Connect with us

Društvo

BiH uvjerava svijet da Hrvatska griješi

Nova vlast na nivou BiH je, sudeći prema prvim najavama, odlučnija da ojača borbu protiv namjera susjedne Hrvatske da na Trgovskoj gori, u blizini granice, skladišti radioaktivni otpad, a velike nade polažu upravo u diplomatiju koja u prošlom mandatu, sa Biserom Turković na čelu, nije odgovorila zadacima.

Hrvatska je, naime, vlasnik polovine Nuklearne elektrane “Krško” koja se nalazi u Sloveniji i mora da u dogledno vrijeme preuzme polovinu otpada.

Pominje se da bi prve količine mogle tamo biti skladištene već 2025. ili 2026. godine, tako da ozbiljno pripremaju teren za odlaganje radioaktivnog otpada na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori koja je s druge strane Une.

Ova problematika, zbog koje su odavno već formirani stručni timovi u BiH, bila je jedna od tema tokom jučerašnjeg sastanka ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca sa kolegom iz Savjeta ministara Elmedinom Konakovićem koji je imenovan za ministra spoljnih poslova.

Zajednička ocjena je da u prethodnom mandatu Ministarstvo inostranih poslova, putem diplomatsko-konzularne mreže, nije bilo u funkciji zvaničnih politika nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH u vezi sa ovom problematikom, prenosi Glas Srpske.

Uzimajući u obzir jedinstven stav o neprihvatljivosti namjere Hrvatske te zaključke Predsjedništva BiH i Savjeta ministara, pokazana je namjera da rade na ovom pitanju zajedno sa nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti u BiH. Konstatovano je da je od ključne važnosti da, na temelju dobrih bilateralnih odnosa, Hrvatska i Slovenija postignu dogovor i donesu rješenje o tome da Trgovska gora nije adekvatna lokacija za to odlagalište.

“U fokusu zajedničkih aktivnosti biće upoznavanje svih relevantnih međunarodnih institucija kao i zvaničnih vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji o jedinstvenom stavu kada je u pitanju Trgovska gora. Dobra je i ohrabrujuća poruka da će dva ministarstva u saradnji sa entitetskim institucijama i radnim tijelima na međunarodnom planu promovisati politike i interese BiH u slučaju “Trgovska gora”. Nećemo odustati, jer je primarni cilj zaštita zdravlja naših građana i očuvanje životne sredine” poručio je Košarac.

Domaći stručnjaci su završili prvu strategiju za pravnu zaštitu interesa BiH, a ona bi mogla da bude i nadograđivana. U dokumentu je istaknuto da su, između ostalog, sve opcije na stolu pa i tužba ka međunarodnim sudovima s ciljem zaštite zdravlja građana i prirodnih resursa.

Zamjenik predsjedavajućeg Pravnog tima Vitomir Popović za “Glas Srpske” ističe da su oni uradili ono što je od njih traženo i na 100 stranica naveli i ko šta treba da radi te i kojim redoslijedom kako bi se, ako postoji stvarna volja, zaustavila Hrvatska u svojim namjerama.

“Dobro je ako su Košarac i Konaković razgovarali. Turkovićeva je radila samo ono što je interes SDA, to je bio ozbiljan problem. Mi smo pravni dio uradili. Nije tromosti bilo samo u MIP-u već i u Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose, odnosno Savjetu ministara u cjelini”, rekao je Popović i podvukao da operativni poslovi nisu u njihovoj nadležnosti te da nova vlast ima šansu da se pokaže i pređe s riječi na djela. Uz sve to, stručnjaci iz Ekspertskog tima upozoravaju da je teritorija oko Trgovske gore veoma trusno područje.

Uzorci tla

Republičke i federalne institucije započele su pripreme unutar svojih resora u okviru kojih će, na osnovu istraživanja tla u okolini Novog Grada, tražiti što više odgovora na otvorena pitanja i potencijalne posljedice zbog namjera da na Trgovskoj gori bude skladišten otpad iz NE. Prvi uzorci tla trebalo bi da budu uzeti s proljeća ove godine.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno