Connect with us

Svijet

UBISTVO ČARLIJA KIRKA PRODUBILO SUKOBE: Umjesto jedinstva – još dublje podjele

Amerika se suočava sa dubokim podjelama i političkim nasiljem koje društvene mreže dodatno produbljuju. Nakon šokantnog atentata, zabrinutost raste, ali pomirenje djeluje daleko dok lideri ne uspijevaju da smire tenzije i ujedine naciju.

“Ovo je bila jedna od najtežih nedjelja u Americi, a rijetki su oni koji se ne pitaju da li zemlja može da se izvuče iz ove spirale mržnje i nasilja. Nakon jednog od najšokantnijih atentata u istoriji SAD-a, guverner Jute apelovao je na Amerikance da smire političke tenzije, ali izgleda da ga gotovo niko ne sluša”, piše američka dopisnica BBC-ja Keti Kej u svojoj analizi.

Gotovo niko sa kim je razgovarala nakon smrti Čarlija Kirka ne vjeruje da će zemlja uskoro izabrati put pomirenja. Novija istorija puna je primjera kada se Amerika odlučila da ne stane zajedno nakon tragedije.

To se nije desilo ni 2011. godine, kada je demokratska kongresmenka upucana u glavu u Arizoni, niti 2017. godine, kada je republikanski kongresmen ranjen tokom bejzbol treninga. Amerikanci se nisu ujedinili ni pred izazovima globalne pandemije – COVID je zapravo samo produbio postojeće podjele.

Sistem koji nagrađuje ekstremizam
Razlog je jednostavan, ali to ne znači da je lako promijeniti situaciju. Mehanizmi koji pokreću američku politiku nagrađuju one koji podižu tenzije, dok oni koji pokušavaju da ih smire ostaju bez podrške.

“Širom zemlje, veća je vjerovatnoća da ćete biti izabrani na političku funkciju ako se kandidujete sa politikom i retorikom koja odgovara vašoj političkoj bazi, a ne centru. To je mračna posljedica prekrajanja izbornih jedinica, osnovni grijeh disfunkcionalne američke politike”, navodi BBC-jeva dopisnica.

Isto važi i za medije. Oni koji iznose ekstremnija mišljenja i podstiču bijes bivaju nagrađeni većom pažnjom, a time i većim prihodima od oglašavanja.

Ova struktura podsticaja čini guvernera Jute, Spensera Koksa, svojevrsnim američkim izuzetkom. Nakon što je Čarli Kirk ubijen, pozvao je Amerikance da se “isključe, dotaknu travu, zagrle člana porodice, izađu i učine nešto dobro u zajednici”. Njegove riječi su zvučale razumno i zdravo – pokušaj pomirenja u moru podjela.

Političko nasilje nije ništa novo u Americi. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka ubijen je američki predsjednik, a kasnije i njegov brat dok je vodio kampanju. U istom periodu likvidirana su i dvojica najistaknutijih vođa pokreta za građanska prava.

Sedamdesetih godina predsjednik Džerald Ford bio je meta dva pokušaja atentata, dok je osamdesetih Ronald Regan ranjen hicem. Nedavno, 2024. godine, Donald Tramp bio je žrtva neuspjelog pokušaja atentata u Pensilvaniji.

Međutim, ono što današnje vrijeme čini drugačijim jeste prisustvo društvenih mreža. Upravo zbog toga guverner Koks izražava zabrinutost. Iako je izbjegavao izjave koje bi dodatno produbile podjele, nije štedio kritike prema kompanijama koje stoje iza društvenih mreža.

“Vjerujem da su društveni mediji direktno učestvovali u svakom atentatu i pokušaju atentata u posljednjih pet-šest godina”, rekao je Koks, dodajući da je riječ “rak” preslaba da opiše štetu koju su nanijeli američkom društvu.

Većina tehnoloških kompanija nije reagovala, ali se oglasio Ilon Mask, vlasnik platforme X, tvrdeći da je “radikalna ljevica hladnokrvno slavila ubistvo Čarlija Kirka” i dodao: “Jedinstvo je nemoguće sa zlim fanaticima koji slave ubistvo.”

“Ovo je kao loš brak”
Zamke sistema koji povezuje društvene mreže i politiku zabrinjavaju čak i najstrastvenije učesnike. Kejtlin Grifits (19), predsjednica ogranka Kirkove organizacije Turning Point USA, jasno kaže: “Društveni mediji su definitivno veoma težak problem za naše društvo. Ne možete ni razgovarati sa nekim ko se ne slaže sa vašim političkim uvjerenjima, i iskreno mislim da je to tragično.”

Samo nekoliko dana nakon Kirkove smrti, politički tabori su se već povukli u suprotstavljene narative. Mnogi sa lijeve strane žele istražiti kako je ubica radikalizovan na internetu, dok mnogi sa desnice sumnjaju da je dio ljevičarske zavjere.

Jedan profesor politike sa Univerziteta u Juti rekao je da se čitava zemlja osjeća “kao u lošem braku”.

“Znate, kada oba partnera znaju da nije dobro, ali niko ne želi da popusti, jer misli da će ga onaj drugi iskoristiti”.

Dok se političari, mediji i birači povlače u svoje rovove, pitanje je da li će Amerika moći da pronađe put ka smirivanju, ili će društvene mreže i dalje sipati ulje na vatru sve dubljih podjela.

Related Topics:

Svijet

“MI IMAMO VIŠE OD BILO KOGA!” Tramp traži da se smanji nuklearno oružje!

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi volio da vidi smanjenje arsenala nuklearnog oružja na globalnom nivou.

“Mi imamo više nuklearnog naoružanja više od bilo koje druge zemlje. Mislim da bismo trebali učiniti nešto u vezi sa denuklearizacijom”, rekao je Tramp za Si-Bi-Es.

Tramp je naglasio da je o tome razgovarao i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i sa predsjednikom Kine Si Đinpingom, prenio je TASS. “Imamo dovoljno oružja da raznesemo svijet 150 puta. Rusija ima dosta nuklearnog oružja, a Kina će takođe imati mnogo toga. Zasad maju nešto”, dodao je Tramp, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Uncategorized

“RIJEŠIO SAM OSAM OD DEVET RATOVA!” Tramp izvadio spisak ratova, pa spomenuo Kosovo i Srbiju

Američki predsjednik Donald Tramp je tokom gostovanja u CBS-ovoj emisiji “60 minuta” izvadio papir iz sakoa. Na papiru se nalazio popis osam ratova za koje Tramp tvrdi da ih je završio.

“Donio sam popis. Pogledajte ovo. Ratovi. Koliko sam ih riješio. Kambodža i Tajland. Kosovo i Srbija. Kongo i Ruanda. Pakistan i Indija. Oborili su sedam aviona. Izrael i Iran, čuli ste za to? Egipat i Etiopija. Etiopija je izgradila veliku branu. Jermenija i Azerbajdžan. I ako pogledate, Izrael i Hamas, što je, znate, teška situacija”, rekao je Tramp.

“Riješio sam osam od devet ratova. Znate kako sam ih riješio. U 60 odsto slučajeva sam rekao: ‘Ako ne prestanete ratovati, uvesću carine vašim zemljama i nećete moći poslovati sa Sjedinjenim Državama'”, dodao je.

“Putin ne kupuje puno od nas”

Voditeljka Nora O’Donel pitala ga je zašto takva taktika ne funkcionira s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

“Mislim da funkcionira s Putinom. S njim sam postupio drugačije jer ne poslujemo puno s Rusijom, znate? On nije neko ko puno kupuje od nas. Ali mislim da bi volio. Mislim da želi doći i želi trgovati s nama i želi zaraditi puno novca za Rusiju. To mi se sviđa”, odgovorio je, prenosi Index.

Voditeljku je zanimalo može li postići dogovor s Putinom u sljedećih nekoliko mjeseci.

“Mislim da ćemo to obaviti, da. Mislim da on stvarno želi poslovati sa SAD. Uspjelo je s Indijom, i uspjelo je s Pakistanom, i uspjelo je s 60 odsto tih zemalja. Mogu vam reći, da nije bilo carina i trgovine, ne bih mogao sklapati poslove”, naglasio je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

BORBA ZA PREŽIVLJAVANJE! Više od MILION DJECE u Gazi i dalje bez vode i hrane

Portparolka UNICEF Tes Ingram izjavila je danas (3.novembar) da je više od milion djece u Gazi i dalje bez vode i hrane i da više hiljada djece svake noći odlaze u krevet gladni uprkos sporazumu o prekidu vatre.

Ingram je objasnila da 650.000 djece mora da se vrati u škole i istakla da je prekid vatre ‘dobra vijest’ jer znači kraj svakodnevnog bombardovanja koje je ubijalo djecu, ali nije dovoljan da okonča glad ili da obezbijedi porodicama pristup bezbjednoj vodi za piće, prenosi palestinska agencija WAFA.

“Porodice u Gazi se i dalje svakodnevno bore da prežive, a infrastruktura koja je obezbjeđivala vodu i medicinsku njegu djeci teško je oštećena, što izuzetno otežava pristup ovim osnovnim potrebama”, rekla je Ingramova.

Prema njenim riječima količina pomoći koja je ulazila u Pojas Gaze nakon početka primirja neznatno je povećana tokom prve dvije nedjelje, ali je “i dalje žalosno nedovoljna”.

“Količine koje stižu u Pojas Gaze i dalje su daleko su manje od onih koje su ulazile u okupiranu palestinsku enklavu prije početka rata”, rekla je Portparolka UNICEF-a Tes Ingram.

Nastavi čitati

Aktuelno