Connect with us

Svijet

Tužilac pojasnio koje je zakone Tramp navodno prekršio, bivši predsjednik poručio: Nema slučaja protiv mene

Bivši američki predsjednik Donald Tramp poručio je da nije učinio ništa nezakonito i naglasio da “nema slučaja” kada je u pitanju njegova optužnica.

-Nikada nisam mislio da bi se tako nešto moglo dogoditi u Americi. Jedini zločin koji sam počinio je da neustrašivo branim našu naciju od onih koji žele da je unište – rekao je Tramp pristalicama okupljenim u njegovoj kući u Mar-a-Lagu u Palm Biču na Floridi, prenosi Rojters.

Tramp je optužio okružnog tužioca Menhetna Alvina Braga da je htio da ga uhapsi „prije nego što je saznao išta o meni”.

Rekao je i da je sudija u ovom slučaju Huan Merčan „sudija koji mrzi Trampa”, ali nije ponudio nikakve dokaze kojima bi podržao svoju tvrdnju da su oni preduzimali svoje akcije kako bi osujetili njegovu kandidaturu za Bijelu kuću, navodi britanska agencija.

Ranije se Tramp izjasnio da nije kriv na sudu na Menhetnu po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih dokumenata, pošto su ga tužioci optužili da je organizovao plaćanja dvjema ženama prije izbora 2016. kako bi spriečio objavljivanje njihovih seksualnih susreta sa njim.

Okružnog tužilac Menhetna Alvina Breg izjavio je  da u optužnici protiv Trampa nije precizirano koje je zakone Tramp prekršio jer “zakon to ne zahtijeva”.

Međutim, Breg je ukazao da je Tramp prekršio izborni zakon savezne države Njujork, prema kojem se “zavjera radi promovisanja kandidature nelegalnim sredstvima” smatra zločinom, prenosi CNN.

Prema njegovim riječima, Tramp je u periodu od devet mjeseci lično potpisivao čekove svom bivšem advokatu Majklu Koenu, “lažirajući troškove za advokatske i pravne usluge obavljene 2017. godine”.

Koen je bivši Trampov advokat koji je priznao da je prije izbora 2016. godine platio zvijezdi filmova za odrasle Stormi Danijels 130.000 dolara, u zamenu za njeno ćutanje o navodnoj seksualnoj vezi sa Donaldom Trampom.

Tužilac Breg je naveo da je velika porota pronašla 34 dokumenta, u kojima su evidentirana ova “ključna lažiranja troškova”.

Breg je najavio da će tokom postupka dokazati da je Tramp davao lažne izjave kako bi prikrio krivična djela u vezi sa američkim predsjedničkim izborima 2016. godine.

-Tramp je prekršio izborni zakon savezne države Njujork prema kojem se zavjera radi promovisanja kandidature nelegalnim sredstvima smatra zločinom – rekao je tužilac Breg i naveo da je riječ o davanju lažnih izjava, uključujući i one koje su  plasirane poreskim vlastima.

Šta sadrže tačke optužnice

Sve 34 tačke juče otpečaćene optužnice protiv Donalda Trampa odnose se na određenu poslovnu evidenciju Trampove organizacije za koje tužioci tvrde da je u više navrata prepravljana unošenjem lažnih podataka.

Navodne lažirane fakture se odnose na račune izdate na ime Majkla Koena, ili na čekovne računa Donalda J. Trampa tokom 2017. godine, navodi se u optužnici, prenosi CNN.

U optužnici, koja ima 16 strana, iznose se novi detalji o planu koji je, prema navodima tužioca, obuhvatao više isplata dvjema ženama, među kojima je i  Stormi Danijels, koje su navodile da su bile u seksualnim odnosima sa Trampom nekoliko godina ranije, kao i vrataru u Trampovom tornju koji je tvrdio da ima priču o navodnom Trampovom vanbračnom djetetu, navodi „Glas Amerike“.

Kako prenosi CNN, prema optužnici, glavni urednik i izvršni direktor Nešenel enkvajerera obratio se Majklu Koenu 2016. godine i rekao mu da Stormi Danijels tvrdi da je imala aferu sa Donaldom Trampom.

Koen je, kako se navodi u optužnici, pregovarao potom o tajnoj isplati novca kako bi “obezbijedio da se Denijelsova ne oglašava o aferi”, pokušavajući da spriječi otkrivanje štetnih informacija u posljednjih nekoliko nedjelja pre predsedničkih izbora.

Tramp je, međutim, navodno dao instrukcije Koenu da odloži plaćanje Danijelsovoj “što je duže moguće”.

Tužioci tvrde da je Tramp bio dio nezakonitog plana za suzbijanje negativnih informacija, uključujući nezakonitu uplatu od 130.000 dolara s ciljem da se suzbiju negativne informacije koje bi štetile njegovoj kampanji.

Jule se Trampu i njegovim advokatima ukazala prva prilika da u potpunosti ispitaju obim optužnice i sagledaju šta će sve tužioci morati da dokažu tokom suđenja.

Tramp je ušao u sudnicu sporim korakom, skenirajući novinare, a tokom svog obraćanja glas mu je bio odmjeren i gledao je u sudiju dok je govorio.

Po izlasku iz suda nakon čitanja optužnice, advokat Donalda Trampa Tod Blanš rekao je da je njegov klijent “frustriran i uznemiren”, a tužioca u ovom slučaju je optužio da je pokrenuo proces “političkog krivičnog gonjenja”.

-Ovo nije bio dobar dan. Nisam očekivao da će se ovo desiti u ovoj zemlji. Ne očekujete da će se ovo dogoditi nekome ko je bio predsjednik Sjedinjenih Država – rekao je Blanš.

Sledeće lično saslušanje u slučaju bivšeg Trampa zakazano je za 4. decembar u Njujorku.

Prema zakonima države Njujork, sve zajedno, optužbe protiv Trampa nose maksimalnu kaznu od vipe od 100 godina zatvora, ali bi, kako se navodi u izvještaju Rojtersa, u slučaju da bivši predsjednik bude proglašen krivim, zatvorska kazna gotovo sigurno bila daleko manja od toga.

Njegovi advokati najavljuju tešku borbu da se optužbe povuku.

(Glas Srpske)

 

Svijet

NAPETOST I NEZADOVOLJSTVO! Grčki poljoprivrednici se sukobili sa policijom

Grčki poljoprivrednici sukobili su se danas sa policijom tokom protesta u centralnim i sjevernim dijelovima zemlje zbog kašnjenja isplata subvencija Evropske unije, izazvanog istragom o korupcijskom skandalu vezanom za pronevjeru evropskih subvencija, javljaju grčki mediji.

Stotine poljoprivrednika izašle su na ulice, blokirajući puteve svojim traktorima u više oblasti u znak protesta protiv konzervativne vlade zbog procjenjenog manjka od 600 miliona evra u pomoći EU i drugim isplatama.

Do kašnjenja u isplatama došlo je usred istraga o skandalu u kojem su neki poljoprivrednici navodno falsifikovali vlasništvo nad zemljom i stokom kako bi dobili poljoprivredne subvencije EU.

U blizini Nikeje, u centralnom dijelu Grčke, policija je upotrebila suzavac da bi rastjerala demonstrante koji su pokušali da probiju barikade.

Obe trake Nacionalnog puta Atina–Solun su zatvorene zbog traktora koji su uspjeli da probiju zaštitne barijere i uđu sa sporednog puta, prenosi ERT njuz.

Studenti su došli da ih podrže, a policijske blokade su probijene.

U sukobima su povrijeđena dva demonstranta – pripadnik sindikata poljoprivrednika povrijeđen je kada su ga, prema njegovim riječima, udarili policajci na raskrsnici kod Nikeje, a jedan poljoprivrednik na raskrsnici kod Platikambosa.

Veliki broj poljoprivrednika, stočara i pčelara prefekture Kardica takođe je danas protestovao.

Prvi put, poljoprivrednici su uspjeli da blokiraju auto-put centralne Grčke svojom poljoprivrednom mehanizacijom.

Oni su uspjeli da pomjere policijski kombi poljoprivrednim mašinama i da prođu.

U Kardici je bilo mnogo ljudi pa policija nije reagovala, jer da je reagovala, došlo bi do ozbiljnih incidenata.

Traktori su, takođe, poređani na četvrtom kilometru perifernog puta Komotini–Ksanti.

Od jutros, poljoprivrednici iz sela prefekture Rodopi su svoje traktore dovezli do mjesta gdje se očekuje da će prenoćiti.

Do sada nije bilo blokada puteva, međutim, očekuje se da će poljoprivrednici u narednih nekoliko sati odlučiti da li će uspostaviti blokadu na zapadnoj raskrsnici auto-puta Egnatija, na zapadnom ulazu u Komotini.

Ukoliko dođe do eskalacije sukoba, u konsultaciji sa poljoprivrednicima iz drugih mjesta, pokušaće da zatvore i puteve.

U Aleksandriji, u Imatiji, desetine poljoprivrednika sa traktorima su se poređale ispred Centra za kontrolu i sertifikaciju đubriva, dok novi traktori neprestano pristižu.

Kako su najavili, kretaće se auto-putem Egnatija, ali neće blokirati saobraćaj.

Sutra će poljoprivrednici iz Kimine, Čalastre i okolnih područja opštine Delta blokirati put Malgara, ali neće ometati saobraćaj.

Istog dana, biće postavljena još jedna barikada na zapadu prefekture Solun, u oblasti Halkidona.

Traktori su već na centralnom trgu, a sutra će se premjestiti ka raskrsnici Halkidona.

Tenzija je bilo i u Platikambosu, nekoliko sati prije formiranja poljoprivredne blokade u Nikeji.

Poljoprivrednici, pored pitanja koja se tiču svih njihovih kolega, zahtijevaju da se iz upravljanja poljoprivrednim pitanjima ukloni tehnokrata i da u svim procesima koji se tiču njih budu zastupljeni poljoprivrednici.

Neki otvoreno govore o osnivanju Poljoprivredne komore.

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO), koje istražuje krivična djela protiv finansijskih interesa EU, saopštilo je da je ove godine pronašlo dokaze da su grčki poljoprivrednici, uz pomoć državnih zvaničnika, pronevjerili sredstva EU.

Grčke vlasti su pokrenule zasebne istrage, a parlament ispituje rad vladine agencije OPEKEPE, koja svake godine raspoređuje oko 2,5 milijardi evra pomoći EU stotinama hiljada poljoprivrednika.

Vlada, koja je obećala transparentnost, priznala je da je prva rata subvencija EU niža nego prošle godine i da je više od 40.000 zahtjeva poljoprivrednika trenutno pod istragom, prenosi TANJUG.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN OTKRIO PLAN “Podijeliti Ukrajinu, napraviti “tampon zonu” između NATO I RUSIJE”

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da poslijeratni poredak treba da uključuje transformaciju Ukrajine u tampon državu između NATO-a i Rusije.

On je naveo da je Zapad naoružao Ukrajinu, de fakto je integrisao u strukture NATO-a i namjerava da je učini i de jure članicom NATO-a.

– Rusi kažu da smo mi, Zapad, naoružali Ukrajinu, de fakto je integrisali u strukture NATO-a i namjeravamo da je učinimo i de jure članicom NATO-a. Tvrde da je time poremećen balans snaga. Međutim, stav Zapada je da Rusija nije prihvatila ravnotežu uspostavljenu nakon širenja NATO-a, da želi da okupira Ukrajinu i eliminiše njen status tampon zone – i da će odatle preduzeti dalje korake kako bi pripremila napad na teritoriju NATO-a – rekao je Orban u intervjuu za njemački Velt.

Zbog toga je, naveo je mađarski premijer, neophodno da se napusti kurs ka integraciji sa NATO-om i namjera da se Ukrajina u potpunosti primi u Alijansu, kao i da se vrati predratni geopolitički status zemlje, odnosno “uloga tampon države”.

Prema njegovim riječima, dugoročni poredak treba da se zasniva na principu da će Ukrajina ponovo postojati kao tampon država, a teritorija koju je okupirala Rusija ostaće van ovog sistema.

– Rusija zadržava teritoriju koja će biti dogovorena na međunarodnoj mirovnoj konferenciji, a sve zapadno od ove linije – do istočne granice NATO-a – činiće teritoriju ukrajinske države, koja će ponovo postojati kao tampon država. NATO i Rusija se slažu oko obima i opremljenosti ograničenih Oružanih snaga Ukrajine koje mogu da djeluju u tampon zoni, a obje strane pružaju garancije da niko neće potčiniti ovu tampon državu sopstvenoj kontroli – istakao je predsjednik mađarske vlade.

Orban je rekao da se “treba osloniti” na zajednički rusko-američki plan od 28 tačaka kao osnovu za takve promjene.

– Vrijeme je da napustimo iluzije i suočimo se sa istinom. Trezvena realnost je izložena u američkom mirovnom planu od 28 tačaka – istakao je on.

Istovremeno, on je ukazao na potrebu za “evropsko-ruskim pregovorima na visokom nivou” u kratkom roku, a u srednjem roku “ruski resursi moraju da budu ponovo integrisani u evropsku ekonomiju”.

Orban je u petak razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi o snabdijevanju Mađarske naftom i gasom i mirnim naporima za okončanje rusko-ukrajinskog rata.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE PESKOV! “Putin će primiti Vitkofa do četvrtka”

Ruski predsjednik Vladimir Putin primiće specijalnog izaslanika SAD Stivena Vitkofa prije 4-5. decembra, odnosno prije posjete Indiji, potvrdio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov u emisiji “Moskva. Kremlj.

Putin”, koju vodi novinar Pavel Zarubin na televizijskom kanalu Rusija-1.

Novinar je pitao portparola Kremlja da li je Vitkofov dolazak zaista moguć u ponedjeljak, utorak ili srijedu, s obzirom na to da ruski lider u četvrtak ide u Indiju.

“Metodom dedukcije, pogodili ste”, rekao je Peskov, prenosi TASS.

Portparol ruskog predsjednika saopštio je u petak da bi Vitkof trebalo da se sastane sa ruskim liderom u Moskvi početkom sljedeće nedjelje.

Britanski list “Telegraf”, pozivajući se na izvore, objavio je da je predsjednik SAD Donald Tramp poslao Vitkofa u Rusiju da iznese “direktnu ponudu” Putinu.

Ukrajinska delegacija danas razgovara sa predstavnicima SAD.

Posjeta Putina Indiji zakazana je za 4. i 5. decembar na poziv indijskog premijera Narendre Modija.

Očekuje se da će dve strane razgovarati o agendi odnosa Rusije i Indije u okviru Specijalnog privilegovanog strateškog partnerstva, kao i o aktuelnim međunarodnim i regionalnim pitanjima.

Putin će se, takođe, sastati sa indijskom predsjednicom Drupadi Murmu.

Nastavi čitati

Aktuelno