Connect with us

Svijet

Tužilac pojasnio koje je zakone Tramp navodno prekršio, bivši predsjednik poručio: Nema slučaja protiv mene

Bivši američki predsjednik Donald Tramp poručio je da nije učinio ništa nezakonito i naglasio da “nema slučaja” kada je u pitanju njegova optužnica.

-Nikada nisam mislio da bi se tako nešto moglo dogoditi u Americi. Jedini zločin koji sam počinio je da neustrašivo branim našu naciju od onih koji žele da je unište – rekao je Tramp pristalicama okupljenim u njegovoj kući u Mar-a-Lagu u Palm Biču na Floridi, prenosi Rojters.

Tramp je optužio okružnog tužioca Menhetna Alvina Braga da je htio da ga uhapsi „prije nego što je saznao išta o meni”.

Rekao je i da je sudija u ovom slučaju Huan Merčan „sudija koji mrzi Trampa”, ali nije ponudio nikakve dokaze kojima bi podržao svoju tvrdnju da su oni preduzimali svoje akcije kako bi osujetili njegovu kandidaturu za Bijelu kuću, navodi britanska agencija.

Ranije se Tramp izjasnio da nije kriv na sudu na Menhetnu po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih dokumenata, pošto su ga tužioci optužili da je organizovao plaćanja dvjema ženama prije izbora 2016. kako bi spriečio objavljivanje njihovih seksualnih susreta sa njim.

Okružnog tužilac Menhetna Alvina Breg izjavio je  da u optužnici protiv Trampa nije precizirano koje je zakone Tramp prekršio jer “zakon to ne zahtijeva”.

Međutim, Breg je ukazao da je Tramp prekršio izborni zakon savezne države Njujork, prema kojem se “zavjera radi promovisanja kandidature nelegalnim sredstvima” smatra zločinom, prenosi CNN.

Prema njegovim riječima, Tramp je u periodu od devet mjeseci lično potpisivao čekove svom bivšem advokatu Majklu Koenu, “lažirajući troškove za advokatske i pravne usluge obavljene 2017. godine”.

Koen je bivši Trampov advokat koji je priznao da je prije izbora 2016. godine platio zvijezdi filmova za odrasle Stormi Danijels 130.000 dolara, u zamenu za njeno ćutanje o navodnoj seksualnoj vezi sa Donaldom Trampom.

Tužilac Breg je naveo da je velika porota pronašla 34 dokumenta, u kojima su evidentirana ova “ključna lažiranja troškova”.

Breg je najavio da će tokom postupka dokazati da je Tramp davao lažne izjave kako bi prikrio krivična djela u vezi sa američkim predsjedničkim izborima 2016. godine.

-Tramp je prekršio izborni zakon savezne države Njujork prema kojem se zavjera radi promovisanja kandidature nelegalnim sredstvima smatra zločinom – rekao je tužilac Breg i naveo da je riječ o davanju lažnih izjava, uključujući i one koje su  plasirane poreskim vlastima.

Šta sadrže tačke optužnice

Sve 34 tačke juče otpečaćene optužnice protiv Donalda Trampa odnose se na određenu poslovnu evidenciju Trampove organizacije za koje tužioci tvrde da je u više navrata prepravljana unošenjem lažnih podataka.

Navodne lažirane fakture se odnose na račune izdate na ime Majkla Koena, ili na čekovne računa Donalda J. Trampa tokom 2017. godine, navodi se u optužnici, prenosi CNN.

U optužnici, koja ima 16 strana, iznose se novi detalji o planu koji je, prema navodima tužioca, obuhvatao više isplata dvjema ženama, među kojima je i  Stormi Danijels, koje su navodile da su bile u seksualnim odnosima sa Trampom nekoliko godina ranije, kao i vrataru u Trampovom tornju koji je tvrdio da ima priču o navodnom Trampovom vanbračnom djetetu, navodi „Glas Amerike“.

Kako prenosi CNN, prema optužnici, glavni urednik i izvršni direktor Nešenel enkvajerera obratio se Majklu Koenu 2016. godine i rekao mu da Stormi Danijels tvrdi da je imala aferu sa Donaldom Trampom.

Koen je, kako se navodi u optužnici, pregovarao potom o tajnoj isplati novca kako bi “obezbijedio da se Denijelsova ne oglašava o aferi”, pokušavajući da spriječi otkrivanje štetnih informacija u posljednjih nekoliko nedjelja pre predsedničkih izbora.

Tramp je, međutim, navodno dao instrukcije Koenu da odloži plaćanje Danijelsovoj “što je duže moguće”.

Tužioci tvrde da je Tramp bio dio nezakonitog plana za suzbijanje negativnih informacija, uključujući nezakonitu uplatu od 130.000 dolara s ciljem da se suzbiju negativne informacije koje bi štetile njegovoj kampanji.

Jule se Trampu i njegovim advokatima ukazala prva prilika da u potpunosti ispitaju obim optužnice i sagledaju šta će sve tužioci morati da dokažu tokom suđenja.

Tramp je ušao u sudnicu sporim korakom, skenirajući novinare, a tokom svog obraćanja glas mu je bio odmjeren i gledao je u sudiju dok je govorio.

Po izlasku iz suda nakon čitanja optužnice, advokat Donalda Trampa Tod Blanš rekao je da je njegov klijent “frustriran i uznemiren”, a tužioca u ovom slučaju je optužio da je pokrenuo proces “političkog krivičnog gonjenja”.

-Ovo nije bio dobar dan. Nisam očekivao da će se ovo desiti u ovoj zemlji. Ne očekujete da će se ovo dogoditi nekome ko je bio predsjednik Sjedinjenih Država – rekao je Blanš.

Sledeće lično saslušanje u slučaju bivšeg Trampa zakazano je za 4. decembar u Njujorku.

Prema zakonima države Njujork, sve zajedno, optužbe protiv Trampa nose maksimalnu kaznu od vipe od 100 godina zatvora, ali bi, kako se navodi u izvještaju Rojtersa, u slučaju da bivši predsjednik bude proglašen krivim, zatvorska kazna gotovo sigurno bila daleko manja od toga.

Njegovi advokati najavljuju tešku borbu da se optužbe povuku.

(Glas Srpske)

 

Related Topics:

Svijet

EU staje na kočnicu Trampovom planu: BEZ KAZNE ZA PUTINA NEMA SPORAZUMA!

Napori američkog predsjednika Donalda Trampa sa ciljem postizanja mira u Ukrajini ne smiju da dovedu do toga da ruski predsjednik Vladimir Putin izbjegne odgovornost za ratne zločine, upozorio je danas evropski komesar za pravosuđe i demokratiju Majkl Mekgrat.

“Pregovarači moraju da obezbijede da težnja ka prekidu vatre ne rezultira time da Rusija izbjegne krivično gonjenje”, istakao je evropski komesar Mekgrat u intervjuu za briselski Politiko, postavljajući novu “crvenu liniju” za mirovni sporazum.

Njegove izjave, ocjenjuje Politiko, odražavaju zabrinutost brojnih država članica Evropske unije da je prvobitni američki nacrt sporazuma uključivao “punu amnestiju za djela počinjena tokom rata”, uz planove za reintegraciju Rusije u svjetsku ekonomiju, prenosi Tanjug.

Stav Evropske unije u pregovorima

“Ne vjerujem da će istorija blagonaklono gledati na bilo kakav pokušaj brisanja ruskih zločina u Ukrajini. Moraju biti pozvani na odgovornost, i to će biti stav EU u svim razgovorima”, naglasio je Mekgrat.

Dodao je da bi amnestiranje takvih djela “posijejalo sjeme nove agresije i nove invazije”, ocjenjujući da bi to bila “istorijska greška ogromnih razmera”.

Ukrajinske vlasti navode da su pokrenule istrage o više od 178.000 navodnih ruskih zločina od početka rata.

Komisija Ujedinjenih nacija je prošlog mjeseca utvrdila da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti napadima bespilotnim letjelicama na civile, kao i, kako tvrdi, prisilnim premještanjem i deportacijom stanovništva.

Nacrt mirovnog plana

Nacrt mirovnog plana od 28 tačaka, koji je Trampov tim prošle nedjelje podijelio saveznicima, predviđa reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju i poziv da se ponovo priključi grupi G8.

Dokument navodi da će SAD zaključiti dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji sa Rusijom u oblastima energetike, infrastrukture, veštačke inteligencije i eksploatacije rijetkih metala na Arktiku.

Američki plan predviđa i postepeno ukidanje sankcija, mada evropski lideri poručuju da će o ukidanju sankcija EU odlučivati isključivo oni.

U međuvremenu, nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije u Ženevi, plan je sveden na 19 tačaka.

Nastavi čitati

Svijet

SAD TRAŽE OD LIBANA BOMBU koju je IZRAEL ispalio na tu zemlju

Sjedinjene američke države zatražile su od Libana da hitno preda neeksplodiranu američku GBU-39B kliznu bombu koju je izraelska avijacija upotrebila tokom vazdušnog napada na Bejrut.

Izrael je u napadu lansirao ukupno osam ovih malogabaritnih, ali izuzetno efikasnih bombi, od kojih je sedam eksplodiralo, dok je jedna ostala neaktivirana. Upravo ovaj primjerak municije pokrenuo je nagli diplomatski pritisak Vašingtona na Bejrut.

Prema navodima izraelskih medija, SAD strahuju da bi napredna tehnologija ove visoko precizne municije mogla da padne u ruke rivalskih država kao što su Rusija, Kina ili Iran. GBU-39 je poznata po svojoj izuzetnoj preciznosti, kompaktnosti i snažnoj probojnoj bojevoj glavi, a Vašington je inače isporučuje samo ograničenom broju najbližih saveznika, među kojima je i Izrael, piše TV Front.

Ovo oružje nakon lansiranja aktivira krila i može da jedri i do 110 km bez sopstvenog motora, što omogućava avionima poput F-35 da djejstvuju van dometa neprijateljske PVO. Iako teška tek oko 110 kilograma, bomba ima veoma efikasnu probojnu bojevu glavu sposobnu da uništi utvrđene i betonske ciljeve, a zahvaljujući GPS i inercijalnoj navigaciji postiže izuzetnu preciznost, s greškom od oko jednog metra. Upravo zbog kombinacije kompaktnosti, niske cijene (oko 50 hiljada dolara) i tehnološke složenosti, SAD bombu isporučuju samo malom broju saveznika — što čini njeno potencijalno „curenje“ kritičnim bezbjednosnim pitanjem.

Događaj ponovo naglašava da je Bliski istok daleko od stabilnosti, jer Izrael nastavlja s vazdušnim udarima na susjedne zemlje u okviru operacija usmjerenih na rukovodstvo Hezbolaha.

Nastavi čitati

Svijet

NE ŽELE MIGRANTE! Poslije protesta u Hagu uhapšeno 36 OSOBA

Ukupno 36 osoba uhapšeno je juče nakon održavanja antiimigrantskog protesta u Hagu, koji je u subotu organizovala grupa „Holandija u ustanku“, saopštile su lokalne vlasti.

Prema navodima policije, privedeni su zbog različitih prekršaja, uključujući nošenje zabranjene odeće koja prekriva lice, kao i posedovanje oružja poput noževa i jakih pirotehničkih sredstava, prenosi NL Tajms.

Oko 200 demonstranata učestvovalo je u „Maršu za bezbednu Holandiju“, krećući se kroz centar grada.
Mnogi su nosili holandske zastave i tzv. „Prinsenvlag“, istorijski povezan sa Nacional-socijalističkim pokretom Holandije (NSB), koji je sarađivao sa nacističkom Nemačkom.

Neki učesnici bili su maskirani kao „Crni pit“, figura koja u poslednjim godinama izaziva oštre rasprave o rasizmu.

Centar grada proglašen je zonom visokog bezbednosnog rizika, što je omogućilo policiji da vrši pretres svih prolaznika.

Vlasti poslednjih meseci pojačano prate ovakva okupljanja nakon više incidenata, ističe holandski portal.

Prethodni protest krajnje desnice, održan 20. septembra, završio se neredima i oštećenjem imovine, dok je antiimigrantski protest u Amsterdamu 12. oktobra, iako u početku miran, takođe prerastao u sukobe s policijom.

Nastavi čitati

Aktuelno