Connect with us

Politika

TRIVIĆEVA JAKA NA RIJEČIMA, SLABA NA DJELIMA! Od opozicije do Đajićeve najveće podrške

Činjenica da rebalans budžeta Grada Banjaluka nije izglasan i da je nastavak vanredne sjednice prolongiran do daljnjeg, otkrio je još neke, političke, teško vidljive detalje.

Dok s jedne strane pljušte optužbe između SNSD-ovih Đajića i Umičevića, s druge strane se nije ni osušilo mastilo na saopštenju predsjednice NF Jelene Trivić, a dešavanja su je odmah demantovala. Trivićeva je činjenicu da su tri odbornika SNSD glasala za uvrštavanje na dnevni red rebalansa, od ukupno 11 koliko ova stranka ima u Skupštini grada Banjaluka, iskoristila da napadne gradonačelnika Draška Stanivukovića, ali i predsjednika PDP Branislava Borenovića, optužujući ih za koaliranje sa SNSD. Ni dva sata nakon toga, sjednica je prekinuta, a od rebalansa budžeta, za sada, nema ništa.

Kakvo je to koaliranje, ako dvije najveće stranke u gradskoj skupštini, u toj navodnoj koaliciji, ne mogu obezbijediti većinu, pitaju se iz PDP.

Priča o simbiozi se već primila među biračima, ali postavlja se pitanje kako onda nije došlo do dogovora oko rebalansa budžeta.

Međutim, iako se izjašnjavaju kao opozicija, od osnivanja NF, njihovi napadi su najviše usmjereni na Stanivukovića i PDP.

O programu se nije moglo mnogo čuti, sem na osnivačkoj skupštini. Sam program NF-a pretežno je sličan PDP-ovom, a osim programa u svoju novoosnovanu stranku Trivićeva je odvukla i poslanika PDP-a Radislava Dončića. Pitanja poput toga šta je cilj i želja ovakvog cijapanja opozicije, ostali su pretežno bez odgovora. Iz PDP-a, ali i dobrog dijela opozicije, stigle su optužbe da je osnivanje nove stranke isključivo lični interes Trivićeve. Posebno se ističe i to da se nije gadila ni na „režimskog poslanika“ Željka Dubravca, koji je, nakon što je podržao novi saziv Vlade Republike Srpske i SNSD-ovog četvrtog delegata u Domu naroda PS BiH.

Prema dobro obavještenim izborima, Trivićeva je, nakon kandidature za predsjednika Republike Srpske, bila prvi pik za ministra u Savjetu ministara, da je opozicija uspjela da formira vlast na nivou BiH. U slučaju da joj je bila obezbijeđena sigurna ministarska fotelja, Trivićeva bi zaboravila na nezadovoljstvo zbog, kako tvrdi, pokradenih izbora.

OD KOMPENZACIJE DO POTPISA ZA PROTESTE

Interesantno je da Trivićeva, koja ni dan danas ne odustaje od priče da je pokradena na izborima, nije bila hrabra na djelima, koliko na riječima. Naime, u uzavreloj političkoj situaciji nakon izbora, kada je opozicija organizovala velike proteste kojima su branili njen rezultat, za koji i danas tvrde da je bio pobjednički, Trivićeva nije potpisala zahtjev za održavanje skupa, niti je garantovala bezbjednost skupa, što nije bilo jednostavno kada uzmemo u obzir da su tu bile hiljade ljudi, a politička situacija napeta, nego su to svojim potpisima garantovali Branislav Borenović, Milan Radović i Nebojša Vukanović, svaki za jedan skup, od ukupno tri održana. I nakon toga, pored Stanivukovića, Trivićkine prve političke „mete“ su Borenović i Vukanović, što bi vjerovatno bio i Radović da se nije povukao iz politike. Zbog toga joj bivše kolege spočitavaju da je zaboravila na zahvalnost što su u tim momentima ne samo deklarativno, nego i organizaciono, pa na kraju i svojim potpisima kojima su mnogo rizikovali, stali uz nju.

Dobro upućeni kažu da ni to ne čudi, ako uzmemo u obzir njenu političku prošlost. Nakon što je bila član Gradskog odbora SDS Banjaluka, u vrijeme velikih previranja u ovom odboru prešla je, na velika vrata, u PDP. Prvo je imenovana za predsjednicu Ekonomskog savjeta te stranke, a zatim, ni godinu dana po učlanjenju, dobila visoko drugo mjesto na kompenzacionoj listi PDP. To joj je omogućilo mandat, a „saborništvo“ sa, prvo u tom momentu najpopularnijim mladim političarem Stanivukovićem, a zatim i sa Vukanovićem, veliku popularnost. Iz te popularnosti je crpila politički kapacitet za kandidaturu za predsjednika Republike Srpske, na koju je, prema vlastitom priznanju pretendovao i Stanivuković. Međutim, potpis za kandidaturu od strane predsjednika PDP Borenovića je dobila upravo Trivićeva, koja je ovih dana svim sredstvima udara upravo ka Borenoviću.

Nedavno je PDP objavio snimak na kojem se jasno čuje i vidi Jelena Trivić koja se zahvaljuje Borenoviću za mjesto na kojem jeste, i to samo nekoliko mjeseci prije nego što će početi da iznosi kritike na njegov račun. Još interesantniji je dio gdje se Trivićeva u govoru za rođendan PDP, 26. septembra 2022. godine, zahvaljuje Drašku Stanivukoviću, iako je priča o njegovom navodnom približavanju Dodiku tada već uveliko uzela maha. To Jeleni Trivić očigledno nije smetalo samo da bi osigurala Stanivukovićevu podršku. Iako ga je optuživala da je podrška izostala, brojevi govore drugačije: razlika između Jelene Trivić i Milorada Dodika u Banjaluci, na 31 kandidata, bila je oko 11.000 glasova, što je više nego što je Stanivuković samom sebi obezbijedio u trci sa jednim protivkandidatom, kada je imao nešto više od 9.000 glasova prednosti.

Jelena Trivić je uspjela da za vrlo kratko vrijeme od sebe rastjera sve dojučerašnje „saborce“, a prije svega one na osnovu kojih je gradila političku karijeru. Od nje javnost čuje samo kritike, a rješenja nema. I po nacionalnim, i po ekonomskim pitanjima, Trivićkini poslanici su obavezno bili protiv samo zbog toga što prijedlozi dolaze od vlasti ili od onih koje ona smatra za saradnike vlasti u opoziciji.

Mnogi analitičari i poznavaoci političkih prilika kažu da dosadašnje iskustvo pokazuje da je politika stalnog kritikovanja kratkog daha, te da potezi Jelene Trivić i Narodnog fronta do sada idu samo na ruku SNSD-u i koalicionim partnerima u vlasti.

Izvor: Tanjug Srpske

Politika

(NE)NAMJERAN AUTOGOL Da li se Dodik i SNSD zaista bore za ODLAZAK OHR iz BiH

Pokušaj aktuelnog ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staše Košarca da ispadne duhovit ili vispren, šaljući na poklon Kristijanu Šmitu nacistički šljem iz Drugog svjetskog rata, “zacementirao” je odluku Zapada da je BiH i dalje potreban OHR. vo tvrde predstavnici opozicije u Srpskoj, ali i stručnjaci za međunarodne odnose koji su Košarčev “poklon” Šmitu ocijenili kao još jedan spoljnopolitički “autogol” u režiji SNSD.

Inače, vrijedi podsjetiti da se priča o ukidanju OHR u BiH, manje ili više otvoreno, povlači već skoro 20 godina, odnosno od odlaska Pedija Ešdauna s pozicije visokog predstavnika u januaru 2006. godine.

Slučajno ili ne, upravo su te 2006. Milorad Dodik i SNSD preuzeli sve konce vlasti u Republici Srpskoj, a najave zatvaranja OHR, koje su počele nedugo nakon što je Kristijan Švarc Šiling zamijenio Ešdauna na mjestu šefa OHR, gotovo po pravilu su prestajale nakon “eksplozivnih” izjava i političkih postupaka lidera SNSD.

Bilo da je riječ o bezbrojnim najavama skore nezavisnosti Republike Srpske, prijetnjama o ukidanju nadležnosti institucija BiH na teritoriji Srpske, obećanjima o raspisivanju raznih referenduma… – Okidač za veću međunarodnu podršku Kristijanu Šmitu, uključujući SAD, bilo je slanje nacističkog šljema – izjavio je juče šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, koji inače boravi u višednevnoj posjeti SAD. Između ostalog, on je naveo da je nakon Košarčevog postupka na Zapadu naglo porasla podrška Šmitu da ostane u BiH.

– Svi važni glavni gradovi su reagovali, ocijenili to uvredom i zatražili homogenizaciju podrške Šmitu. Očigledno, ne baš pametan potez – istakao je Crnadak.

Inače uz nacistički šljem Košarac je Šmitu, podsjećamo, poslao i pismo koje je nazvao “Pismo okupatoru”. Da li je slučajno ili ne to što već skoro 20 godina, odnosno svaki put kada se u međunarodnim krugovima povede ozbiljna rasprava o potrebi ukidanja OHR, Milorad Dodik ili neko od najviših funkcionera njegove stranke napravi nešto što isprovocira ostanak Kancelarije visokog predstavnika u BiH, pitali smo za mišljenje stručnjaka za međunarodne odnose iz Beograda, Srećka Đukića. On tvrdi da je zaista prilično indikativno to što aktuelna vlast u Srpskoj, uprkos svemu što se desilo u odnosima s SAD i nedavnog skidanja sankcija, pokušava da novim provokacijama obezbijedi sebi neku perspektivu.

– I vrapcima na grani je jasno da će OHR iz BiH otići onda kada to dozvole unutrašnje prilike, a unutrašnje prilike u BiH već skoro dvije decenije diktira Milorad Dodik – kaže Đukić za Srpskinfo. Već dugo je, dodaje on, uvjeren u to da Dodik i njegovi saradnici “pucaju u pogrešnu metu”, ne bi li pokolebali međunarodnu zajednicu i pridobili je na svoju stranu.

– To je potpuno pogrešan prilaz i stav. Jedino što Dodik time dobija jeste da radikalizuje situaciju i gura Republiku Srpsku na ivicu provalije, ako ona već nije iznad provalije. Ne znam ko Republiku Srpsku danas podržava u svijetu? Zapad je ne podržava, a vidjeli smo i kako se Rusija ponašala kada je trebalo da se produži mandat pojedinim međunarodnim faktorima. Očigledno je da Dodik ne shvata da on i Republika Srpska nisu nikakav faktor u međunarodnim odnosima da bi mogli nekog da ucjenjuju ili prave provokacije, kao što je ta s nacističkim šljemom – ističe Đukić.

To je, tvrdi on, kopanje po ranama koje Srpskoj ne može nikako da se vrati dobrim.

– Iznenađuje me da nema više zdravih snaga u Republici Srpskoj koje se bore za njen opstanak i međunarodni ugled. Ako nema ugleda, Republika Srpska ne može ni opstati – zaključuje Đukić.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

STEVANDIĆ OTPUTOVAO U FRANCUSKU! Približavanje EU

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić boraviće od danas do 10. decembra u posjeti Francuskoj, gdje su planirani susreti u više institucija i organizacija značajnih za parlamentarnu saradnju i evropske integracije.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Još jedan anti–BANJALUKA ZAKON, šta je sljedeće?”

Najavljene izmjene Zakona o građenju, prema kojima bi nadležnost za izdavanje građevinskih dozvola za objekte veće od 2.500 kvadrata prešla sa lokalnog na republički nivo, izazvale su snažne reakcije u Banjoj Luci. U gradu koji se najbrže razvija i najviše gradi, ovaj potez tumači se kao direktan udar na samostalnost lokalne zajednice.

Mnogi smatraju da se time nastavlja trend centralizacije i oduzimanja ključnih prihoda i ovlaštenja gradovima. Nakon prošlogodišnjeg slučaja sa PDV-om u Banjoj Luci i Bijeljini, sada se, tvrde kritičari, ide korak dalje – preuzimanjem procesa izdavanja građevinskih dozvola na republičkom nivou.

Svoj stav iznio je Bojan Kresojević, član Pokreta Sigurna Srpska, koji ističe da je zakon politički motivisan:

„Ovo su izmjene koje imaju samo jedan cilj – da se razvlasti Banja Luka i oduzme pravo da sami odlučujemo o razvoju našeg grada. Ovaj zakon je još jedan u nizu očajničkih poteza vlasti da se obračunaju sa građanima Banjaluke, zato što već godinama SNSD ne zna za pobjedu u najvećem gradu. Prošle godine smo vidjeli oduzimanje PDV-a Banjoj Luci i Bijeljini, a sada se nadležnost za izdavanje građevinskih dozvola prenosi na ministarstvo. Šta je sljedeće?“

Kresojević upozorava i na širi problem pokušaja koncentracije moći:

„Vlast bi željela da sve poluge moći budu u rukama jednog čovjeka i da se vlast prenosi sa oca na sina, ali Srpska nije monarhija! Srpska je republika, a ne monarhija! Zato se lokalne zajednice moraju razvijati u punom kapacitetu, u interesu građana, bez blokada i razvlašćivanja.“

Najavljene izmjene svakako će otvoriti burnu raspravu, posebno u gradovima koji insistiraju na jačanju lokalne autonomije kao osnovi ravnomjernog razvoja.

Nastavi čitati

Aktuelno