Connect with us

Društvo

U DANIMA STROGOG POSTA IZGOVORITE OVE RIJEČI! Molitva koja liječi dušu pred iskušenjem

Božićni post u pravoslavlju traje 40 dana i predstavlja drugi najduži post, odmah nakon vaskršnjeg posta.

Iako je po strogosti blaži od vaskršnjeg i velikogospojinskog posta, on ima duboko duhovno značenje i podrazumijeva uzdržavanje ne samo od mrsne hrane i alkohola, već i od grešnih misli, želja i dijela.

Iako se često najviše govori o tome šta se smije, a šta ne sme da se jede tokom ovog posta, pravo značenje uzdržavanja je u tome da se vernik duhovno pripremi za praznik Rođenja Hristovog, što podrazumijeva cjelokupno duhovno čišćenje i pokajanje. Na taj način post nije samo fizičko uzdržavanje, već i prilika za unutrašnje iscjeljenje i približavanje Bogu.

U svakom slučaju, osnovno pravilo božićnog posta je uzdržavanje od mesa, mliječnih proizvoda, jaja, alkohola, a u određenim danima i od ribe, uz posebno strog post na Badnji dan. Takođe, važno je pridržavati se određenih pravila u ishrani, kako bi se post ispunio u duhovnom smislu, ali i fizički umjerenost pomogla zdravlju i duhovnoj obnovi vjernika.

Od 28. novembra do 30. decembra, ishrana je raspoređena prema danima u nedjelji: ponedjeljkom, srijedom i petkom posti se na vodi, utorkom i četvrtkom na ulju, a subotom i nedjeljom dozvoljena je riba.

U posljednjoj nedjelji, od 31. decembra do 6. januara, post postaje stroži i riba se izuzima. Ponedeljak, sreda i petak su dani posta na vodi, dok su utorak, četvrtak, subota i nedjelja dani posta na ulju. Prilikom posta, važno je jesti umerenost – dovoljno da se telo ojača, ali nikako da se iscrpi. Cilj posta je da se duhovno i tjelesno pripremimo za zajednicu sa Bogom, prenosi Ona.

Na Badnji dan kao i na dane najstrožeg posta, ne koristi ulje ni vino, već je obavezno postiti „na vodi”.

Ali, još jednom, tokom Božićnog posta veoma je važno u kom smjeru idu vaše misli. Stoga se vratite na pravi put, osvježite i izliječite dušu ovim riječima:

„Tvoja utroba, Bogorodice, posta sveta trpeza sa nebesnim Hlebom, Hristom Bogom našim; Svaki koji jede od Njega ne umire, kao što reče Hranitelj sviju. Časniju od Heruvima i slavniju neuporedivo od Serafima, Tebe, što neporočno Boga Reč rodi, suštu Bogorodicu veličamo. Molitvama svetih Otaca naših, Gospode Isuse Hriste, Bože naš, pomiluj nas. Amin.“

Related Topics:

Društvo

Rod trešnje potpuno uništen! Cijene rekordne – kilogram i do 20 KM

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno