Dugogodišnji tužilac Tužilaštva BiH Dubravko Čampara jutros je podnio ostavku Visokom sudskom i tužiteljskom savjetu BiH, a njegova ostavka bi već danas trebala biti prihvaćena.

Čamparina ostavka bi trebala stupiti na snagu od 1. maja.

On je u Tužilaštvu BiH radio posljednjih 16 godina, a između ostalog rukovodio je grupom za borbu protiv terorizma, ali i drugim predmetima. Bio je dio tužilačkog tima koji je nedavno formiran, a koji se bavi istragom protiv rukovodstva Srpske, Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića.

Odlukom glavnog tužioca Milanka Kajganića iz spomenutog tima je prebačen u odjeljenje za borbu protiv terorizma.

Čampara je rođen u Dubrovniku 1976. godine, a na Pravnom fakultetu u Sarajevu je diplomirao 1999, dok je pravosudni ispit položio 2001.

Ranije je radio kao tužilac u Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo od 2005. do 2009. a onda je imenovan za tužioca Tužilaštva BiH.

Čampara bi sada trebao preći u advokaturu.

Glas Srpske

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik oglasio se na društvenoj mreži “X” i istakao kako je spreman za dijalog i razgovor.

“Republika Srpska i ja kao njen predsjednik uvijek smo branili Ustav. Međutim, naivno je vjerovati da se na nepravdu samo treba pokazati da bi se riješila. Jedino rješenje je u poništavanju voluntarizma Kristijana Šmita i svih rješenja koja je nametnuo”, naveo je Dodik i dodao:

“U tom slučaju Republika Srpska je spremna da na određeno vrijeme zamrznemo zakone koje smo nedavno donijeli u Narodnoj skupštini.
Hoćemo da damo šansu dijalogu i dogovoru tri naroda. Na dogovor i sada pozivam. Kako se dogovorimo, tako će nama biti. Ne nekima drugima.”

Inače, ovo se dešava nakon diplomatske aktivnosti koja je pokrenuta u EU, ali i nakon razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Francuske Emanuela Makrona, gdje je naglašeno da je nedopustivo rušenje ustavo pravno poretka BiH.

BN

Političkoj krizi, koju mnogi nazivaju najvećom od Dejtona do danas, ne nazire se kraj, a sudeći po stavovima domaćih i međunarodnih aktera, status kvo mogao bi ostati do daljeg, s obzirom na to da u ovom trenutku nijedno potencijalno rješenje nije izvjesno.

Republika Srpska rješenje vidi u unutrašnjem razgovoru i dogovoru te odlasku OHR-a, međutim, sa druge strane Bošnjaci i sve bošnjačke političke partije od SDA do SDP-a to ne žele ni da čuju, odbijajući bilo kakav razgovor sa, kako kažu, onima koji “ruše ustavni poredak”.

Dakle, od razgovora, barem u skorijoj budućnosti, neće biti ništa.

Za razliku od Republike Srpske, Bošnjaci rješenje problema vide u hapšenju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, i Radovana Viškovića, premijera Republike Srpske, ali ni od toga, barem za sada, nema ništa, i mali su šanse da njih trojica budu uhapšeni, a u slučaju da se to i desi, mnogi su mišljenja da će se politička situacija samo dodatno radikalizovati i zakomplikovati.

Istovremeno, Bošnjaci insistiraju i na tome da reaguje međunarodna zajednica, prije svih OHR, koji bi, kako kažu, trebalo da nametne određene odluke i razriješi političku krizu u BiH, dok sa druge strane, u Republici Srpskoj smatraju da je upravo međunarodna zajednica i OHR glavni krivac za krizu koju imamo danas.

Takođe, jedna od opcija za razrješenje krize mogla bi biti i eventualna međunarodna konferencija o BiH, ali i od toga u ovom trenutku neće biti ništa s obzirom na probleme sa kojima se suočavaju i EU i SAD.

Načelno, gotovo sve svjetske sile, barem do sada, podržale su BiH i njenu cjelovitost, ali osim deklarativne podrške, još niko nije preduzeo konkretne korake u smjeru rješavanja političke krize.

“SAD su se definitivno povukle ne samo iz naše države, već se povlače i iz ostalih dijelova svijeta i nemaju više interes da troše resurse na rješavanje naših problema. EU sa jedne strane ima mnogo većih svojih problema za čije rješenje im treba mnogo više vremena i resursa, dok sa druge strane, ni sami ne znaju kako bi mogli da riješe problem u jednoj nefunkcionalnoj državi kao što je BiH”, rekao je Velizar Antić, politički analitičar.

On kaže da ni opcija hapšenja nije realna ne samo iz realne snage i moći onoga ko bi to izvršio, već i sa pravne strane, jer kako kaže, upitno je po kom osnovu izvršiti to hapšenje.

Takođe, ističe i da je najizvjesnija opcija izlaska iz krize da se preko nje pređe kao da se ništa nije dogodilo, što ne bi bilo prvi put, i u tom slučaju “svi nastavljaju srećni i zadovoljni”.

“Veliku odgovornost za krizu snose bošnjačke političke elite koje nemaju hrabrosti da kao predstavnici najbrojnijeg naroda u BiH poslušaju drugu stranu i naprave određeni konsenzus. Oni su se ‘zakopali’ u svoje pozicije i boli kakav kompromis sa drugom stranom vide kao znak slabosti i uništavanje nacionalnih interesa. U tom stavu ih je do sada podržavala međunarodna zajednica kroz instituciju visokog predstavnika i stranih sudija u Ustavnom sudu. U ovom trenutku, kada međunarodna zajednica niti ima moć kao što je imala ranije, a niti ima interesa da se miješa u unutrašnja pitanja BiH, bošnjačka strana ne zna šta da radi i kako da se ponaša”, ističe Antić.