Connect with us

Društvo

TUGA! Oko 14.000 boraca NEMA NIKAKVIH PRIMANJA osim boračkog dodatka

Na kraju 2024. godine u Republici Srpskoj bilo je oko 193.000 kategorisanih boraca, od čega je njih oko 179.000 imalo pravo na mjesečni borački dodatak.

Ratnih vojnih invalida je oko 28.500, a porodica poginulih boraca bilo je oko 15.000, govore zvanične evidencije koje vodi Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS.

U 2025. godini borci u Srpskoj imaju jasne zahtjeve, koje će tražiti da budu ispunjeni kroz izmjene i dopune Zakona o pravima boraca.

Prije svega, očekuju povećanje mjesečnog boračkog dodatka koji trenutno iznosi tri KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, zatim povećanje ličnih i porodičnih invalidnina, završetak programa stambenog zbrinjavanja, nastavak pomoći optuženima i osuđenima za navodno počinjene ratne zločine.

Radan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), za “Nezavisne novine” kaže da će istrajavati da se završi i pitanje zaposlenja djece poginulih boraca, za šta takođe imaju određena obećanja i već odobrena određena sredstva.

– Naravno, kroz zakon želimo da vidimo da li možemo doći i do nekih rješenja za borce koji nemaju nikakva primanja osim boračkog dodatka – ističe Ostojić.

A takvih boraca, prema podacima još iz 2022. i 2023, bilo je oko 14.000 u Republici Srpskoj.

– Mislim da je taj broj nepromijenjen i u ovom momentu – dodaje Ostojić.

Na pitanje kako ti ljudi žive i opstaju, odgovara:

– Normalno da niko ne može živjeti od tog dodatka i da se ljudi finansiraju na druge načine. Da li ih izdržavaju članovi porodice ili se bave nekim poslom u smislu poljoprivrede i slično zarađuju sredstva, to je sada pitanje. Ali u okviru tih 14.000 treba napraviti statistiku i vidjeti podatke od čega svi ti ljudi žive. Mora im se posvetiti daleko veća pažnja.

Što se tiče povećanja mjesečnog boračkog dodatka, borci očekuju da će u 2025. godini biti obezbijeđena sredstva za te namjene. Međutim, Ostojić nije mogao da precizira koliko povećanje bi zadovoljilo borce.

– Tražiće se rješenja da se taj borački dodatak podigne za određeni procenat. Vidjećemo za koliko. A bukvalno za sam borački dodatak kao pravo koje je uvedeno za sve borce treba skoro pola budžeta za boračko-invalidsku zaštitu – navodi Ostojić za “Nezavisne“.

Pomenuti budžet od 2022. godina naovamo povećan je za više od 200 miliona KM.

– Godine 2022. budžet je bio 236 miliona KM, 2023. iznosio je 280 miliona KM, da bi poslije rebalansa to otišlo na 300 miliona KM. Prošle godine je bio 432 miliona, kroz rebalans je dodato još pet miliona, pa je zaključno sa 2024. godinom to bilo 437 miliona KM. Budžetom za 2025. godinu predviđena su 442 miliona KM, a s ovim što je obećano u narednom periodu, očekuje se da kroz rebalans pređe sumu od 450 miliona maraka – rekao je Ostojić.

Ako bi borci sa nadležnima dogovorili da iznos boračkog dodatka bude povećan, na primjer, za jednu KM, Ostojić otkriva koliko bi novca onda dodatno trebalo za to.

– Jedna marka povećanja boračkog dodatka značilo bi da izdvajanja za to moraju da se povećaju za 80 miliona KM, a onda bi morala da se povećaju i sva davanja po osnovu svih prava iz boračko-invalidske zaštite, kojih je preko deset. To bi ukupno iziskivalo najmanje 150 miliona KM na već postojeći budžet – navodi Ostojić za “Nezavisne novine“.

Zbog navedenog, ističe da po pitanju boračkog dodatka postoji nekoliko prijedloga.

– Neki predlažu da on ostane na ovom nivou za sve demobilisane borce, prijedlog je i da se posebno izdvoji kategorija socijalno ugroženih i njima da nešto više ili da se to na drugi način riješi. Vidjećemo – kaže prvi čovjek BORS.

Jedno od pitanja za koje borci očekuju da će biti riješeno u tekućoj godini jeste i revizija statusa boraca, a što je već godinama po mnogima crna mrlja ove organizacije, jer postoje brojne sumnje da navedeni broj od 193.000 kategorisanih boraca nije tačan.

– Broj boraca i ustanovljavanje statusa boraca vršilo se isključivo na osnovu uvjerenja koje je izdato na osnovu službene evidencije koja je vođena u ratu i koju su vodile ratne jedinice. Prema toj evidenciji i provedenom postupku tu ih je trenutno sada 193.000.

Ne bismo pričali o novoj reviziji, već instrumentu kako revidirati postojeće stanje i ustanoviti tačno da li su neki ljudi bili borci ili nisu. To BORS ne može sam uraditi, niti institucije sistema, već se moraju uključiti ljudi koji su tokom rata komandovali ratnim jedinicama i koji su ustrojavali – kaže predsjednik BORS.

Ostojić dodaje da su od resornog ministarstva zato tražili da se pronađe mogućnost da se objave spiskovi ljudi koji su stekli status borca.

– Da ti spiskovi budu dostupni ljudima da ih vide i da se tako pokrenu postupci prema onima koji su stekli status borca, a zna se da nisu bili borci. Ti ljudi treba da pogledaju sami sebe i jedan drugog u oči i kažu: ‘Prijatelju, ti nisi bio borac” – pojasnio je Ostojić.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon oblačnog jutra očekuje pretežno sunčano

U Bosni i Hercegovini se nakon oblačnog jutra očekuje pretežno sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost.

Ujutro će biti oblačno i vjetrovito, dok se na sjeveru i istoku očekuje kiša, koja će prestati prije podne.

Tokom dana biće svježije, a uveče se očekuje vedro vrijeme u svim krajevima. Vjetar će tokom noći i jutra biti umjeren do jak, a tokom dana slab do umjeren, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od deset do 16, a najviša dnevna od 20 do 26 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

VIŠKOVIĆEV SIN ZATVORIO FIRMU: Nema interesa za poslovanje

Marko Višković, sin bivšeg premijera Republike Srpske Radovana Viškovića, zatvorio je stanicu za tehnički pregled vozila „Altro“ u Banjaluci, saznaje portal CAPITAL.

On je, sa svojim poslovnim partnerom Zoranom Ivetićem, u prijedlogu Okružnom privrednom sudu naveo da nema interesa za dalje poslovanje, kao i da nema neplaćenih obaveza.

Sud je njegov zahtjev uvažio i sproveo skraćeni dobrovoljni likvidacioni postupak.

„Na osnovu uvida u priloženu dokumentaciju sud je utvrdio da je predlagač dostavio potpunu i kompletnu dokumentaciju iz koje proizilazi da „Altro“ nema obaveza prema povjeriocima, uključujući i obaveze prema radnicima te da nema dugovanja prema drugim fizičkim i pravnim licima“, navodi se u odluci suda.

Inače, zanimljivo je kako je Marko Višković poslao suvlasnik ove stanice.

Naime, njemu je 2020. godine pola firme prepisao tadašnji dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci Aleksandar Milašinović, inače dobar prijatelj njegovog oca Radovana.

Taj poklon Marko Višković je dobio nakon što je Vlada „Centru za automobilsko inženjerstvo“ takođe u vlasništvu Aleksandra Milašinovića i kompaniji „Prointer“ dodijelila posao kontrole rada stanica za tehnički pregled vozila, po osnovu kojeg su ove firme ubirale višemilionske prihode.

Radovan Višković koji je tada bio premijer i Milašinović nisu sporili svoje poznanstvo ali su tvrdili da poslovno partnerstvo nema veze veza sa stručnom institucijom.

Nastavi čitati

Društvo

MINISTARSTVO TVRDI: Nema dokaza da je HE “Ulog” uzrok pomora ribe u Neretvi

Vanrednom kontrolom postrojenja Hidroelektrane (HE) “Ulog” utvrđeno je da nema konkretnih dokaza da je pomor ribe na ušću Ljute u Neretvu u vezi sa radom ovog postrojenja, rečeno je Srni u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Nakon što je Ministarstvo uputilo hitan zahtjev Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, juče je izvršena vanredna kontrola postrojenja HE “Ulog” sa akcentom na branu i mašinsku zgradu, kojoj su prisustvovali ekološki inspektor iz Istočnog Sarajeva, pomoćnik ministra za životnu sredinu Duško Solomun i direktor Hidroelektrane Goran Minić.

“Tom prilikom je utvrđeno da, s obzirom na to da je ušće LJute u Neretvu udaljeno 1,4 kilometra od mašinske zgrade HE `Ulog`, inspekcija nema konkretne dokaze da je razlog navodnog pomora u vezi sa radom HE `Ulog`”, naglasili su u resornom ministarstvu.

U Ministarstvu dodaju da kontrolom nije bilo moguće utvrditi kvalitet vodotoka Kalinovačke jezernice i LJute, te je naloženo u što kraćem periodu uzorkovanje vode ove dvije rijeke.

Izvještaj o ispitivanju površinske vode iz juna 2025. godine urađen je od licencirane ustanove Institut za zaštitu i ekologiju Banjaluka, rađeno je šest uzoraka, a od toga su dva uzorka uzeta iz same akumulacije – jedan sa središnjeg dijela akumulacije, a drugi neposredno uz branu.

“Zaključkom ovog izvještaja utvrđeno je da svi parametri zadovoljavaju prvu klasu kvaliteta površinske vode. Naredna redovna ispitivanja, shodno ekološkoj dozvoli, planirana su za sutra”, kažu u resornom ministarstvu.

Iz Ministarstva ističu da, prema navodima direktora HE “Ulog”, u samom akumulacionom jezeru lokalni ribari redovno obavljaju ribarske aktivnosti, a vrši se i stalno praćenje ekološki zagarantovanog protoka /0,52 metra kubna u sekundi/, koji je potvrđen na mjernom profilu od Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na području gornjeg toka rijeke Neretve, neposredno ispod HE “Ulog” nedavno je primijećen pomor ribe nizvodno do ušća Ljute.

Nastavi čitati

Aktuelno