Izdvajanja za poljoprivredu biće uvećana za čak pet puta! Ovo će biti najveći budžet ikada za oblast poljoprivrede u Banjaluci.

Najavio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković nakon današnjeg sastanka sa mljekarima koji rade na teritoriji Banjaluke.

Ističe da poljoprivreda mora biti jedan od ključnih prioriteta Grada.

-Zato smo danas održali sastanak sa mljekarima koji rade na teritoriji Banjaluke, kako bismo iz prve ruke čuli probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju, ali i njihove prijedloge za unapređenje mjera podrške Grada i njihovog poslovanja – poručio je gradonačelnik.

Trenutno najveći izazov, kako navodi jeste smanjenje količine otkupa mlijeka.

-Upravo zato smo razgovarali otvoreno i konkretno da bismo mljekarima pružili punu i konkretnu podršku. Ovo su čestiti domaćini koji čuvaju naša sela živim i daju snažan doprinos ekonomiji i privredi Banje Luke – naglasio je gradonačelnik.

Kako je naveo, u narednom periodu Grad značajno povećava izdvajanja za poljoprivredu, a izmjenom pravilnika se staje u kraj zloupotrebama i malverzacijama, a podržavaju oni koji zaista rade i proizvode.

-Mijenjamo model subvencionisanja nabavke poljoprivrednih mašina, kako bismo skratili rokove i smanjili potrebu za kreditima. Grad će preuzeti troškove veterinarskih usluga i još mnogo toga. Promjene će biti vidljive i mjerljive, u korist poljoprivrednika – kazao je gradonačelnik i dodao da je naredni sastanak zakazan već za narednu sedmicu.

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević najavio je pokretanje inicijative za smanjenje doprinosa preduzetnicima koji se bave starim zanatima, s ciljem njihovog očuvanja i opstanka.

Kresojević je danas, zajedno sa načelnicom Odjeljenja za privredu Grada Banjaluka Aleksandrom Simić i njenim saradnicima, obišao majstore starih zanata koji se bave restauracijom namještaja, ističući značaj ručnog rada i tradicionalnog kvaliteta.

– Vera Damjanović i Davor Kukrić ulažu nemjerljivu energiju kako bi se sačuvao kvalitet koji nose ručni rad i stari zanati – naveo je Kresojević.

On je ukazao da industrijska proizvodnja sve češće koristi jeftinije materijale i nudi slabiji kvalitet, zbog čega je, kako kaže, neophodno da država sistemski podrži stare zanate.

Kresojević je najavio da će kao narodni poslanik podnijeti inicijativu da se za stare zanate smanji osnovica za obračun doprinosa na 25 odsto prosječne bruto plate, po uzoru na druge niskoprofitne djelatnosti.

Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj ima nešto više od 30 preduzetnika koji se bave starim zanatima, te bi finansijski efekat ove mjere na budžet bio zanemariv, a korist za očuvanje tradicije i zanatstva značajna.

Tokom posjete, Kresojević je, kako je naveo, imao priliku i da se lično uvjeri u rad starih alata, isprobavši rad na „singerici“.

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o PDV-u BiH, a kojim se predviđa da se igre na sreću uvrste u sistem indirektnog oporezivanja, izazvao je burne reakcije predstavnika igara na sreću koji u njemu vide čisti populizam, na šta su vrlo brzo dobili odgovor da zakon ne predviđa oporezivanje kockarnica i kladionica, već igrača.

Podsjetimo, Mia Karamehić Abazović, poslanica Naše stranke u PD PS BiH, predložila je zakon u cilju da se oporezuju djelatnosti čiji je uticaj na građane i društvo u cjelini negativan, jer kod korisnika mogu izazvati tešku zavisnost, finansijske gubitke i druge nepoželjne posljedice.

“Ovo je populistički eksperiment”
Ova ideja za one koji se bave igrama na sreću predstavlja “čisti populistički eksperiment sa ozbiljnim posljedicama po građane i ekonomiju BiH”. Naveli su da se poslanica Mia Karamehić Abazović ne razumije u ekonomiju, već da želi samo malo slave.

-Želi da oporezuje djelatnosti koja već sada u milionskim iznosima pune lokalne, entitetske i državni budžet, te zapošljava hiljade građana širom naše zemlje. Ovo je svjesno manipulisanje javnošću radi krpljenja budžetskih rupa i kratkoročnih političkih poena. Igre na sreću već funkcionišu kroz specijalni porezni režim, sa efektivnim opterećenjem od oko 30 posto, upravo zato što se ne radi o klasičnoj robi ili usluzi na koju se može mehanički primijeniti PDV- poručili su oni.

Podsjetili su i da direktiva Evropske unije od 2006. godine jasno utvrđuje da igre na sreću nisu u sistemu PDV-a, nego u sistemu direktnih poreza, kao što je to sada slučaj u BiH.

“Alat da igrači odustanu od klađenja”
Ovakvi stavovi predstavnika igara na sreću naišli su na žestoke osude u PD PS BiH.

-Ovo nije oporezivanje kladionica, nego igrača. To je alat da taj igrač odustane od klađenja.

To bi bio značajan prihod za budžet i kao klub ćemo podržati svaku mjeru koja se bori protiv ovisnosti. Reakcije javnih kladionica su potpuno nedopustive, jer se zakon njih ne dotiče, a žele da postrojavaju”, poručio je Saša Magazinović, poslanik SDP BiH.

Naglasio je da treba pojasniti ljudima koliko bi iznosio taj porez po igraču ili uplati, na šta mu je Mia Karamehić Abazović odgovorila da će osnovica za naplaćivanje PDV-a biti svaka transakcija koja omogućava eventualni dobitak i da će se to odnositi na sve igre na sreću.

Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske, rekao je da se protivi hitnoj proceduri zakona, jer ovaj zakon već jednom nije prošao, kao i da je zato potrebno napraviti argumente za i protiv da se dobije stav stručne javnosti šta bi ovo značilo za budžet BiH, da li su to benefiti ili samo dodatno opterećenje građana.

-Moramo priznati da imamo ogroman broj onih koji se klade, baš kao i onih koji koriste cigarete ili alkohol. Ali ne smijemo ući u nešto pa da sutra dobijemo tužbe-rekao je Petrović.

Poslanici su kazali da u BiH ima 50.000 patoloških kockara, što je isto toliko uništenih porodica, te da je ključ kako destimulisati te ljude. Naveli su i da svako odugovlačenje ovakvih zakona može uticati na to da se suzbije ovaj problem, a većina ih je bila za to da se zakon mora donijeti u predloženoj hitnoj proceduri.

Nezavisne