Mađarski predsjednik Viktor Orban izjavio je danas da se američke sankcije na ruski gas i naftu Mađarskoj neće uvoditi dok god je on premijer te zemlje, a Donald Tramp predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

On je rekao da se sa Trampom “rukovao” povodom izuzeća Mađarske od američkih sankcija za naftu na neodređeno vrijeme i istakao da nije pretjerivanje da se kaže da su upravo završeni “do sada najvažniji pregovori u godini”, prenosi MTI.

Dodao je da ulog za Mađarsku nije mogao da bude veći, i da bi stupanje na snagu američkih sankcija ruskim izvorima energije izazvalo dvostruko do trostruko povećanje troškova komunalnih usluga, i povećanje cijena benzina za 2.5 evra po litru do Božića.

“Prava katastrofa. Uspjeli smo da spriječimo ovu opasnost. Tako da mađarske porodice mogu da imaju Božić kakav žele”, kazao je Orban, a prenosi “24Sedam”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se cijeli svijet plaši američkog predsjednika Donalda Trampa, ali ne i on, i negirao je tvrdnje da je Tramp bacio karte sa linijama fronta u Ukrajini tokom njihovog burnog sastanka u oktobru u Bijeloj kući, kada je očekivao da će dobiti američke krstareće rakete “tomahavk”.

“Nije ništa bacao. Siguran sam”, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu, koji je odnose sa Trampom opisao kao “normalne”, “poslovne” i “konstruktivne”, prenosi danas Gardijan.

Kako su mediji javili nakon sastanka, Tramp je navodno vršio pritisak na Zelenskog da prihvati maksimalističke uslove ruskog predsjednika Vladimira Putina za okončanje rata, i rekao je Zelenskom da će ruski lider “uništiti” Ukrajinu ako se ne složi sa Putinovim uslovima.

Zelenski je kazao i da se “svi na svijetu” plaše Trampa, ali ne i on.

“Ne… mi nismo neprijatelji Amerike. Mi smo prijatelji. Pa zašto bismo se plašili”, rekao je Zelenski, prenosi Tanjug.

Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ispričao je kako je telefonirao predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom nakon početka rata u punom obimu 2022. godine.

Stoltenberg se prisjetio da nije mogao da razgovara sa Zelenskim tokom dva dana.

Kada su se konačno čuli, “taj telefonski razgovor bio je prilično težak”, dodao je bivši generalni sekretar NATO.

Djelimično, prisjeća se Stoltenberg, to je bio strah da će Zelenskog uskoro “uhvatiti ili ubiti”.

“Ali, osim toga, veći dio razgovora bio je posvećen zoni zabrane leta. On je želio zonu zabrane leta. A ja nisam mogao da mu to obezbijedim”, rekao je Stoltenberg.

NATO je ranije uvodio takve zone, kao kada je  zatvorio vazdušni prostor iznad Bosne i Hercegovine 90-ih godina, ili iznad sjevernog Iraka.

Stoltenberg je dodao da ne žali zbog takvog odgovora.

“Stvarnost je takva da sam od samog početka formulisao pristup NATO: podržavati Ukrajinu, ali ne učestvovati u sukobu”, naveo je on.

Stoltenberg se takođe prisjetio svog prvog susreta sa Zelenskim 2019. godine i priznao da ga je potcijenio.

“Bio mi je simpatičan, ali nisam mogao da zamislim da će postati vojni lider. Bio je neiskusan. Postavljao je najjednostavnija pitanja. Potpuno sam ga potcijenio”, rekao je bivši generalni sekretar NATO.

U istom intervjuu Stoltenberg je priznao da zapadni saveznici nisu Ukrajini na vrijeme i u dovoljnoj mjeri obezbijedili smrtonosno oružje.

Ranije je takođe govorio o tome kako je “ruska strana lagala predstavnike NATO prije nego što je došlo do ruske invazije u punom obimu na Ukrajinu”, prenosi Telegraf.