Connect with us

Društvo

U Srpskoj kroz cijevi i krađe “iscuri” 40% pitke vode

Ukupni gubici u vodovnoj mreži u Republici Srpskoj su iznosili 41.351.000 kubnih metara ili 41,2 odsto od ukupno zahvaćene vode, a dok se aktivnije ne bude radilo na rješavanju problema, ovi gubici će uvijek biti na visokom nivou, ističe Predrag Duduković, direktor banjalučkog “Vodovoda”.

Ovo su podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, a iako su određeni gubici opravdani, kako za “Nezavisne” kažu iz banjalučkog “Vodovoda”, ovaj procenat bi mogao biti značajno manji izgradnjom cjevovoda i boljom kontrolom krađe vode.

Kako je kazao Duduković, njihovi gubici za 2021. godinu su za 0,62 odsto manji u odnosu na godinu prije, no, kako kaže, oni su i dalje preveliki.

“Uspjeli smo smanjiti gubitke za 0,62 odsto, što, iako ne zvuči mnogo, ipak iznosi 200.000 kubnih metara vode, što svakako nije beznačajno”, kazao je Duduković.

Kako je dalje istakao, problem prevelikih gubitaka vode je nešto sa čim se nosi cijela Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, a ni susjedne zemlje ga nisu najbolje riješile.

“Prvi i možda najznačajniji razlog prevelikog gubitka vode su stare ili dotrajale cjevovodne mreže”, ističe Duduković.

Prema standardima Evropske unije svake godine bi trebalo rekonstruisati dva odsto postojeće mreže, što, kako kaže Duduković, mi ne poštujemo, jer nam je oduvijek bio fokus da provedemo vodu u naselja koja je nemaju, te kada dođe do sanacije postojećih cijevi nemamo više sredstava.

“Sve dok aktivnije ne uzmemo učešće u rješavanju ovog problema ovi gubici će uvijek biti na visokom nivou”, zaključuje Duduković.

Drugi razlog, kako ističe, je učestala krađe vode na naših područjima, što podrazumijeva potrošače koji se direktno i nelegalno priključe na cijev i na taj način kradu vodu.

“Zbog ovoga je i došlo do suše u ljetnom periodu, jer kradu radi navodnjavanja, što iziskuje velike količine vode”, kaže direktor “Vodovoda”.

Treći razlog su određene radnje koje preduzeće sprovodi u sklopu redovnih procesa, kao što su dezinfekcija cijevi, dostavljanje cisterni stanovništvu bez vode te otpuštanje određenog dijela vode radi boljeg pristiska u cijevima.

“Na smanjenje gubitka se značajno može uticati. Primjer su nam države koje su svoje gubitke uspjele svesti na pet do osam odsto i to zamjenom i rekonstrukcijom cjevovoda”, kazao je Duduković.

Prema njegovim riječima, kod nas je praksa da popravljamo kvarove na dotrajalim cijevima, ali kada se svaki dan dešavaju kvarovi popravljanje više nema smisla te je potrebna potpuna rekonstrukcija.

Za rješenje ovog problema je potrebno izdvojiti značajna sredstva, kako kod rekonstruisanja mreže, tako i kod otkrivanja nevidljivih kvarova, koji takođe utiču na gubitke.

“Kada ne vidimo kvar, nismo ni svjesni vode koja se gubi. Prošle godine smo uspjeli duplo smanjiti potrošnju vode samo vodeći računa o nevidljivim kvarovima”, kazao je Duduković.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, javni vodovodi su prošle godine zahvatili ukupno 100.373.000 kubnih metara vode, što je za 1,2 odsto više nego u 2020. godini.

“Prošle godine je ukupna količina isporučene vode veća za 4,9 odsto u odnosu na godinu prije, a samo je domaćinstvima ustupljeno 4,7 odsto više nego 2020. godine”, saopšteno je u Zavodu za statistiku Republike Srpske.

U 2021. godini je zabilježeno 279.982 vodovodnih priključaka, 32 uređaja za pripremu vode za piće, 30 taložnika, 54 filtera, 142 hlorinatora i sedam ostalih uređaja.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Vraća se vrućina, temperatura do 33 stepena

U Bosni i Hercegovini će biti pretežno sunčano i toplo vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost.
Tokom dana očekuje se razvoj oblačnosti u brdsko-planinskim predjelima, koji samo ponegdje može usloviti slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha biće od 13 do 17, na jugu do 21, u višim predjelima od devet stepeni, a dnevna od 27 do 33, u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova. Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, a na jugu umjerena, uveče i pojačana bura.

Nastavi čitati

Društvo

TO JE TA REŽIMSKA TELEVIZIJA! Više od 80 odsto zaposlenih na RTRS-u radi za minimalnu platu

Nezavisni sindikat radnika Radio-televizije Republike Srpske izrazio je nezadovoljstvo zbog, kako navode, činjenice da se u posljednje vrijeme pronalaze sredstva za povećanje plata zaposlenima u različitim javnim preduzećima i institucijama, dok položaj radnika javnog servisa Republike Srpske ostaje neriješen.

Ističu da godinama upozoravaju da zaposleni na RTRS-u ne smiju biti zanemareni te da njihov rad treba biti vrednovan u skladu sa odgovornošću koju nose.

Prema navodima Sindikata, više od 80 odsto zaposlenih u RTRS-u prima minimalnu platu ili primanja koja su blizu zakonskog minimuma, što, kako ocjenjuju, nije primjereno ustanovi od posebnog društvenog značaja.

Iz Sindikata podsjećaju da program javnog servisa svakodnevno stvaraju novinari, snimatelji, montažeri, realizatori, tehničari i ostali zaposleni, koji rade u zahtjevnim uslovima i obezbjeđuju kontinuisano informisanje građana Republike Srpske.

Posebno ističu da je teško prihvatiti činjenicu da se u isto vrijeme govori o povećanju plata u drugim javnim sistemima, dok za zaposlene u RTRS-u godinama nije pronađeno trajno rješenje.

Nezavisni sindikat radnika RTRS naglašava da podržava povećanje plata svim zaposlenima u javnom sektoru, ali postavlja pitanje zbog čega radnici javnog servisa ostaju izuzetak. Smatraju da odgovornost informisanja građana, proizvodnje programa i očuvanja javnog interesa ne može biti adekvatno vrednovana minimalnim primanjima.

U saopštenju navode da RTRS ne čine objekti i oprema, već ljudi koji svojim znanjem, iskustvom i svakodnevnim angažmanom omogućavaju funkcionisanje javnog servisa. Dodaju da se od zaposlenih godinama očekuju profesionalnost, fleksibilnost i visok nivo odgovornosti, dok njihova materijalna sigurnost ostaje neriješena.

Sindikat poziva nadležne da sistemski riješe status zaposlenih u RTRS-u, poručujući da ne traže privilegije, već pravično vrednovanje rada i mogućnost dostojanstvenog života od svojih primanja.

-Vrijeme je da se prestane sa praksom u kojoj su radnici RTRS prvi kada treba ispuniti obaveze, a posljednji kada se govori o povećanju plata – zaključuju.

Nastavi čitati

Društvo

“ŠIŠAJU NAROD KAO OVCE”! Elektroprivreda za priključak porodične kuće traži gotovo 60.000 KM

Građanin iz Maglaja ostao je u potpunoj nevjerici nakon što je od JP “Elektroprivreda BiH” zaprimio nesvakidašnji predračun za priključak porodične kuće na niskonaponsku mrežu.

Umjesto očekivanih nekoliko hiljada maraka, koliko obično košta ovaj postupak, na kućnu adresu mu je stigla cifra od čak 58.861,53 KM sa uračunatim PDV-om, i to za skromnu priključnu snagu od svega 6,7 kW.

Kako nesrećni čovjek navodi, u prvi mah je bio ubijeđen da se radi o nekoj tehničkoj ili administrativnoj grešci. “Kad je stigao predračun, morao sam tri puta dobro pogledati da provjerim jesam li uopšte dobro pročitao brojke. Za ovaj iznos čovjek opravdano očekuje da uz priključak dobije vlastitu trafostanicu, kilometre novih dalekovoda i možda još besplatnu struju do kraja života”, rekao je razočarani Maglajlija.

“Ne gradim fabriku, već dom za porodicu”
Vlasnik objekta ističe da na parceli ne gradi nikakvu fabriku, industrijsko postrojenje niti veliki poslovni objekat, već običnu porodičnu kuću, zbog čega smatra da je ovakav trošak apsolutno van svake pameti i teško razumljiv za običnog građanina. Najviše boli činjenica da običan čovjek želi napraviti dom za svoju porodicu, a prije nego što uopšte upali prvu sijalicu dočeka ga cifra od koje se bukvalno zavrti u glavi. Ne pričamo o bilo kakvom luksuzu, nego o osnovnoj životnoj potrebi – električnoj energiji, jasan je ogorčeni građanin.

Dodaje kako ga i te kako zanima da li je ovakav astronomski iznos uobičajena praksa u Elektroprivredi ili se ipak radi o jednom od najskupljih predračuna za priključak električne energije ikada izdatih u Bosni i Hercegovini.

On je javno pozvao sve građane koji su imali slična ili identična iskustva sa elektrodistribucijama da ih podijele u javnosti, kako bi se konačno otvorila ozbiljna rasprava o opravdanosti i načinu obračuna ovakvih troškova, prenosi Crna Hronika.

Nastavi čitati

Aktuelno