Connect with us

Svijet

U AMERICI JE NAJVAŽNIJI DAN u trci za predsjedničku stolicu

Takozvani “Super utorak” je najvažniji dan do sada u trci za američke predsjedničke izbore koji se održavaju u novembru ove godine.

Danas će birači u 15 saveznih država i jednoj teritoriji van SAD-a birati kandidate za predsjednika.

To bi trebalo ponuditi uvid u snage i potencijalne slabosti Džoa Bajdena i Donalda Trampa dok dva ljuta rivala hrle prema revanšu na izborima.
Što je super utorak?

Tada većina saveznih država glasa u kalendaru predsjedničkih izbora.

Izbori za nominaciju održaće se u Alabami, Aljasci, Arkansasu, Kaliforniji, Koloradu, Mejnu, Masašusetsu, Minesoti, Sjevernoj Karolini, Oklahomi, Tenesiju, Teksasu, Juti, Vermontu, Virdžiniji i američkoj teritorijj Američka Samoa.

Republikanski izbori održaće se u svih ovih 15 država, dok će demokrati glasati u istim državama osim Aljaske. Takođe ćemo dobiti rezultate demokratskog izbora u Ajovi.

Na temelju rezultata svakog izbora, stranački zvaničnici poznati kao delegati dodjeljuju se najboljim kandidatima. Potreban je određen broj izaslanika za formalno imenovanje kandidata na konvenciji svake stranke ovog ljeta, prenosi Kliks.

Otprilike jedna trećina ukupnog broja delegata – 865 republikanaca i najmanje 1.420 demokrata – mogu se izboriti za “Super utorak”.

Trampova kampanja je projektovala da će osvojiti najmanje 773 delegata na dan i osvojiti nominaciju kasnije u martu. Trenutno ima procijenjenih 244 delegata, dok njegova republikanska suparnica Niki Hejli ima 43.

Za osvajanje republikanske nominacije potrebno je minimalno 1.215 delegata, dok je za demokrate 1.968 magična brojka.

Donald Tramp, republikanski favorit, se nada da će konačno izbaciti svog posljednjeg preostalog suparnika iz trke Niki Hejli.

S druge strane, Bajdenova kampanja doživjela je neuspjeh u Mičiganu 27. februara kada se 13 odsto birača proglasilo “neopredijeljenima” usred kampanje za registraciju glasačkog listića zbog predsjednikove podrške Izraelu zbog rata u Gazi.

Related Topics:

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno