Connect with us

Politika

TRIVIĆEVA JAKA NA RIJEČIMA, SLABA NA DJELIMA! Od opozicije do Đajićeve najveće podrške

Činjenica da rebalans budžeta Grada Banjaluka nije izglasan i da je nastavak vanredne sjednice prolongiran do daljnjeg, otkrio je još neke, političke, teško vidljive detalje.

Dok s jedne strane pljušte optužbe između SNSD-ovih Đajića i Umičevića, s druge strane se nije ni osušilo mastilo na saopštenju predsjednice NF Jelene Trivić, a dešavanja su je odmah demantovala. Trivićeva je činjenicu da su tri odbornika SNSD glasala za uvrštavanje na dnevni red rebalansa, od ukupno 11 koliko ova stranka ima u Skupštini grada Banjaluka, iskoristila da napadne gradonačelnika Draška Stanivukovića, ali i predsjednika PDP Branislava Borenovića, optužujući ih za koaliranje sa SNSD. Ni dva sata nakon toga, sjednica je prekinuta, a od rebalansa budžeta, za sada, nema ništa.

Kakvo je to koaliranje, ako dvije najveće stranke u gradskoj skupštini, u toj navodnoj koaliciji, ne mogu obezbijediti većinu, pitaju se iz PDP.

Priča o simbiozi se već primila među biračima, ali postavlja se pitanje kako onda nije došlo do dogovora oko rebalansa budžeta.

Međutim, iako se izjašnjavaju kao opozicija, od osnivanja NF, njihovi napadi su najviše usmjereni na Stanivukovića i PDP.

O programu se nije moglo mnogo čuti, sem na osnivačkoj skupštini. Sam program NF-a pretežno je sličan PDP-ovom, a osim programa u svoju novoosnovanu stranku Trivićeva je odvukla i poslanika PDP-a Radislava Dončića. Pitanja poput toga šta je cilj i želja ovakvog cijapanja opozicije, ostali su pretežno bez odgovora. Iz PDP-a, ali i dobrog dijela opozicije, stigle su optužbe da je osnivanje nove stranke isključivo lični interes Trivićeve. Posebno se ističe i to da se nije gadila ni na „režimskog poslanika“ Željka Dubravca, koji je, nakon što je podržao novi saziv Vlade Republike Srpske i SNSD-ovog četvrtog delegata u Domu naroda PS BiH.

Prema dobro obavještenim izborima, Trivićeva je, nakon kandidature za predsjednika Republike Srpske, bila prvi pik za ministra u Savjetu ministara, da je opozicija uspjela da formira vlast na nivou BiH. U slučaju da joj je bila obezbijeđena sigurna ministarska fotelja, Trivićeva bi zaboravila na nezadovoljstvo zbog, kako tvrdi, pokradenih izbora.

OD KOMPENZACIJE DO POTPISA ZA PROTESTE

Interesantno je da Trivićeva, koja ni dan danas ne odustaje od priče da je pokradena na izborima, nije bila hrabra na djelima, koliko na riječima. Naime, u uzavreloj političkoj situaciji nakon izbora, kada je opozicija organizovala velike proteste kojima su branili njen rezultat, za koji i danas tvrde da je bio pobjednički, Trivićeva nije potpisala zahtjev za održavanje skupa, niti je garantovala bezbjednost skupa, što nije bilo jednostavno kada uzmemo u obzir da su tu bile hiljade ljudi, a politička situacija napeta, nego su to svojim potpisima garantovali Branislav Borenović, Milan Radović i Nebojša Vukanović, svaki za jedan skup, od ukupno tri održana. I nakon toga, pored Stanivukovića, Trivićkine prve političke „mete“ su Borenović i Vukanović, što bi vjerovatno bio i Radović da se nije povukao iz politike. Zbog toga joj bivše kolege spočitavaju da je zaboravila na zahvalnost što su u tim momentima ne samo deklarativno, nego i organizaciono, pa na kraju i svojim potpisima kojima su mnogo rizikovali, stali uz nju.

Dobro upućeni kažu da ni to ne čudi, ako uzmemo u obzir njenu političku prošlost. Nakon što je bila član Gradskog odbora SDS Banjaluka, u vrijeme velikih previranja u ovom odboru prešla je, na velika vrata, u PDP. Prvo je imenovana za predsjednicu Ekonomskog savjeta te stranke, a zatim, ni godinu dana po učlanjenju, dobila visoko drugo mjesto na kompenzacionoj listi PDP. To joj je omogućilo mandat, a „saborništvo“ sa, prvo u tom momentu najpopularnijim mladim političarem Stanivukovićem, a zatim i sa Vukanovićem, veliku popularnost. Iz te popularnosti je crpila politički kapacitet za kandidaturu za predsjednika Republike Srpske, na koju je, prema vlastitom priznanju pretendovao i Stanivuković. Međutim, potpis za kandidaturu od strane predsjednika PDP Borenovića je dobila upravo Trivićeva, koja je ovih dana svim sredstvima udara upravo ka Borenoviću.

Nedavno je PDP objavio snimak na kojem se jasno čuje i vidi Jelena Trivić koja se zahvaljuje Borenoviću za mjesto na kojem jeste, i to samo nekoliko mjeseci prije nego što će početi da iznosi kritike na njegov račun. Još interesantniji je dio gdje se Trivićeva u govoru za rođendan PDP, 26. septembra 2022. godine, zahvaljuje Drašku Stanivukoviću, iako je priča o njegovom navodnom približavanju Dodiku tada već uveliko uzela maha. To Jeleni Trivić očigledno nije smetalo samo da bi osigurala Stanivukovićevu podršku. Iako ga je optuživala da je podrška izostala, brojevi govore drugačije: razlika između Jelene Trivić i Milorada Dodika u Banjaluci, na 31 kandidata, bila je oko 11.000 glasova, što je više nego što je Stanivuković samom sebi obezbijedio u trci sa jednim protivkandidatom, kada je imao nešto više od 9.000 glasova prednosti.

Jelena Trivić je uspjela da za vrlo kratko vrijeme od sebe rastjera sve dojučerašnje „saborce“, a prije svega one na osnovu kojih je gradila političku karijeru. Od nje javnost čuje samo kritike, a rješenja nema. I po nacionalnim, i po ekonomskim pitanjima, Trivićkini poslanici su obavezno bili protiv samo zbog toga što prijedlozi dolaze od vlasti ili od onih koje ona smatra za saradnike vlasti u opoziciji.

Mnogi analitičari i poznavaoci političkih prilika kažu da dosadašnje iskustvo pokazuje da je politika stalnog kritikovanja kratkog daha, te da potezi Jelene Trivić i Narodnog fronta do sada idu samo na ruku SNSD-u i koalicionim partnerima u vlasti.

Izvor: Tanjug Srpske

Related Topics:

Politika

BLAGOJEVIĆ: Neistina iz Ustavnog suda BiH

Osim što duže od tri mjeseca neće da riješi pravno jednostavan predmet po zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine o imenovanju neustavne i zbog toga takozvane vlade Republike Srpske, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u tom predmetu iznosi i neistinu.

Naime, 28.11. ove godine taj sud je saopštio javnosti na svom internet portalu da je u predmetu broj U-29/25, a to je predmet neustavne vlade Save Minića, razmatrao taj slučaj na 164. plenarnoj sjednici održanoj 27. i 28.11.2025. i da će, kako stoji u tom saopštenju:

“s obzirom na to da rasprava nije završena Ustavni sud na NAREDNOJ sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku.”

Međutim, u petak 5.12.2025. godine Ustavni sud BiH je saopštio da će njegova naredna (vanredna plenarna) sjednica biti održana 9.12. ove godine, da joj je predmet samo jedna tačka (zahtjev Darka Babalja za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija), a da će naredna 165. redovna plenarna sjednica tog suda biti održana 15.12.2025. godine. Međutim, ni na toj sjednici neće biti nastavljena rasprava niti će biti odlučivano o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke o imenovanju tzv. vlade Save Minića.

Dakle, Ustavni sud BiH u tom predmetu 28.11. ove godine javnosti obeća jedno, a onda se samo nekoliko dana nakon toga ispostavi da je taj sud 28.11. govorio neistinu, jer ni na jednoj od naredne dvije sjednice u decembru ove godine neće nastaviti raspravu niti donijeti odluku u navedenom predmetu, čime Ustavni sud BiH saučestvuje u omogućavanju da i dalje funkcioniše jedna neustavna vlada, imenovana očiglednim kršenjem Ustava BiH.

Jer, ako Ustav BiH propisuje, a propisuje u članu 3, da su entiteti dužni da se pridržavaju odluka institucija BiH, pa kada Milorad Dodik predstavljajući se kao predsjednik Republike predloži Savu Minića za premijera iako je u trenutku davanja tog prijedloga Dodik uveliko prestao biti predsjednik Republike, jer mu je zabrana da obavlja tu funkciju određena pravosnažnom presudom Suda BiH, pa kada Narodna skupština uprkos toj presudi prihvati Dodikov prijedlog i imenuje Savu Minića za premijera, time je toliko očigledno prekršen Ustav BiH.

I zato, imajući u vidu da je riječ o pravno jednostavnom predmetu, čovjek se poslije svega rečenog ne može oteti utisku da Ustavni sud BiH oteže sa odlukom ne bi  li u tom predmetu nezdravim snagama u tom sudu, i onima oko njega, bilo omogućeno da takvim otezanjem ishode za njih povoljnu odluku da u ovom slučaju navodno nije prekršen Ustav BiH, iako je i tim snagama, kao i cjelokupnoj javnosti, jasno da je imenovanjem tzv. vlade Save Minića došlo do kršenja tog ustava.

Nastavi čitati

Politika

Gordan Pavlović planira da kupi SVA KOMUNALNA PREDUZEĆA U BiH! Koliko novca ima ovaj čovjek?

Fočanski biznismen i vlasnik kompanije „Pavgord“ Gordan Pavlović, koji je u zadnje dvije godine kupio nekoliko firmi, zainteresovan je za kupovinu svih komunalnih preduzeća u Bosni i Hercegovini.

S obzirom na to da je njegova kompanija „Nova Alumina“ u procesu dobijanja ekoloških dozvola za spaljivanje čvrstog komunalnog otpada, potreba za RDF gorivom (gorivo proizvedeno od otpada) biće ogromna.

„Nama je cilj da kupimo sva komunalna preduzeća u BiH. Budućnost je u otpadu i ja tu vidim profit. Zelena energija je budućnost i plan nam je da napravimo dvije termoelektrane na komunalni otpad u Zenici i Zvorniku i da takođe prerađujemo mulj i šljaku“, kazao je Gordan Pavlović za Capital.

Tragom te informacije, provjerili su koliko BiH ima komunalnih preduzeća.

U Republici Srpskoj 170 preduzeća pruža komunalne usluge u kojima su čistoće, vodovodi, deponije. Regionalne deponije zasebna su preduzeća i nalaze se u Banjaluci, Bijeljini i Zvorniku. Vlasnička struktura je veoma komplikovana, te komunalna preduzeća nisu samo javna, već i privatna.

Predsjednik Udruženja komunalnih i uslužnih djelatnosti pri Privrednoj komori RS kaže da je vlasnička struktura komunalnih preduzeća „pravi bućkuriš“.

„Negdje su većinski vlasnici privatnici, a manjinski gradovi. Negdje su gradovi većinski vlasnici. Tu ima svega“, kaže Aleksandar Vračević, koji je ujedno i direktor Regionalne deponije Zvornik.

Kada je riječ o Federaciji BiH, Udruženje preduzeća komunalne privrede broji 74 članice, a radi se o javnim komunalnim preduzećima u vlasništvima gradova i opština koji obavljaju poslove od čistoće, vodovoda, održavanja puteva i drugih uslužnih djelatnosti

Komplikovano stanje komunalne djelatnosti otežaće „Pavgordu“ ambiciju da gazduje ovom oblasti, ali nije ni nemoguće.

Samo prije nekoliko sedmica “Koksara“ iz Lukavca činila se kao preduzeće koje nije privlačno za investicije i održavanje u životu. Dug oko pola milijarde, stari proizvodni pogoni, stečaj, komplikovana vlasnička struktura, sve su to faktori koji su odbijali investitore. Ipak, 1. decembra član grupacije „Pavgord“, preduzeće „H&P“ zakupilo je imovinu „Koksare“.

Tim zakupom „Pavgord“ je zaokružio godinu u kojoj je kupio čini se sve što se našlo u ponudi.

Podsjećamo, on je ove sedmice kupio imovinu propale govedarske farme „Farmland“ za 2,4 miliona KM.

Samo nekoliko dana prije toga, Pavlović je preko firmi „Pavgord“ i H&P postao vlasnik i Fabrike duvana Banjaluka koju je platio više od deset miliona KM.

Iste firme kupile su polovinom ove godine i kompaniju „ArcelorMital“ u Prijedoru i Zenici.

Prije toga, „Pavgord“ je kupio i kompaniju „Alumina“ iz Zvornika i sve njene povezane firme koje su bile u stečaju, zatim kompaniju „Boksit“ iz Milića te „Zrak“ iz Sarajeva.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

PRVIH 100 DANA VLADE RS: Minićev kabinet pod lupom — stižu prve ocjene rada

Vlada Republike Srpske, na čije čelo je 2. septembra ove godine imenovan Savo Minić, sljedeće sedmice napuniće prvih 100 dana svog mandata.

Srpskainfo je juče, podsjećamo, objavila prve ocjene rada nove Vlade RS prema mišljenju opozicionara, a o tome koliko se nova vlada razlikuje od stare, koju je predvodio Radovan Višković, ovog puta pitali smo za mišljenje ekonomiste i socijalne partnere.

Ekonomista Milenko Stanić za Srpskainfo, tako, između ostalog smatra da Minićeva vlada, makar u prvih 100 dana svog mandata, nije pokazala da će se suštinski razlikovati od vlade na čijem je čelu bio Radovan Višković.

– Novi premijer, kada je preuzimao funkciju, definisao je šest ciljeva i sedam smjernica u svom budućem radu. U ciljevima koje je naveo isticali su se jačanje dejtonske pozicije Republike Srpske, jačanje pravnog sistema i provođenje zakona koje je ranije usvojila Narodna skupština RS, poboljšanje odnosa sa Srbijom na osnovama Svesrpskog sabora… To su neki principi i zahtjevi na kojima je trebalo da radi nova Vlada Srpske – podsjeća Stanić.

Na svemu navedenom, prema njegovim riječima, ništa nije urađeno jer smo, kako ističe, nedavno imali sjednicu Narodne skupštine RS koja je stavila van snage sve zakone i odluke koji su ranije usvajani.

– Isto tako, sa Vladom Srbije, koliko znam, nije bilo nekih konkretnih sastanaka. O referendumu se više i ne priča, tako da ne vidim neke konkretnije rezultate. U ekonomskom smislu naglašena je potreba da se popišu privredni subjekti, da se uspostavi registar uvoznika i izvoznika, pominjano je i formiranje dječijeg fonda. Što se tiče javnih preduzeća tu ima nekih sastanaka i analiza, ali nema rješenja – navodi Stanić.

Ako bi, kako dodaje, morali naći nešto što je pozitivno u radu nove vlade koju predvodi Savo Minić, onda je to, kako kaže, pokušaj da se popišu službeni automobili i da se smanji javna potrošnja.

– Međutim, nisam siguran da je taj posao završen. Ono što je zanimljivo jeste i to da 90 odsto ministarstava navodi da su njihove aktivnosti u prvih 100 dana nove Vlade RS i dalje „u toku“. Mislim da je samo Ministarstvo građevinarstva realizovalo ono što je planiralo. To na najbolji način govori o aktivnostima nove Vlade Republike Srpske – kaže Stanić.

Ono što je nova Vlada RS dogovorila da se realizuje od marta sljedeće godine jeste povećanje osnovice boračkog dodatka, koja bi za bivše pripadnike VRS, kako je najavljeno, trebalo da iznosi 4,5 KM. Taj dogovor, naime, postignut je na prekjučerašnjoj sjednici Predsjedništva BORS kojoj je, osim predstavnika Vlade RS, prisustvovao i lider SNSD Milorad Dodik.

Predsjednik Predsjedništva BORS, Milovan Gagić, za Srpskainfo ističe da mu je u ovom trenutku teško da da neku konkretniju ocjenu o dosadašnjem radu Minićevog kabineta.

Teško je sada komentarisati i ocijeniti rad nove vlade, u odnosu na onu staru. Za vrijeme svog mandata na mjestu predsjednika Predsjedništva BORS nisam bio u prilici da direktno razgovaram s bivšim premijerom Viškovićem – kaže Gagić za Srpskainfo.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, Goran Stanković, takođe ističe da je prilično kratak rok kako bi mogao da pruži neku konkretniju ocjenu rada Minićevog kabineta.

Sigurno je da tu ima nekih pozitivnih stvari, ali i stvari s kojima Savez sindikata RS nije zadovoljan. Osjeti se određena energija novog premijera i većine ministara koji su, da tako kažem, više angažovani i više se trude nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu – kaže Stanković za Srpskainfo.

Ono što je za Savez sindikata Republike Srpske jako bitno, dodaje on, jeste to da se nakon dugo godina uspio usaglasiti iznos najniže plate u Srpskoj za 2026. godinu, odnosno da su plate povećane u rasponu od 10 do 11,5 odsto.

– Međutim, ono čime nismo zadovoljni jeste činjenica da nismo uspjeli usaglasiti povećanje plata budžetskih korisnika od 1. januara, iako su enormno povećani troškovi života, inflacija, a imamo i najavu poskupljenja struje koja će dodatno povećati troškove života – ističe Stanković.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER
FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER

Ono što predstavlja neki pomak, tvrdi on, jeste to da će do kraja godine biti zaključen memorandum s Vladom RS u kojem će biti nabrojano desetak pitanja koja bi trebalo da budu prioritet rada vlade do kraja njenog mandata.

– Tu su i povećanje plata, ograničenje cijena, uređenje rada nedjeljom, uvođenje obaveznih preventivnih pregleda za sve radnike u Republici Srpskoj, uvođenje jedinstvenog registra povreda na radu… Želimo da pooštrimo i kazne za poslodavce koji ne primjenju zakonske propise, kao i niz drugih pitanja. Da zaključim, dao bih određenu prolaznu ocjenu novoj vladi, s tim da ima još dosta mogućnosti da se neke stvari bolje urade i da budu konkretnije i jasnije – zaključuje Stanković.

Ocjenu prvih 100 dana rada vlade koju predvodi Savo Minić pokušali smo dobiti i od predsjednika Udruženja penzionera RS Ratka Trifunovića, ali se on nije javljao na naše telefonske pozive.

Nastavi čitati

Aktuelno