Connect with us

Društvo

U Srpskoj od karcinoma umrlo blizu tri hiljade ljudi

U Republici Srpskoj u 2018. godini od karcinoma je umrlo 2.853 ljudi, među kojim 1.705 muškaraca i 1.148 žena, rekli su iz Instituta za javno zdravstvo.

Prema posljednjim podacima kojim Institut raspolaže o ovoj bolesti, tokom 2018. godine otkriveno je 5.969 oboljelih od raka, i to 3.132 muškarca, a 2.837 žena.

Kako navode u Institutu, stopa mortaliteta za muškarce iznosila je 140,9 na 100.000 stanovnika, a za žene 76,3 na 100.000 stanovnika.

“Tri najčešće lokalizacije raka kod muškaraca u Republici Srpskoj su dušnik, bronh i pluća – 558 slučajeva, kolon i rektum – 437 slučajeva i prostata – 280 slučajeva, dok su tri najčešće lokalizacije raka kod žena dojka – 540, kolon i rektum – 273 i grlić materice – 203”, navode iz Instituta za javno zdravstvo povodom 4. februara – Svjetskog dana borbe protiv raka.

Iz Instituta ističu da je Svjetski dan borbe protiv raka globalna inicijativa koju je pokrenula Međunarodna unija za kontrolu raka. Obilježava se svake godine 4. februara s ciljem podizanja svijesti, nivoa informisanosti i podsticanja brojnih aktivnosti iz područja kontrole raka širom svijeta.

Rak je, kako navode iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu i najznačajnijih izazova današnjice, te predstavlja veliko zdravstveno, ekonomsko i društveno opterećenje širom svijeta.

Iz Instituta za javno zdravstvo, ističu da je prevencija najisplativija dugoročna strategija za kontrolu raka i naglašavaju da se ranim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti smrtnost.

Ovogodišnja tema kampanje povodom Svjetskog dana borbe protiv raka “Zatvoriti propuste u zdravstvenoj njezi” (Close the care gap) nastavak je trogodišnje kampanje koju je prošle godine pokrenula Međunarodna unija za borbu protiv raka u kojoj se okupljaju pojedinci, organizacije i vlade širom svijeta sa ciljem smanjenja nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovanu mjestom stanovanja, socioekonomskim statusom, etničkom pripadnošću, starošću i drugim obilježjima.

Prema procjenama globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN 2020), broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao je 19,3 miliona, a umrlih čak 10 miliona.

Najzastupljeniji oblici raka u pogledu smrtnosti u svijetu bili su rak pluća (1,8 miliona smrtnih slučajeva), kolorektalni karcinom (935.000 smrtnih slučajeva), rak jetre (830.000 smrtnih slučajeva), rak želuca (769.000 smrtnih slučajeva) i dojke (685.000 smrtnih slučajeva).

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), opterećenje rakom će se u naredne dvije decenije povećati za oko 60 odsto, dodatno opterećujući zdravstvene sisteme, pojedince i zajednice.

Predviđeno globalno opterećenje, prema prcjenama SZO, uvećaće se na oko 30 miliona novih slučajeva raka do 2040. godine, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Prema SZO, između 30 i 50 odsto smrti od raka moglo bi se izbjeći smanjenjem ključnih faktora rizika i sprovođenjem postojećih preventivnih strategija utemeljenih na dokazima za prevenciju raka, skrining i rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.

Oko 70 odsto, prema procjenama SZO, svih prijevremenih smrti od raka u svijetu i dalje će se registrovati u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.

Većina prijevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mjesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.

Nejednakost u pristupu uslugama i njezi je prisutna gotovo svugdje, kako u zemljama sa visokim, tako i u onim sa niskim i srednjim dohotkom.

Prema SZO, primjeri efikasnih intervencija i strategija su kontrola duvana i vakcinacija protiv HPV-a.

Najefikasnija primarna prevencija raka, prema SZO, zasniva se na pristupima na nivou država, uključujući zakonodavstvo, regulativu u kombinaciji sa aktivnostima vezanim za promjenu ponašanja pojedinaca i zajednica kojima se nastoji senzibilisati javnost o ključnim faktorima rizika za obolijevanje od raka /pušenje, štetna konzumacija alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti, izloženost zagađenju, karcenogenim supstancama i zračenju, zaraznima agensima/, te preduzeti mjere protiv tih faktora.

Bolja informisanost i razumijevanje faktora rizika i odrednica zdravlja, kako navode stručnjaci, značajni su za poboljšanje zdravstvenih ishoda.

(SRNA)

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno