Connect with us

Svijet

U AMERICI JE NAJVAŽNIJI DAN u trci za predsjedničku stolicu

Takozvani “Super utorak” je najvažniji dan do sada u trci za američke predsjedničke izbore koji se održavaju u novembru ove godine.

Danas će birači u 15 saveznih država i jednoj teritoriji van SAD-a birati kandidate za predsjednika.

To bi trebalo ponuditi uvid u snage i potencijalne slabosti Džoa Bajdena i Donalda Trampa dok dva ljuta rivala hrle prema revanšu na izborima.
Što je super utorak?

Tada većina saveznih država glasa u kalendaru predsjedničkih izbora.

Izbori za nominaciju održaće se u Alabami, Aljasci, Arkansasu, Kaliforniji, Koloradu, Mejnu, Masašusetsu, Minesoti, Sjevernoj Karolini, Oklahomi, Tenesiju, Teksasu, Juti, Vermontu, Virdžiniji i američkoj teritorijj Američka Samoa.

Republikanski izbori održaće se u svih ovih 15 država, dok će demokrati glasati u istim državama osim Aljaske. Takođe ćemo dobiti rezultate demokratskog izbora u Ajovi.

Na temelju rezultata svakog izbora, stranački zvaničnici poznati kao delegati dodjeljuju se najboljim kandidatima. Potreban je određen broj izaslanika za formalno imenovanje kandidata na konvenciji svake stranke ovog ljeta, prenosi Kliks.

Otprilike jedna trećina ukupnog broja delegata – 865 republikanaca i najmanje 1.420 demokrata – mogu se izboriti za “Super utorak”.

Trampova kampanja je projektovala da će osvojiti najmanje 773 delegata na dan i osvojiti nominaciju kasnije u martu. Trenutno ima procijenjenih 244 delegata, dok njegova republikanska suparnica Niki Hejli ima 43.

Za osvajanje republikanske nominacije potrebno je minimalno 1.215 delegata, dok je za demokrate 1.968 magična brojka.

Donald Tramp, republikanski favorit, se nada da će konačno izbaciti svog posljednjeg preostalog suparnika iz trke Niki Hejli.

S druge strane, Bajdenova kampanja doživjela je neuspjeh u Mičiganu 27. februara kada se 13 odsto birača proglasilo “neopredijeljenima” usred kampanje za registraciju glasačkog listića zbog predsjednikove podrške Izraelu zbog rata u Gazi.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno