Connect with us

Društvo

BiH uvjerava svijet da Hrvatska griješi

Nova vlast na nivou BiH je, sudeći prema prvim najavama, odlučnija da ojača borbu protiv namjera susjedne Hrvatske da na Trgovskoj gori, u blizini granice, skladišti radioaktivni otpad, a velike nade polažu upravo u diplomatiju koja u prošlom mandatu, sa Biserom Turković na čelu, nije odgovorila zadacima.

Hrvatska je, naime, vlasnik polovine Nuklearne elektrane “Krško” koja se nalazi u Sloveniji i mora da u dogledno vrijeme preuzme polovinu otpada.

Pominje se da bi prve količine mogle tamo biti skladištene već 2025. ili 2026. godine, tako da ozbiljno pripremaju teren za odlaganje radioaktivnog otpada na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori koja je s druge strane Une.

Ova problematika, zbog koje su odavno već formirani stručni timovi u BiH, bila je jedna od tema tokom jučerašnjeg sastanka ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca sa kolegom iz Savjeta ministara Elmedinom Konakovićem koji je imenovan za ministra spoljnih poslova.

Zajednička ocjena je da u prethodnom mandatu Ministarstvo inostranih poslova, putem diplomatsko-konzularne mreže, nije bilo u funkciji zvaničnih politika nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH u vezi sa ovom problematikom, prenosi Glas Srpske.

Uzimajući u obzir jedinstven stav o neprihvatljivosti namjere Hrvatske te zaključke Predsjedništva BiH i Savjeta ministara, pokazana je namjera da rade na ovom pitanju zajedno sa nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti u BiH. Konstatovano je da je od ključne važnosti da, na temelju dobrih bilateralnih odnosa, Hrvatska i Slovenija postignu dogovor i donesu rješenje o tome da Trgovska gora nije adekvatna lokacija za to odlagalište.

“U fokusu zajedničkih aktivnosti biće upoznavanje svih relevantnih međunarodnih institucija kao i zvaničnih vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji o jedinstvenom stavu kada je u pitanju Trgovska gora. Dobra je i ohrabrujuća poruka da će dva ministarstva u saradnji sa entitetskim institucijama i radnim tijelima na međunarodnom planu promovisati politike i interese BiH u slučaju “Trgovska gora”. Nećemo odustati, jer je primarni cilj zaštita zdravlja naših građana i očuvanje životne sredine” poručio je Košarac.

Domaći stručnjaci su završili prvu strategiju za pravnu zaštitu interesa BiH, a ona bi mogla da bude i nadograđivana. U dokumentu je istaknuto da su, između ostalog, sve opcije na stolu pa i tužba ka međunarodnim sudovima s ciljem zaštite zdravlja građana i prirodnih resursa.

Zamjenik predsjedavajućeg Pravnog tima Vitomir Popović za “Glas Srpske” ističe da su oni uradili ono što je od njih traženo i na 100 stranica naveli i ko šta treba da radi te i kojim redoslijedom kako bi se, ako postoji stvarna volja, zaustavila Hrvatska u svojim namjerama.

“Dobro je ako su Košarac i Konaković razgovarali. Turkovićeva je radila samo ono što je interes SDA, to je bio ozbiljan problem. Mi smo pravni dio uradili. Nije tromosti bilo samo u MIP-u već i u Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose, odnosno Savjetu ministara u cjelini”, rekao je Popović i podvukao da operativni poslovi nisu u njihovoj nadležnosti te da nova vlast ima šansu da se pokaže i pređe s riječi na djela. Uz sve to, stručnjaci iz Ekspertskog tima upozoravaju da je teritorija oko Trgovske gore veoma trusno područje.

Uzorci tla

Republičke i federalne institucije započele su pripreme unutar svojih resora u okviru kojih će, na osnovu istraživanja tla u okolini Novog Grada, tražiti što više odgovora na otvorena pitanja i potencijalne posljedice zbog namjera da na Trgovskoj gori bude skladišten otpad iz NE. Prvi uzorci tla trebalo bi da budu uzeti s proljeća ove godine.

Društvo

SAMO tri odsto prirodnih dobara Srpske ZAŠTIĆENO

Trenutno je oko tri odsto teritorije Republike Srpske pod pravnom zaštitom, a iako je u planu da se i druga prirodna dobra stave pod zaštitu, to je dugotrajan proces koji može trajati i nekoliko godina.

Kako je za “Nezavisne novine” kazao Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, u Registru zaštićenih prirodnih dobara, do kraja februara ove godine, 34 područja prirode u Republici Srpskoj su imala pravnu zaštitu.

“Površina pod zaštitom iznosi 73.038 hektara, što je procentualni udio od 2,96 odsto teritorije Republike Srpske. Zaštićena su dva rezervata prirode, po tri područja sa održivim korišćenjem prirodnih resursa, nacionalna parka i zaštićena staništa, te 17 spomenika prirode i šest parkova prirode”, kazao je Kovačević i dodao da je u planu i proglašavanje novih područja zaštićenim.

Kako kaže, Zavod je u decembru prošle godine završio izradu Studije za proglašenje zaštite gornjeg toka rijeke Neretve, u opštini Kalinovik i Gacko.

“Trenutno je u izradi studija za proglašenje zaštite spomenika prirode Kanjon Cvrcke, opština Kneževo, a rade se multidisciplinarna istraživanja koja su neophodna za utvrđivanje vrijednosti područja za park šume oko Banjaluke, odnosno Trapiste, Starčevicu, Šibove, te za Duge njive na Trebavi, opština Modriča”, rekao je Kovačević i dodao da postoje i inicijative za stari tok rijeke Drine u Bijeljini, Kruševo brdo i rijeku Kruševicu u opštini Kotor Varoš, planinu Ozren, te kanjon Tijesno kod Banjaluke, planinu Jahorinu te rijeke Pliva i Janj u Šipovu.

Milica Končar, čija su specijalnost biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za zaštitu životne sredine, za “Nezavisne novine” kaže da bi mnogo veća teritorija Republike Srpske, koje je prirodno bogata, trebalo da se zaštiti.

“Inače je prosjek da 10 do 30 odsto teritorije bude zaštićeno, tako da je potrebno još mnogo toga da se radi po tom pitanju. S obzirom na to da je ovdje mnogo projekata gdje se vrši eksploatacija ili neka druga vrsta industrije, zbog toga je veoma bitno da imamo zaštićena područja i da se ona prepoznaju kao takva, istraže se i na kraju zaštite”, istakla je Končareva.

Ona ističe da trenutno rade na kraškim poljima i cilj im je da u nekoj daljoj budućnosti i kraško polje, koje se nalazi u okviru Srpske, bude zaštićeno, a s obzirom na to da do sada nisu prepoznata kao posebni ekološki fenomeni.

Kovačević pojašnjava da vremenski rok za proglašenje zaštićenog područja zavisi od dužine trajanja potrebnih multidisciplinarnih istraživanja, koja mogu trajati od jedne do tri godine, u zavisnosti od veličine područja, obima i vrste istraživanja, angažovanih eksperata itd.

“Dugotrajan je to postupak jer je potrebno identifikovati i valorizovati sve prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti područja, uraditi detaljan opis područja i analizu stanja. Nakon provedenih istraživanja potrebno je kroz dokument studija zaštite predložiti obuhvat sa mjerema zaštite i smjernicama za očuvanje prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti, nakon čega taj dokument ide na dalje postupanje Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS”, dodaje on.

Pojašnjava da Ministarstvo, na osnovu ove studije, izrađuje prijedlog odluke o proglašenju područja zaštićenim i oba dokumenta stavlja na javni uvid, u toku kojeg svi imaju pravo da dostave komentare, primjedbe, a nakon čega ga dostavljaju Zavodu, koji je dužan da ih razmotri te sve smislene i objektivne uvaži i koriguje u tekstu studije zaštite, a Ministarstvo u tekstu prijedloga odluke.

“Nakon toga, organ nadležan za proglašenje donosi akt o proglašenju kojim se pored granica zaštićenog područja i mjera zaštite uspostavlja i upravljač. Po donesenom aktu, Zavod područje za koje je donesen akt o proglašenju upisuje u Registar zaštićenih područa i time je u cijelosti završena procedura zaštite određenog područja”, zaključuje Kovačević.

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Društvo

Nikad veći uvoz polovne garderobe u BiH

Uvoz polovne odjeće u Bosnu i Hercegovinu iz godine u godinu vrtoglavo raste, a iz second hand prodavnica kažu da je mušterija sve više te da je često problem nabaviti dovoljno odjeće koliko se prodaje.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH ukazuju na porast uvoza, a vlasnici radnji koji se bave prodajom to potvrđuju te ističu da su danas češće mušterije one koje imaju novca, nego oni koji kupuje iz krajnje nužde.

Prema podacima UIO, prošle godine uvezene su 4.853 tone korištene odjeće u vrijednosti od tačno 10,7 miliona KM.

Isti podaci pokazuju da je u posljednjih više od deset godina uvoz korištene odjeće iz godine u godinu veći za oko jedan do dva miliona KM, a kada poredimo 2021. godinu i prošlu, vidimo da je uvoz skočio za čak tri miliona KM.

Tako je od 2010. pa do 2013. godine ova roba uvožena u prosjeku oko četiri miliona KM vrijednosti, da bi se nakon 2015. godine njen uvoz povećao na oko šest miliona KM.

Od 2015. do 2020. godine uvoz se kreće oko 6,5 miliona KM, što je u prosjeku oko tri tone težine ovih tekstilnih proizvoda.

Nakon toga, 2021. godina bilježi skok na 7,9 miliona KM, što je 4.182 tone godišnje.

Veći uvoz u ovom slučaju ukazuje na veću potražnju za ovom garderobom, a ovo potvrđuju prodavnice koje kažu da je mušterija sve više.

Tako su za “Nezavisne novine” potvrdili iz jednog second hand shopa koji ima poslovnice u Federaciji BiH. Kako su nam kazali, nakon pandemije promet im je povećan za pet odsto.

Zanimljivo je, kako kažu, da se odjeća sve manje kupuje iz nužde, a sve češće iz, moglo bi se reći, razonode, jer su im najčešće mušterije ljudi sa novcem koji, prema njihovim riječima, poznaju brendove i kvalitet odjeće.

“Nama su najčešće mušterije one koje poznaju kvalitet odjeće i već imaju svoje preferencije pri kupovini”, kazali su iz ove prodavnice.

Kako su dalje istakli, osjetno je povećan promet u danima vikenda kada ljudi dolaze iz inostranstva i ovdje kupuju odjeću u većim količinama.

“Ljudi se razumiju u garderobu, znaju koliko šta vrijedi i znaju šta im se sviđa i onda to namjenski traže”, kazali su oni. Kako su objasnili, svakako da cijena ipak utiče, jer ovdje se za isti novac može kupiti više stvari, a u suprotnom bi se mogao kupiti samo jedan komad garderobe.

Na pitanje šta najviše prodaju, istakli su da je tu ženska garderoba, a tu se misli na sve, pa čak i donji veš. Pored toga, velika je potražnja za sportskom opremom, najčešće ski-opremom. Pored toga, posteljine “ne mogu nabaviti dovoljno” jer se kvalitetna posteljina može više puta prati da ne izgubi značajno na kvalitetu. A, kako kažu, iznenađujuće često građani kupuju peškire.

Kako su dodali, ono što je zajedničko svim radnjama jeste sve teža nabavka određene robe, što smatraju posljedicom situacije na Zapadu, gdje prodaja polovne odjeće odavno cvijeta.

Slično su potvrdili i iz jedne radnje u Banjaluci, gdje su istakli da su im mušterije ljudi svih starosnih grupa.

“Teško je procijeniti koliko ljudi dođe. To zavisi od mnogo faktora, ali svakako ih je više”, kazali su iz jedne banjalučke radnje.

Iz jedne radnje u Sarajevu potvrdili su isto, te su istakli da ih često posjećuju mladi ljudi.

Ipak, prema svemu sudeći, kupuju zaista svi, i mladi i stariji, a kako su kazali iz ovih prodavnica, mnogo ljudi prođe u jednom danu, a nerijetke su i stalne mušterije.

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Društvo

Neisplaćene plate i topli obrok: Zenički rudari štrajkaju glađu

Grupa rudara Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica stupili su danas u štrajk glađu. Razlog je neisplata plata i toplog obroka za protekli mjesec. Plate su ranije isplaćivane do 15. u mjesecu.

Za utorak rudari najavljuju proteste u kojima će ih, kako najavljuju iz sindikata, podržati i rudari iz drugih rudnika koncerna Elektroprivrede BiH u sklopu kojeg posluju.

“Petnaest članova sindikalnog odbora je trenutno u štrajku glađu. Na to smo se odlučili jer nam se niko od naše uprave (rudnika) nije obratio, da nas pita jesmo li živi, zdravi, šta i kako dalje”, kazao je Elvedin Avdić, predsjednik Sindikata radnika RMU Zenica, za Radio Slobodna Evropa(RSE).

Rudari su u petak, 24. marta, obustavili proizvodnju u dvije jame. Gradska uprava Zenice je prošle sedmice blokirala račun rudnika zbog duga za naknade prema gradu za gradsko zemljište.

Avdić nije želio komentirati informacije da rudnik posluje “u minusu”, ali je naglasio da “nas rudare to ne interesuje”.

“Nas interesuju kolektivni ugovor i plata”, kazao je Avdić za RSE. Avdić je dodao da su prošlu srijedu imali “neformalan sastanak” s gradonačelnikom Zenice Fuadom Kasumovićem te da im je on obećao da će “do petka to završiti”.

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović nije odgovarao na pozive RSE.

Rudari RMU Zenica su prošlo ljeto stupili u generalni štrajk, kad im je Grad Zenica takođe blokirao račun te su rudarima takođe kasnila primanja.

Grad Zenica je 20. jula 2022. deblokirao račun, a gradonačelnik Kasumović je tad obećao da “Grad Zenica do Nove godine neće ništa poduzimati po pitanju nove blokade”.

Rudnik duguje Gradu Zenici oko 2,6 miliona maraka (oko 1,3 miliona eura), a Kasumović je tad kazao da će Grad Zenica oprostiti taj dug ako Elektroprivreda BiH, odnosno rudnik, isplati ta sredstva rudarima.

“Kada se raspodijeli na sve komorate, zeničkim rudarima bilo bi isplaćeno po oko 4.500 KM, plus svi doprinosi”, saopštio je tad Kasumović, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Iz Elektroprivrede su to u saopštenju nazvali “populizmom” te su ustvrdili da je “RMU Zenica Gradu Zenica uplatio, po osnovu nezakonite naknade za korištenje građevinskog zemljišta, 4,6 miliona maraka (oko 2,6 miliona evra)”, te su zatražili od Grada Zenice da “vrati nezakonito uzeti novac”.

Rudnici su među najvećim dužnicima za poreze i doprinose u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, dug RMU Zenica je krajem decembra prošle godine iznosio blizu 154 miliona maraka (oko 78 miliona evra), koliki je i dug Rudnika uglja Kreka iz Tuzle na sjeveru Bosne.

Dug Rudnika uglja Breza u središnjoj Bosni iznosio je oko 114 miliona maraka (oko 58 miliona evra).

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Aktuleno