Connect with us

Politika

TRIVIĆEVA JAKA NA RIJEČIMA, SLABA NA DJELIMA! Od opozicije do Đajićeve najveće podrške

Činjenica da rebalans budžeta Grada Banjaluka nije izglasan i da je nastavak vanredne sjednice prolongiran do daljnjeg, otkrio je još neke, političke, teško vidljive detalje.

Dok s jedne strane pljušte optužbe između SNSD-ovih Đajića i Umičevića, s druge strane se nije ni osušilo mastilo na saopštenju predsjednice NF Jelene Trivić, a dešavanja su je odmah demantovala. Trivićeva je činjenicu da su tri odbornika SNSD glasala za uvrštavanje na dnevni red rebalansa, od ukupno 11 koliko ova stranka ima u Skupštini grada Banjaluka, iskoristila da napadne gradonačelnika Draška Stanivukovića, ali i predsjednika PDP Branislava Borenovića, optužujući ih za koaliranje sa SNSD. Ni dva sata nakon toga, sjednica je prekinuta, a od rebalansa budžeta, za sada, nema ništa.

Kakvo je to koaliranje, ako dvije najveće stranke u gradskoj skupštini, u toj navodnoj koaliciji, ne mogu obezbijediti većinu, pitaju se iz PDP.

Priča o simbiozi se već primila među biračima, ali postavlja se pitanje kako onda nije došlo do dogovora oko rebalansa budžeta.

Međutim, iako se izjašnjavaju kao opozicija, od osnivanja NF, njihovi napadi su najviše usmjereni na Stanivukovića i PDP.

O programu se nije moglo mnogo čuti, sem na osnivačkoj skupštini. Sam program NF-a pretežno je sličan PDP-ovom, a osim programa u svoju novoosnovanu stranku Trivićeva je odvukla i poslanika PDP-a Radislava Dončića. Pitanja poput toga šta je cilj i želja ovakvog cijapanja opozicije, ostali su pretežno bez odgovora. Iz PDP-a, ali i dobrog dijela opozicije, stigle su optužbe da je osnivanje nove stranke isključivo lični interes Trivićeve. Posebno se ističe i to da se nije gadila ni na „režimskog poslanika“ Željka Dubravca, koji je, nakon što je podržao novi saziv Vlade Republike Srpske i SNSD-ovog četvrtog delegata u Domu naroda PS BiH.

Prema dobro obavještenim izborima, Trivićeva je, nakon kandidature za predsjednika Republike Srpske, bila prvi pik za ministra u Savjetu ministara, da je opozicija uspjela da formira vlast na nivou BiH. U slučaju da joj je bila obezbijeđena sigurna ministarska fotelja, Trivićeva bi zaboravila na nezadovoljstvo zbog, kako tvrdi, pokradenih izbora.

OD KOMPENZACIJE DO POTPISA ZA PROTESTE

Interesantno je da Trivićeva, koja ni dan danas ne odustaje od priče da je pokradena na izborima, nije bila hrabra na djelima, koliko na riječima. Naime, u uzavreloj političkoj situaciji nakon izbora, kada je opozicija organizovala velike proteste kojima su branili njen rezultat, za koji i danas tvrde da je bio pobjednički, Trivićeva nije potpisala zahtjev za održavanje skupa, niti je garantovala bezbjednost skupa, što nije bilo jednostavno kada uzmemo u obzir da su tu bile hiljade ljudi, a politička situacija napeta, nego su to svojim potpisima garantovali Branislav Borenović, Milan Radović i Nebojša Vukanović, svaki za jedan skup, od ukupno tri održana. I nakon toga, pored Stanivukovića, Trivićkine prve političke „mete“ su Borenović i Vukanović, što bi vjerovatno bio i Radović da se nije povukao iz politike. Zbog toga joj bivše kolege spočitavaju da je zaboravila na zahvalnost što su u tim momentima ne samo deklarativno, nego i organizaciono, pa na kraju i svojim potpisima kojima su mnogo rizikovali, stali uz nju.

Dobro upućeni kažu da ni to ne čudi, ako uzmemo u obzir njenu političku prošlost. Nakon što je bila član Gradskog odbora SDS Banjaluka, u vrijeme velikih previranja u ovom odboru prešla je, na velika vrata, u PDP. Prvo je imenovana za predsjednicu Ekonomskog savjeta te stranke, a zatim, ni godinu dana po učlanjenju, dobila visoko drugo mjesto na kompenzacionoj listi PDP. To joj je omogućilo mandat, a „saborništvo“ sa, prvo u tom momentu najpopularnijim mladim političarem Stanivukovićem, a zatim i sa Vukanovićem, veliku popularnost. Iz te popularnosti je crpila politički kapacitet za kandidaturu za predsjednika Republike Srpske, na koju je, prema vlastitom priznanju pretendovao i Stanivuković. Međutim, potpis za kandidaturu od strane predsjednika PDP Borenovića je dobila upravo Trivićeva, koja je ovih dana svim sredstvima udara upravo ka Borenoviću.

Nedavno je PDP objavio snimak na kojem se jasno čuje i vidi Jelena Trivić koja se zahvaljuje Borenoviću za mjesto na kojem jeste, i to samo nekoliko mjeseci prije nego što će početi da iznosi kritike na njegov račun. Još interesantniji je dio gdje se Trivićeva u govoru za rođendan PDP, 26. septembra 2022. godine, zahvaljuje Drašku Stanivukoviću, iako je priča o njegovom navodnom približavanju Dodiku tada već uveliko uzela maha. To Jeleni Trivić očigledno nije smetalo samo da bi osigurala Stanivukovićevu podršku. Iako ga je optuživala da je podrška izostala, brojevi govore drugačije: razlika između Jelene Trivić i Milorada Dodika u Banjaluci, na 31 kandidata, bila je oko 11.000 glasova, što je više nego što je Stanivuković samom sebi obezbijedio u trci sa jednim protivkandidatom, kada je imao nešto više od 9.000 glasova prednosti.

Jelena Trivić je uspjela da za vrlo kratko vrijeme od sebe rastjera sve dojučerašnje „saborce“, a prije svega one na osnovu kojih je gradila političku karijeru. Od nje javnost čuje samo kritike, a rješenja nema. I po nacionalnim, i po ekonomskim pitanjima, Trivićkini poslanici su obavezno bili protiv samo zbog toga što prijedlozi dolaze od vlasti ili od onih koje ona smatra za saradnike vlasti u opoziciji.

Mnogi analitičari i poznavaoci političkih prilika kažu da dosadašnje iskustvo pokazuje da je politika stalnog kritikovanja kratkog daha, te da potezi Jelene Trivić i Narodnog fronta do sada idu samo na ruku SNSD-u i koalicionim partnerima u vlasti.

Izvor: Tanjug Srpske

Related Topics:

Politika

“ZASLUŽIO TRI ORDENA BANA JELAČIĆA” Vukanović uputio oštru poruku Dodiku (VIDEO)

Dodik je odradio toliko stvari za Hrvatsku da može da dobije orden Bana Jelačića. Trebaju mu tri takva ordena.

Ovo je izjavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović. On je, gostujući u programu Fejs televizije, između ostalog, ustvrdio da je Branko Blanuša pobijedio na nedavnim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, kao i da lider SNSD Milorad Dodik to zna.

– Zna šta će se desiti ako se otvore vreće. Već prijete nestabilnostima ako se ponove izbori – izjavio je Vukanović.

Dodao je da se on iz Trebinja ne može boriti za BiH ako to neće da rade političari iz Sarajeva.

– Mi smo nosili težak krst. Kad je Dodik prijetio sukobima, kad se osjetila napetost, upalio sam auto došao u Sarajevo i rekao: “Sve je mirno, ne brinite”. Mi smo tad odigrali časnu ulogu. Da je neki ludak zapucao sa Trebevića u tom periodu, nastao bi haos! To što smo mi pristojni i nismo mafijaši kao Dodik, oni to vide kao slabost – naveo je Vukanović.

Na pitanje zašto je Dodiku bitno da Hrvati dobiju treći entitet, Vukanović je odgovorio da je lider SNSD “sluga i Beograda i Zagreba”.

– Čović će preko Milanovića i Plenkovića krenuti po svijetu i reći: “Došli su iz SDP blaži Bošnjaci koji govore da smo “ustaška kopilad”. Morate nam dati treći entitet”. Iskoristiće veze i diplomatiju da sebe predstave kao žrtve. Čović i HDZ nemaju šta da rade u Savjetu ministara. Platiće cijenu Dodik govori šta Čović misli. To je za Srbe suicidno – tvrdi Vukanović.

On je govorio i o izbornim krađama na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske.

– Ima još većih krađa na drugim biračkim mjesta za koje CIK nije tražio da se otvore kutije. Šta je Dodiku da da po milion evra svakom članu CIK? Za njega je novac neograničen resurs. Mi se borimo kopljima protiv tenkova! Bošnjaci, koje je Dodik najgore izvrijeđao, kažu da nema razlike između Dodika i Vukana – rekao je Vukanović.

Na pitanje da će on li biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na izborima 2026, Vukanović je odgovorio: “Duga je godina, vidjećemo“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Manje društvenih mreža u djetinjstvu – BOLJA BUDUĆNOST ZA NAŠU DJECU”

Član Pokreta Sigurna Srpska i narodni poslanik Bojan Kresojević ponovio je pitanje regulisanja upotrebe društvenih mreža među djecom, ističući da je stroža kontrola neophodna radi zaštite njihovog mentalnog i fizičkog razvoja.

Kresojević podsjeća da je još prije više od godinu dana u intervjuu za „Glas Srpske“ predložio da se u Republici Srpskoj zabrani korišćenje društvenih mreža mlađima od 14 godina, te dodaje da su nedavne međunarodne prakse pokazale da je takav pristup opravdan.

– „Manje društvenih mreža u djetinjstvu – bolja budućnost za našu djecu! U intervjuu za ‘Glas Srpske’ prije nešto više od godinu dana izjavio sam da je u Republici Srpskoj potrebno zabraniti društvene mreže mlađima od 14 godina. Prije nekoliko dana smo vidjeli da je Australija usvojila zakon po kojem je zabranjeno korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je još radikalniji pristup.“ – naveo je Kresojević.

On podsjeća da je i struka stala iza ovakvih stavova, naglašavajući da djeca nisu spremna da se nose s negativnim stranama digitalnog prostora.

– „Sociolog Jadranka Berić, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a, izrazila je bezrezervnu stručnu podršku ovakvom pristupu.“ – istakao je on.

Kresojević postavlja i ključno pitanje – da li je zabrana društvenih mreža zapravo ograničenje slobode?

– „Da je u životu važna samo sloboda, bez obzira na rizike – vožnja automobila bi bila dozvoljena i djeci. Prema tome, rizici od internet nasilja, bolesti zavisnosti, nepravilnog fizičkog i mentalnog razvoja su mnogo veći od koristi korištenja društvenih mreža za djecu.“ – poručuje Kresojević.

Na kraju, upućuje jasan apel institucijama.

– „Pozivam Vladu Srpske da razmotri ovu inicijativu, djeca će nam biti zahvalna!“ – naglasio je poslanik PSS-a.

Kresojevićeva inicijativa ponovo otvara društvenu raspravu o zaštiti djece u digitalnom dobu, a očekuje se da će tema dobiti dodatnu težinu u predstojećem periodu.

Nastavi čitati

Politika

I mrtvi “glasaju” u BiH! “NAŠLA SAM IME POKOJNOG SUPRUGA NA BIRAČKOM SPISKU”

Svaki put na posljednjih nekoliko izbora našla sam ime pokojnog supruga na biračkom spisku. Išla sam kod nadležnih više puta tražeći da ga izbrišu sa spiska, ali to nikada nije urađeno i na svakim narednim izborima njegovo ime je i dalje tu.

Tvrdi ovo za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, komentarišući sve češće navode u javnosti da je birački spisak u BiH “prenaduvan” i da po potrebi na birališta “izlaze” i mrtvi.

Da ne bude da je ovdje riječ o nečem izmišljenom svjedoči i izjava našeg drugog sagovornika koji nije želio da mu se pominje ime, a koji takođe tvrdi da je tokom glasanja na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske primijetio da na biračkom spisku u mjestu gdje glasa pišu imena nekoliko osoba koje više nisu među živima.

“Istina, na mjestu na kojem treba da se potpišu ti umrli zaista nije pisalo ništa, pa ne mogu da tvrdim da li je to na kraju popunjeno ili ne, ili je samo tako ostalo. Ali, ono što sam primijetio jeste i da je na spisku bilo i nepoznatih imena koji ovdje ne žive već godinama, a i ne zna se da li su među živima”, tvrdi on.

Sve ovo je javna tajna u BiH već godinama, a poruke da se zbog takvih stvari, ali i činjenice da su se iz BiH odselile desetine hiljada građana i da se nikada nisu vratili, ali se nisu odrekli bh. dokumenata, razlog je što brojni traže da se birački spisak “prečisti od takvih”.

Kalaba: Trenutno nema rješenja
Međutim, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Jovan Kalaba izjave da je birački spisak “prenaduvan” i da ga treba prečistiti naziva čistim pametovanjem od strane tih koji zagovaraju i izjavljuju tako nešto.

“Ti što pametuju, što sve znaju, pa neka kažu konkretan prijedlog kako da se ovo riješi. Milion je tu anomalija”, kaže Kalaba za “Nezavisne novine”.

Poručuje da za ovu situaciju trenutno nema rješenja.

“Nikome se ne smije uskratiti njegovo biračko pravo. Svaki punoljetni građanin ili građanin koji je izvadio lična dokumenta je upisan u centralni birački spisak. Drugi je problem što je čovjek izvadio ličnu kartu, živio na prostorima BiH pa otišao, na primjer, u Australiju. U Australiji može umrijeti, niko ovdje neće javiti. A mi ga tek tako ne možemo brisati, kao što ne možemo brisati ni nekoga što je otišao u Njemačku, a nije se odjavio – on je i dalje naš građanin na osnovu ličnih dokumenata. Većina ih je otišla a nije se odjavila”, navodi Kalaba.

Kako se neko briše sa centralnog biračkog spiska?
Da bi neko bio obrisan sa centralnog biračkog spiska (CBS) mora da bude zadovoljen jedan od tri uslova… Prvi je da ta osoba više nije među živima, drugi je na osnovu poništenja JMBG (jedinstvenog matičnog broja građanina), što se dešava odricanjem od državljanstva i drugim upravnim postupcima. Treći razlog zbog kojeg neko ne može biti na CBS jeste ako CIK BiH odluči da mu oduzme pravo glasa (zbog poslovne sposobnosti ili postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom).

Jovan Kalaba, prvi čovjek CIK BiH, kaže da ta institucija nema ništa sa brisanjem osoba sa centralnog biračkog spiska, te pojašnjava postupak brisanja sa CBS preminule osobe.

“Brisanje se vrši tako što se dostavi umrlica čovjeka u mjesni ured, kod matičara. Nakon toga matični ured to dostavlja MUP-u, a MUP dalje dostavlja Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka – IDDEEA. To je taj put. CIK sa tim nema ništa. Mislim da se MUP-u pa onda i IDDEEA jednostavno ne dostavljaju ti podaci, da je u tome problem. Tu se krug zatvara”, poručuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

IDDEEA: Od 2013. sa biračkog spiska obrisano 580.000 građana
Koliko CIK BiH nije odgovoran ko se nalazi na biračkom spisku, tako nije ni IDDEEA koja taj spisak dostavlja CIK-u.

Tvrde ovo za “Nezavisne novine” iz ove agencije, naglašavajući da oni vode i tehnički održavaju centralne evidencije ličnih podataka, a sve prema podacima iz MUP-ova u BiH.

“Posebno naglašavamo da je obaveza Agencije da najkasnije 45 dana prije dana izbora dostavi konačan birački spisak svih državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji na dan izbora pune 18 godina. Agencija nema nadležnost da mijenja, dopunjuje ili na bilo koji način uređuje podatke u ovim evidencijama. Unošenje i ažuriranje podataka o građanima isključiva je nadležnost izvornih organa, odnosno MUP-ova, koji su dužni da u saradnji s matičnim uredima unose sve promjene, uključujući i podatke o smrti lica”, kažu iz IDDEEA.

Dalje navode da kada izvorni organ unese informaciju o smrti građanina u službenu evidenciju, taj podatak se automatski reflektuje u evidencijama koje IDEEA održava, te se takvo lice po automatizmu briše i sa biračkog spiska.

A prema podacima kojima raspolaže IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine sa biračkog spiska je iz različitih razloga obrisano 580.428 osoba.

“Od tog broja na osnovu evidentirane smrti brisano je 553.821 lice. Zatim, 25.943 lica su brisana na osnovu poništenja JMBG”, kazali su iz IDDEEA.

Ono što je zanimljivo, od 2013. do danas na osnovu odluke CIK BiH da im oduzme biračko pravo bez prava glasa je ostalo 664 građana.

Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH održanim 2024. pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra 2025, pravo glasa imalo 1,2 miliona birača.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno