Connect with us

Svijet

Tužilac pojasnio koje je zakone Tramp navodno prekršio, bivši predsjednik poručio: Nema slučaja protiv mene

Bivši američki predsjednik Donald Tramp poručio je da nije učinio ništa nezakonito i naglasio da “nema slučaja” kada je u pitanju njegova optužnica.

-Nikada nisam mislio da bi se tako nešto moglo dogoditi u Americi. Jedini zločin koji sam počinio je da neustrašivo branim našu naciju od onih koji žele da je unište – rekao je Tramp pristalicama okupljenim u njegovoj kući u Mar-a-Lagu u Palm Biču na Floridi, prenosi Rojters.

Tramp je optužio okružnog tužioca Menhetna Alvina Braga da je htio da ga uhapsi „prije nego što je saznao išta o meni”.

Rekao je i da je sudija u ovom slučaju Huan Merčan „sudija koji mrzi Trampa”, ali nije ponudio nikakve dokaze kojima bi podržao svoju tvrdnju da su oni preduzimali svoje akcije kako bi osujetili njegovu kandidaturu za Bijelu kuću, navodi britanska agencija.

Ranije se Tramp izjasnio da nije kriv na sudu na Menhetnu po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih dokumenata, pošto su ga tužioci optužili da je organizovao plaćanja dvjema ženama prije izbora 2016. kako bi spriečio objavljivanje njihovih seksualnih susreta sa njim.

Okružnog tužilac Menhetna Alvina Breg izjavio je  da u optužnici protiv Trampa nije precizirano koje je zakone Tramp prekršio jer “zakon to ne zahtijeva”.

Međutim, Breg je ukazao da je Tramp prekršio izborni zakon savezne države Njujork, prema kojem se “zavjera radi promovisanja kandidature nelegalnim sredstvima” smatra zločinom, prenosi CNN.

Prema njegovim riječima, Tramp je u periodu od devet mjeseci lično potpisivao čekove svom bivšem advokatu Majklu Koenu, “lažirajući troškove za advokatske i pravne usluge obavljene 2017. godine”.

Koen je bivši Trampov advokat koji je priznao da je prije izbora 2016. godine platio zvijezdi filmova za odrasle Stormi Danijels 130.000 dolara, u zamenu za njeno ćutanje o navodnoj seksualnoj vezi sa Donaldom Trampom.

Tužilac Breg je naveo da je velika porota pronašla 34 dokumenta, u kojima su evidentirana ova “ključna lažiranja troškova”.

Breg je najavio da će tokom postupka dokazati da je Tramp davao lažne izjave kako bi prikrio krivična djela u vezi sa američkim predsjedničkim izborima 2016. godine.

-Tramp je prekršio izborni zakon savezne države Njujork prema kojem se zavjera radi promovisanja kandidature nelegalnim sredstvima smatra zločinom – rekao je tužilac Breg i naveo da je riječ o davanju lažnih izjava, uključujući i one koje su  plasirane poreskim vlastima.

Šta sadrže tačke optužnice

Sve 34 tačke juče otpečaćene optužnice protiv Donalda Trampa odnose se na određenu poslovnu evidenciju Trampove organizacije za koje tužioci tvrde da je u više navrata prepravljana unošenjem lažnih podataka.

Navodne lažirane fakture se odnose na račune izdate na ime Majkla Koena, ili na čekovne računa Donalda J. Trampa tokom 2017. godine, navodi se u optužnici, prenosi CNN.

U optužnici, koja ima 16 strana, iznose se novi detalji o planu koji je, prema navodima tužioca, obuhvatao više isplata dvjema ženama, među kojima je i  Stormi Danijels, koje su navodile da su bile u seksualnim odnosima sa Trampom nekoliko godina ranije, kao i vrataru u Trampovom tornju koji je tvrdio da ima priču o navodnom Trampovom vanbračnom djetetu, navodi „Glas Amerike“.

Kako prenosi CNN, prema optužnici, glavni urednik i izvršni direktor Nešenel enkvajerera obratio se Majklu Koenu 2016. godine i rekao mu da Stormi Danijels tvrdi da je imala aferu sa Donaldom Trampom.

Koen je, kako se navodi u optužnici, pregovarao potom o tajnoj isplati novca kako bi “obezbijedio da se Denijelsova ne oglašava o aferi”, pokušavajući da spriječi otkrivanje štetnih informacija u posljednjih nekoliko nedjelja pre predsedničkih izbora.

Tramp je, međutim, navodno dao instrukcije Koenu da odloži plaćanje Danijelsovoj “što je duže moguće”.

Tužioci tvrde da je Tramp bio dio nezakonitog plana za suzbijanje negativnih informacija, uključujući nezakonitu uplatu od 130.000 dolara s ciljem da se suzbiju negativne informacije koje bi štetile njegovoj kampanji.

Jule se Trampu i njegovim advokatima ukazala prva prilika da u potpunosti ispitaju obim optužnice i sagledaju šta će sve tužioci morati da dokažu tokom suđenja.

Tramp je ušao u sudnicu sporim korakom, skenirajući novinare, a tokom svog obraćanja glas mu je bio odmjeren i gledao je u sudiju dok je govorio.

Po izlasku iz suda nakon čitanja optužnice, advokat Donalda Trampa Tod Blanš rekao je da je njegov klijent “frustriran i uznemiren”, a tužioca u ovom slučaju je optužio da je pokrenuo proces “političkog krivičnog gonjenja”.

-Ovo nije bio dobar dan. Nisam očekivao da će se ovo desiti u ovoj zemlji. Ne očekujete da će se ovo dogoditi nekome ko je bio predsjednik Sjedinjenih Država – rekao je Blanš.

Sledeće lično saslušanje u slučaju bivšeg Trampa zakazano je za 4. decembar u Njujorku.

Prema zakonima države Njujork, sve zajedno, optužbe protiv Trampa nose maksimalnu kaznu od vipe od 100 godina zatvora, ali bi, kako se navodi u izvještaju Rojtersa, u slučaju da bivši predsjednik bude proglašen krivim, zatvorska kazna gotovo sigurno bila daleko manja od toga.

Njegovi advokati najavljuju tešku borbu da se optužbe povuku.

(Glas Srpske)

 

Related Topics:

Svijet

MOSKVA SPREMA ODGOVOR za slučaj da EU zaplijeni njenu imovinu

Rusija priprema uzvratne mjere u slučaju da Evropska unija zaplijeni njenu zamrznutu imovinu, izjavila je u četvrtak, 4. decembra, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Sve nezakonite radnje koje se tiču naše imovine neće ostati bez odgovora. Paket kontramjera već je u pripremi, za slučaj stvarne krađe i zapljene imovine Ruske Federacije”, rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.

Ona je ideju EU o upotrebi ruske zamrznute imovine za pomoć Ukrajini nazvala neadekvatnom, ocjenjujući da bi taj plan naštetio samo EU, prenosi Tanjug.

Govoreći o odbijanju EU da primi isporuke ruskih energenata, ona je rekla da ”Evropljani snose teret finansiranja geopolitičkih zločina rukovodstva EU”.

”EU sistematski izvještava o navodnim uspjesima postignutim u odvikavanju od ruskih energetskih resursa i strašno je ponosna na to. Evropski građani se ubjeđuju da je isključivanje ruskih ugljovodonika sa evropskog tržišta nevjerovatno dostignuće briselske birokratije, garancija bezbjednosti i prosperiteta EU. Ono što iznose je čista besmislica koja ne izdržava nikakvu provjeru. Nepromišljen, lud i potpuno zabludni prekid uvoza ruskih energenata nanio je ozbiljan udarac EU. Napuštanjem uspostavljene energetske saradnje sa našom zemljom, EU se suočava sa naglim povećanjem cijena gasa i, kao rezultat toga, cijena električne energie”, smatra Zaharova. Prema njenim riječima, običnim Evropljanima se uskraćuje glas i uskraćuje im se mogućnost da iznesu svoje mišljenje.

”Najviši zvaničnici EU bukvalno iscrpljuju novac iz džepova svakog običnog Evropljanina. U međuvremenu, evropska preduzeća su primorana da plaćaju dva do tri puta više za struju od američkih kompanija, a četiri i po puta više za gas”, rekla je portparolka.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPLJANI MRZE TRAMPA? Polovina stanovništva EU predsjednika Amerike SMATRA NEPRIJATELJEM

Gotovo polovina Evropljana vidi američkog predsjednika Donalda Trampa kao “neprijatelja Evrope”, znatno više njih ocijenjuje da je rizik od rata sa Rusijom visok, a više od dve trećine vjeruje da njihova zemlja ne bi mogla da se odbrani u slučaju takvog sukoba, pokazalo je istraživanje urađeno u devet evropskih zemalja za parisku platformu za debate o evropskim pitanjima Gran kontinan.

Istraživanje je pokazalo da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, dok skoro isti procenat smatra da je izlazak iz Evropske unije naštetio Velikoj Britaniji, prenosi “Gardijan”. Profesor političkih nauka i osnivač agencije za ispitivanje javnog mnjenja Kluste17, Žan-Iv Dormažan rekao je da se Evropa ne suočava samo sa rastućim rizicima, već prolazi kroz transformaciju svog istorijskog, geopolitičkog i političkog okruženja.

– Ukupna slika istraživanja prikazuje Evropu koja je anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se teško projektuje pozitivno u budućnost – istakao je on.

Prema istraživanju, u prosjeku 48 odsto ljudi u devet zemalja smatra Trampa otvorenim protivnikom – od 62 odsto u Belgiji i 57 procenata u Francuskoj do 37 odsto u Hrvatskoj i 19 procenata u Poljskoj.

– Na čitavom kontinentu, “trampizam” se jasno smatra neprijateljskom silom – rekao je Dormažan i dodao da se taj stav učvršćuje, jer je manje ljudi nego u decembru 2024. Trampa opisalo kao “ni prijatelja ni neprijatelja”, a više kao izričito neprijateljski nastrojenog.

Ipak, Evropljani i dalje smatraju da je odnos sa SAD strateški važan: na pitanje kakav stav EU treba da zauzme prema američkoj vladi, najpopularnija opcija – 48 odsto, bila je – kompromis.

Istraživanje sprovedeno u Francuskoj, Italiji, Španiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Holandiji pokazalo je i da relativna većina – 51 odsto smatra da je rizik od otvorenog rata sa Rusijom u narednim godinama visok, dok 18 procenata ocijenjuje da je veoma visok.

Dormažan je rekao da bi takav rezultat “pre samo nekoliko godina bio nezamisliv i da ukazuje na zaokret u evropskom javnom mnjenju ka novom geopolitičkom režimu, u kojem se mogućnost direktnog sukoba na kontinentu sada široko prihvata kao realna”.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Svijet

Makron i Merc “SAD ĆE IZDATI UKRAJINU, oni se igraju i sa VAMA I SA NAMA”

Predsjednik Francuske Emanuel Makron upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izdaju Ukrajinu, navodi se u transkriptu razgovora evropskih lidera o strategijama zaštite Kijeva, koji je objavio njemački list “Špigel”.

U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, učestvovali su Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, finski predsjednik Aleksander Stub, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi i raspravljali su o mirovnim pregovorima koje predvode SAD sa Kijevom i Moskvom.

„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o bezbjednosnim garancijama”, rekao je Makron, prema njemačkom listu i dodao da postoji “velika opasnost” za Zelenskog, prenosi briselski portal Politiko.

Jelisejska palata nije odgovorila na zahtjev briselskog portala da pruži komentar.

„Špigel” je prenio da je Jelisejska palata u saopštenju poslatom ovom njemačkom listu negirala da je Makron govorio o bilo kakvoj izdaji.

„Predsjednik nije upotrebio te riječi”, navela je kancelarija predsjednika Francuske, prenosi list.

Merc je rekao da Zelenski mora da bude “izuzetno oprezan u narednim danima”.

„Oni se igraju i sa vama i sa nama”, rekao je Merc, očigledno misleći na američke izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trampa, koji su u utorak proveli pet sati u zatvorenim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Portparol Merca, Stefan Kornelijus, rekao je za Politiko da iz principa ne potvrđuje niti komentariše dijelove razgovora.

Finski predsjednik Stub, prema transkriptu, bio je saglasan sa Mercom.

„Ne možemo da ostavimo Ukrajinu i Volodimira same sa tim ljudima”, rekao je, očigledno misleći na Vitkofa i Kušnera, sa čime se Rute složio.

Rute je kazao da se slaže sa Stubom da moraju da zaštite Zelenskog.

I NATO je odbio da komentariše transkript.

Do razgovora je došlo nakon što je Trampova administracija predstavila mirovni plan u 28 tačaka, za koji se navodi da su ga sastavili ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, Vitkof i Kušner, a koji su Ukrajina i evropski saveznici kritikovali kao previše povoljan za Rusiju, što je pokrenulo pregovore u Ženevi.

Ti naknadni pregovori, na kojima su učestvovali evropski, ukrajinski i američki zvaničnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 tačaka, koji Rusija još nije prihvatila.

Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva, odnosno da Kijev preda velike dijelove neokupirane teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore, navodi Politiko.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, poljski premijer Donald Tusk, italijanska premijerka Đorđa Meloni, danska premijerka Mete Frederiksen, norveški premijer Jonas Gar Stere i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, takođe, su učestvovali u razgovoru, koji je obavljen u ponedjeljak, prema “Špiglu”.

Tokom razgovora, kako je objavio njemački list, bilo je riječi i o zamrznutim ruskim sredstvima, pri čemu su pojedini lideri istakli da zapljena sredstava treba da bude odluka EU, a ne SAD.

Nastavi čitati

Aktuelno