira Donald Tramp, lider u trci republikanaca za predsedničku nominaciju uprkos krivičnim postupcima koji se protiv njega vode, dijametralno su različita od onih na koja se fokusira aktuelni predsjednik Džo Bajden.

“Glas Amerike” prenosi analizu “AP” da će, ako se ostvare, Trampovi planovi označiti velike promjene u državnoj upravi, čak i veće nego u prvom mandatu. Prve četiri godine Trampa obilježili su haos, unutrašnje borbe i brojne predsjedničke uredbe koje su poslije poništavali sudovi.

Evo šta sada najavljuje Tramp ako dođe na vlast.

Tramp obećava da će pokušati da otpusti desetine hiljada zaposlenih u državnoj upravi jer želi da “totalno uništi duboku državu”.

To će pokušati da uradi uz pomoć uredbe koju je donio 2020. poznate kao “Raspored F”, koja mu omogućava da premjesti na druga radna mjesta veliki broj radnika. Fokus će mu, kako je najavio, biti na “korumpiranim birokratama u sistemu pravosuđa, nacionalnoj bezbjednosti i obavještajnim službama”.

Pretpostavlja se da bi mete mogle da budu zaposleni u FBI-u i pravosuđu koji su uključeni u krivične postupke protiv Trampa.

Takođe želi da se obračuna sa onma koji novinarima dostavljaju informacije. Najavio je i da će zaposleni u državoj upravi morati da prolaze novu obuku.

Granica SAD i Meksika
Tramp je obećao da će ako dođe na vlast “momentalno zaustaviti invaziju na južnoj granici SAD” i okončati ilegalnu imigraciju.

Dio tog plana je, kako kaže, najmasovnija deportacija u američkoj istoriji, usmjerena na ilegalne imigrante – posebno na one koji imaju “simpatije prema džihadu”. Najavio je i da će ukinuti studentske vize onima koji imaju anti-američke i anti-semitske stavove.

U pokušaju da obezbijedi granicu SAD i Meksika, Tramp kaže da će tamo rasporediti desetine hiljada vojnika koji su trenutno u inostranstvu, kao i da će neke federalne agente – poput onih iz Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) i FBI-a, prebaciti u graničnu službu. Obećava i još zida na granici.

Bivši predsjednik želi da ponovo uvede zabranu ulaska muslimanima iz sedam zemalja u SAD, koja je već bila na snazi kad je bio na vlasti. Poslije napada Hamasa na Izrael, obećao je da će uvesti “ideološku proveru” za imigrante. Cilj mu je da se zabrane “opasni ludaci, hejteri, rasisti i manijaci” i oni koji su “naklonjeni radikalnim islamističkim teroristima i ekstremistima”.

Tramp kaže da će ukinuti praksu dobijanja američkog državljanstva po rođenju za one koji su u SAD ileaglno. Odnosno, da bi dijete dobilo državljanstvo po rođenju, barem jedan roditelj mora biti državljanin ili da bude u SAD po legalnoj osnovi.

Trgovina
Ako dođe na vlast, Tramp obećava da će uvesti tarife od 10 odsto na skoro svu uvoznu robu, a trgovci će plaćati veće kazne ako budu kršili postojeće propise.

Apelovaće na Kongres da usvoji “Trampov akt o recipročnoj trgovini” čime se predsjedniku daju ovlašćenja da uvede tarife onim zemljama koje su Americi to uvele.

Veliki dio agende fokusiran je na Kinu.

Tramp je predložio četvorogodišnji plan za potpuno ukiranje kineske uvozne robe, uključujući osnovne namirnice, elektroniku, lijekove i čelik. Želi da kineskim kompanijama zabrani da u SAD posjeduju važnu infrastrukturu u sektorima energetike, tehnologije, poljoprivrede. Tvrdi da će naterati kineske vlasnike da prodaju imovinu koja “dovodi u opasnost nacionalnu bezbjednost SAD”.

Spoljna politika
Tramp najavljue da će i prije inauguracije okončati rat Rusije i Ukrajine. To podrazumjeva i zaustavljanje “neprekidnog slanja američog blaga Ukrajini”. Tramp kaže da će od evropskih zemalja tražiti da Americi nadoknade troškove dopunjavanja potrošenih zaliha.

Nije precizirao da li će insistirati da se Rusija povuče iz Ukrajine, sa teritorija koje je okupirala.

Kaže da će stajati uz Izrael koji je u ratu sa Hamasom i da će podržati pokušaje Izraela da “uništi” militante. Tramp najavljuje da će ponovo “fundamentalno preispitati” svrhu i misiju NATO-a.

Prava transrodnih osoba
Tramp je izjavio da će od Kongresa tražiti da usvoji zakon prema kojem postoje “samo dva pola” data na rođenju.

Bolnice koje rade hormonske terapije i operacije promjene pola više neće dobijati sredstva iz federalnog budžeta, jer neće ispunjavati federalne standarde o zaštiti zdravlja i bezbjednosti.

Tražiće od Kongresa da zabrani hormonske ili hiruške intervencije za transrodne maloljetnike. Ljekari obično vode maljoletnike kroz terapiju prije medicinske intervencije i hormonske terapije su mnogo češće nego operacije. U SAD su dostupne više od decenije i odobravaju ih sve velike zdravstvene organizacije – poput Američkog medicinskog udruženja.

Energetika
Trampov cilj je da SAD imaju najjeftiniju struju od svih zemalja na svijetu, uključujući i Kinu.

Kaže da bi podržao bušenje nafte na javnom zemljištu i da bi ponudio poreske olakšice proizvođačima gasa, uglja i nafte. Time bi poništio politiku Bajdenove administracije da se podstiče upotreba električnih automobila i propišu nove granice zagađenja – koje bi zahtjevale da do 2030. godine najmanje 54 odsto vozila u SAD budu električna.

Tramp ponavlja da će istupiti iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama i da će ukinuti propise Bajdenove administracije koji se odnose na sijalice, šporete na gas, mašine za pranje sudova i određeni tip tuševa.

Obrazovanje
Bivši predsednik je obećao da će zatvoriti Sekretarijat za obrazovanje, ali i dalje želi da ima uticaj na lokalne školske distrikte i koledže.

Predlaže da se iz federalnog budžeta daje novac onim državama i školskim distriktima koji ukinu postojeću zaštitu od otpuštanja za nastavnike, usvoje princip nagrađivanja nastavnika po zasluzi i odobre direktan izbor direktora škola od strane roditelja.

Tramp kaže da bi ukinuo finansiranje školama koje traže obaveznu vakcinaciju i nošenje maski, kao i da bi promovisao molitve u javnim školama. Borio bi se za takozvano “patriotsko obrazovanje” – da se djeca uče da “vole svoju zemlju, a ne da je mrze, kao što to uče sada”. Tramp se zalaže za “nukelarnu porodicu, sa ulogama oca i majke”.

Da bi dodatno zaštitio učenike, najavljuje da će podržati one školske okruge koji dozvole nastavnicima da nose oružje. Obezbjedio bi novac iz budžeta za škole koje bi unajmile veterane, policajce u penziji i druge obučene za rukovanje vatrenim oružjem da rade kao školski čuvari.

Beskućnici
Bivši predsjednik želi da ukloni beskućnike sa ulica tako što će sagraditi šatorska naselja na otvorenim i jeftinim parcelama. Kaže da će raditi sa državama da ukinu “urbano kampovanje”, te da oni koji to budu radili mogu da završe u zatvoru ili u nekoj zdravstvenoj ustanovi.

Tramp želi da ponovo aktuelizuje velike mentalne bolnice koje će primati one sa “ozbiljnim mentalnim oboljenjima” ili “opasno poremećene”.

Javna bezbjednost
Jedno od obećanja je i da će poslati Nacionalnu gardu u gradove koji se bore sa nasiljem, poput Čikaga.

Tramp najavljuje da će od policijskih stanica koje dobijaju novac od Sekretarijata za pravosuđe tražiti da koriste kontroverzne policjske metode poput zaustavljanja i pretresa. Smatra da lokalna policija treba da ima ovlašćenja da puca u osumnjičene za krađu u prodavnicama.

“Jednostavno je, ako kradete u prodavnici, treba da očekujete da neko puca u vas dok izlazite”, nedavno je izjavio Tramp.

Pozvao je na smrtnu kaznu za trgovce drogom i krijumčare žena i ljudi, prenosi “Kurir”.

Related Topics:

Svijet

BEZBJEDONOSNI INCIDENT “Obezbjeđenje pucalo na čovjeka ispred sjedišta CIA” (FOTO)

Pripadnici obezbjeđenja pucali su na lice ispred sjedišta američke Centralne obavještajne agencije /CIA/ u Lengliju, u saveznoj državi Virdžiniji, rekao je izvor “Еn-Bi-Si njuzu”.

Prema istom izvoru, pucnjava nije bila smrtonosna.

Portparol CIA rekao je da se bezbjednosni incident desio ispred sjedišta Agencije, ali nije potvrdio da se dogodila pucnjava.
Portparol je dodao da je glavna kapija zatvorena i da zaposleni treba da potraže druge puteve.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SEDMICAMA JAVNO IGNORIŠE MASKA: Poznato zbog čega je naprasno postao nevidljiv u Vašingtonu

Na početku drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, jedna od najupečatljivijih ličnosti njegove administracije bio je najbogatiji čovjek na svijetu – Ilon Mask.

Miliarder je dobio zadatak da vodi neformalno ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE), prisustvovao je sastancima vlade, letio s Trampom u predsjedničkom avionu Air Force One i predsjednik ga je redovno hvalio zbog dobro obavljenog posla. Ipak, od početka aprila Tramp i drugi republikanci ga praktično više ne spominju.

Tokom februara i marta, Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social u prosjeku četiri puta sedmično pominjao Maska, ali od početka aprila nije ga spomenuo ni jednom, pokazuje analiza portala Politico. Ne spominje ga ni Trampov tim zadužen za prikupljanje donacija. Nameće se pitanje – čime je Mask zaslužio ovakav tretman – no sve ukazuje na to da se radi o pragmatičnoj odluci republikanaca, a ne o nekoj svađi između najbogatijeg čovjeka svijeta i predsjednika SAD-a. Njih dvojica i dalje komuniciraju, a Mask je s drugim biznismenima nedavno pratio Trampa na njegovom putovanju po Bliskom istoku.

Prema anketama javnog mnijenja, Mask je među biračima sve manje popularan, i to znatno manje nego Tramp. Početkom prošlog mjeseca, republikanski kandidat izgubio je važnu izbornu bitku za mjesto u vrhovnom sudu savezne države Wisconsin, gdje se Mask angažovao kao donator, ali je istovremeno postao i teret za republikance tokom kampanje.

“Završio je, gotovo je, nema ga više. U anketama prolazi užasno. Ljudi ga mrze. Došao je u Wisconsin i mislio da može kupiti glasove, stavio je sirastu kapu (simbol Wisconsina, op. a.) i ponašao se kao devetogodišnje dijete… Ne ide to tako. Ljude to vrijeđa”, požalio se jedan od republikanca iz Wisconsina pod uslovom anonimnosti.

Za Trampovu administraciju Mask je time postao nepotrebni teret. Pogotovo jer aktivnosti DOGE-a trenutno nisu toliko bitne za vladu koliko su to carinska politika i budžetske rasprave. Iako republikanski zakonodavci i dalje o Masku govore pozitivno kada ih se direktno pita, jer žele zadržati na svojoj strani njegovo ogromno bogatstvo, armiju pristalica i internetski uticaj, neki priznaju da bi za stranku bilo bolje da se Mask ne pojavljuje aktivno u kampanjama pred kongresne izbore 2026. godine.

“Ankete vam u suštini govore da Ilon radi odličan posao kada je u pozadini. Nadamo se da će tamo i ostati, da nastavi s tim poslom, ali da neće preuzeti ulogu zamjene u kampanji”, ocijenio je izvršni direktor konzervativnog Kluba za rast, David McIntosh.

Tišina s vrha

O Masku početkom aprila nisu prestali govoriti samo Tramp, već i njegovi najbliži savjetnici i zvanični profili Bijele kuće. Još krajem februara, Tramp je Maska koristio kao veliko mamac za donatore. “Volim Ilona Maska! Mediji pokušavaju da nas razdvoje i ne uspijevaju. On je sjajan”, pisalo je u Trampovoj poruci donatorima od 27. februara.

Ipak, Maskovo ime iz tih poruka gotovo da je nestalo već početkom marta. Jedini izuzetak bila je referenca na kačket s natpisom “Američki zaliv”, koji je milijarder nosio.

Odgovor Bijele kuće na upit novinara Politica o tome smatraju li Maska političkom slabošću, nije ga uopšte spomenuo. “Misija DOGE-a da smanji rasipanje, prevaru i zloupotrebe će se sigurno nastaviti. Zaposleni u DOGE-u, koji djeluju u njegovim različitim uredima, nastaviće sarađivati s administracijom predsjednika Trampa kako bi naša vlada postala efikasnija”, navodi se u odgovoru portparola Bijele kuće, Karoline Leavitt.

Za demokrate i dalje meta

Dok bi Maskovo povlačenje u pozadinu moglo koristiti republikancima, demokratama bi moglo otežati posao. Njihova izborna strategija, primijenjena i u spomenutim izborima u Wisconsinu, zasniva se na povezivanju republikanskih rivala s Maskom. Demokrati, ipak, tvrde da će njihova strategija i dalje biti efikasna, jer je malo vjerovatno da će Mask potpuno nestati iz javnosti.

Da Mask i dalje ima uticaj u vladi, svjedoči i to što je prošle sedmice pratio Trampa u posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao s tamošnjim liderima i govorio na investicionom forumu. Ništa nije ukazivalo na to da između njih postoji neki ozbiljan sukob.

Čak i ako Mask krajem maja napusti mjesto na čelu DOGE-a, to neće promijeniti činjenicu da je upravo najbogatiji čovjek svijeta imenovao rukovodstvo tog tijela.

“Problem nikad zapravo nije bio Ilon Mask, već elonmuskizam. On je autor njihovih strategija i nije riječ o teorijskoj krivici, već o stvarnim štetama koje su nanesene svijetu u partnerstvu s Trampom, o čemu će se voditi rasprave tokom izbora”, poručila je demokratska strateginja Jesse Ferguson.

Dokaz da demokratama ipak neće biti lako je i to da je, prema anketama, DOGE ocijenjen bolje kada se Mask u njegov rad ne uključuje, iako se funkcionisanje ovog pseudoministarstva njegovim odsustvom nije značajno promijenilo.

“Javnost je podržavala pokušaj da se okonča bespotrebno rasipanje u Vašingtonu, ali nije podržavala način na koji je to sprovođeno. Njegova misija da eliminiše rasipanje svakako je pomogla, ali retorika koju je koristio – nije”, zaključio je republikanski analitičar Frank Luntz, prenosi Klix.ba

Nastavi čitati

Svijet

I ERDOGAN SE POVLAČI “Više se neću kandidovati za predsjednika”

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da ne namjerava ponovo kandidovati za predsjednika, naglasivši kako je zemlji potreban novi ustav koji bi odražavao duh savremenog doba i demokratskih vrijednosti.
-Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika. Naš jedini cilj je unapređenje ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja. Živimo u novoj eri. Mislite li da u ovakvom dinamičnom svijetu možemo napredovati s ustavom nastalim u vrijeme puča, koji još uvijek odiše mentalitetom pučista? Turska više ne može ići naprijed s takvim ustavom. Potreban nam je ustav koji će predložiti civili, a ne pučisti – kazao je Erdogan, a prenijela agencija Anadolija

Erdogan već duže vrijeme zagovara donošenje novog ustava koji bi, kako tvrdi, bio “demokratskiji, civilniji i u skladu sa savremenim potrebama društva”.
Trenutni turski ustav donesen je 1982. godine, nakon vojnog puča iz 1980., i iako je više puta mijenjan, kritičari tvrde da još uvijek nosi obilježja autoritarnog sistema i vojno-pučističke logike.

Nastavi čitati

Aktuelno