Connect with us

Politika

UDRUŽUJU SE DA PREŽIVE Demos, NDP, RSS i PNP prave savez, nema više para iz budžeta!

Predstavnici Demosa, Narodnog demokratskog pokreta (NDP), Republičke stranke Srpske (RSS) i Potkozarskog narodnog pokreta (PNP) počeli su pregovore o eventualnom zajedničkom političkom djelovanju.

Riječ je o strankama koje su trenutno orijentisane ka vlasti u Republici Srpskoj na različitim nivoima, a kako su poručili za “Nezavisne novine”, pravac razmišljanja usmjeren je ka formiranju novog političkog bloka, koji bi kao prioritetni cilj imao zajednički nastup na predstojećim opštim izborima, koji bi trebalo da se održe 2026. godine.

Da se ne radi o nekom političkom hiru, svjedoči to da su sastanku prisustvovala tri od četiri lidera potencijalnog novog bloka, Nedeljko Čubrilović (Demos), Dalibor Grabež (PNP), Bojan Šapurić (NDP), dok je u umjesto Slavenka Ristića, lidera RSS, bio Darko Mitrić.

Zajednička poruka pomenutih je da je ovo ukrupnjavanje političke scene, a do sada, kako tvrdi Boran Bosančić iz Demosa, nije postignut nikakav konkretan dogovor.

“Ukoliko dođe do toga, to bi svakako podrazumijevalo zajednički izlazak na izbore. Ništa u ovom momentu nije konkretno dogovoreno, jer smo prvo željeli da se napravi analiza po opštinskim i regionalnim odborima da li ima interesa za zajedničku saradnju, da li su ljudi kompatibilni da jedni sa drugima mogu sarađivati, a da ne bi dobili politički blok koji bi na kraju bio samo na nivou predsjednika stranaka”, rekao je Bosančić za “Nezavisne novine”.

Osim interesa o eventualnom zajedničkom djelovanju na narednim izborima, Bosančić tvrdi da se nije išlo dalje. Čak ni to kako bi se potencijalno mogao zvati novi politički blok, niti kakva bi bila njegova organizaciona struktura u smislu predsjednikovanja.

Demos je u ovoj četvorci trenutno najjača politička opcija, ali je u prethodnih nekoliko mjeseci doživio značajan udarac u Narodnoj skupštini RS, jer su ih napustila čak tri poslanika, pa su ostali na dva. Zbog toga, odlučili su da u NS RS djeluju zajednički sa SPS.

Novi udar doživjeli su nedavno, kada je u NS RS usvojen zakon kojim se ukida finansiranje svih partija iz budžeta Republike i opština i gradova, zbog čega će izgubiti značajne finansije. I to ne samo oni, već sve manje političke partije koje nemaju snagu kakvu ima SNSD, a takvih je Srpska prepuna.

Upravo zato pitali smo Bosančića da li je jedan od razloga što žele ukrupnjavanje političke scene, odnosno stupanje u novi politički savez i to što više nemaju novac iz budžeta, a kubure i sa članstvom. Ovo smo pitali i zbog toga što Spomenka Stevanović iz Demosa prvobitno nije glasala da se taj zakon uopšte uvrsti na dnevni red sjednice Skupštine.

“Mi smo neke načelne ideje da razgovaramo imali i prije donošenja tog novog zakona, tako da to nije konkretno uticalo. Ali naravno da manjim političkim subjektima neće biti jednostavno da idu na izbore”, kazao je Bosančić.

Raspravu o ukidanju novca iz budžeta tada nije podržao ni lider Republičke stranke Srpske Slavenko Ristić, a koji je inače u aktuelnom sazivu poslanik u Klubu SNSD-a, što je otvorilo sumnju u to da ni on nije saglasan s tim zakonom, pogotovo zato što je i RSS jedna od najmlađih partija u Srpskoj.

I on u razgovoru za “Nezavisne” priznaje da je zakon problematičan za male partije, ali da RSS ni do sada nije primala previše novca iz budžeta te tvrdi da ih to neće mnogo pogoditi.

Što se tiče učešća RSS u potencijalno novom bloku, Ristić ističe da su oni otvoreni za razgovore sa svim partijama, bilo da se radi o vlasti ili opoziciji, te da je jedini cilj stranke koju predvodi – Republika Srpska.

Pitali smo ga i da li bi, ukoliko se formira blok od četiri stranke, on napustio Klub poslanika SNSD-a u NS RS te sa dva poslanika Demosa napravio novu poslaničku grupu.

“Apsolutno ne. Ja sam bio na izbornoj listi SNSD-a i ostaću do kraja u tom klubu. Ne bi bilo pošteno da sada mijenjam neke blokove. Ali spremamo se za nove izbore, nove političke dogovore. Želimo da budemo neka nova energija u Srpskoj”, rekao je Ristić za “Nezavisne”.

Bojan Šapurić, predsjednik NDP-a, nada se da bi novi blok mogao profunkcionisati i prije narednih opštih izbora. Kako tvrdi, NDP će u bloku imati šta da ponudi.

“Na prethodnim lokalnim izborima NDP je uzeo 7.000 glasova, imamo 15 odbornika, imamo 22 lokalne organizacije u Srpskoj, od čega 13 parlamentarnih. Ove stranke postoje širom Srpske, ne ulazimo jedni drugima u izborne jedinice i vrlo lako je posložiti sve sa članstvom i vrhom organizacije. Mislim da možemo biti dobar faktor u budućem bloku”, poručio je Šapurić za “Nezavisne novine”.

Potkozarski narodni pokret osnovali su bivši članovi PDP-a u Prijedoru, i djeluju samo u Izbornoj jedinici 1. Trenutno u Prijedoru imaju tri odbornika te još dva u Oštroj Luci.

“Nadamo se da ćemo postići dogovor. Smatramo da je neophodno ukrupnjavanje političke scene, pogotovo da ove male partije djeluju zajedno”, rekao je Dalibor Grabež, lider PNP-a.

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

“10 FENINGA SPASA ILI NOVA PREVARA?!” Vučkovac “Vlada na gorivu zarađuje dok građani jedva preživljavaju”

Najavljeno smanjenje akciza na gorivo u Republici Srpskoj izazvalo je burne reakcije u javnosti, a iz opozicionih redova stižu oštre kritike da se radi o simboličnoj mjeri bez stvarnog efekta za građane.

Predsjednik PSS GrO Prijedor, Svetozar Vučkovac, upozorava da najavljeno pojeftinjenje ne donosi konkretno olakšanje, već predstavlja, kako kaže, kozmetički potez vlasti.

„Smanjenje akciza – simbolična mjera bez stvarnog efekta. Povrat od 0,10 KM na cijenu dizela od oko 4 KM znači smanjenje od svega 2,5%, što građani gotovo da i ne osjete.

Istovremeno, cijene goriva u Republici Srpskoj su među najvišim u regionu, dok je, primjera radi, u Srbiji smanjenje išlo i do 1 KM po litru.

Problem je i selektivna primjena mjere, odnosno nisu obuhvaćene sve benzinske pumpe, poput Neškovića, Super Petrola i drugih. To znači da dio građana neće imati nikakvu korist, što dodatno dovodi u pitanje pravičnost ove odluke.

S druge strane, rast cijene goriva za 1,40 KM donosi oko 0,20 KM više prihoda od PDV-a po litru, dok se Vlada odriče samo 0,10 KM.

To znači da Vlada RS u ovim uslovima krize zarađuje na svojim građanima.

U ovom trenutku bilo bi opravdano smanjenje akciza za najmanje 30 feninga, uz ograničavanje marži i formiranje robnih rezervi.

Da su robne rezerve postojale, ova kriza nas ne bi pogodila sada, nego za nekoliko mjeseci, do kada će ova kriza možda i prestati.“

Vučkovac ističe da trenutne mjere ne rješavaju suštinski problem visokih cijena goriva, već samo privremeno ublažavaju pritisak, dok se budžetski prihodi, kako tvrdi, i dalje pune na račun građana.

Ovakve poruke dodatno podižu tenzije u javnosti, dok građani svakodnevno osjećaju udar na kućni budžet zbog rekordnih cijena goriva, a pitanje ostaje – da li će vlast reagovati konkretnijim mjerama ili će sve ostati na simboličnim potezima.

Nastavi čitati

Aktuelno