Connect with us

Politika

UKLETA FUNKCIJA! Suđeno četvorici Nešićevih prethodnika

Nenad Nešić je peti ministar bezbjednosti BiH zaredom koji se našao na udaru Tužilaštva BiH. Njegovim prethodnicima je i suđeno, a imali su polovičan uspjeh – dva su osuđena, a dva oslobođena.

Podsjećamo, lideru DNS-a je sinoć određen jednomjesečni pritvor, a zbog pogoršanog zdravstvenog stanja trenutno se nalazi u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Pritvor je određen i direktoru „Puteva Srpske“ Milanu Dakiću i direktoru firme „Ledžend“ Mladenu Lučiću, koji su jutros smješteni u zatvor u Vojkovićima.

Inače, tužilac Bojana Jolović upoznala je juče Sud BiH s detaljima istrage, među kojima je i podatak da je Nešić za vrijeme mandata direktora u „Putevima Srpske“ primio više od milion maraka mita. On se, između ostalog, tereti za krivično djelo pranje novca, koje, prema tvrdnjama Tužilaštva, počinje od trenutka kada je preduzeće „Romanijaputevi“ dobilo tender od 2.000.000 maraka s obavezom da deset odsto vrijednosti da „Putevima Srpske“, da bi se kasnije utvrdilo da je novac išao preko firme „Ledžend“ direktno Nešiću.

Interesantno, čak četiri Nešićeva prethodnika bili su procesuirani, odnosno svi ministri bezbjednosti BiH od 2009. godine do danas bili su na udaru Tužilaštva te je kasnije protiv njih vođen sudski proces.

Dva su završena osuđujućim presudama. Sadik Ahmetović, koji je na čelu pomenutog ministarstva bio od 2009. do 2012. godine, pravosnažno je osuđen na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja. On je proglašen krivim da je sklapao ugovore o djelu sa svojim vozačem Adnanom Bektićem, i tako mu omogućio nezakonitu imovinsku korist od 15.680 KM. Selmo Cikotić, koji je na poziciji bio od 2020. do 2023. godine, pravosnažno je osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, ali za krivična djela koja je počinio kao ministar odbrane BiH, u periodu od 2009. do 2011. godine. On je zaključio četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije, čime je oštetio budžet BiH za višemilionski iznos, a pribavio imovinsku korist drugim licima.

Sa druge strane, Dragan Mektić i Fahrudin Radončić su oslobođeni. Mektić je na poziciji ministra bezbjednosti bio od 2015. do 2019. godine, a suđeno mu je za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Tužilaštvo je tvrdilo da je, zajedno s još tri osobe, počinio nepravilnosti u realizaciji projekta prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva, finansiranog od strane Evropske Unije. Radončić je u dva mandata bio na čelu ministarstva bezbjednosti, prvi put od od 2012. do 2014. a drugi od 2019. do 2020. godine. Tužilaštvo ga je teretilo da je ometao rad pravosuđa vršeći pritisak na svjedoke u slučaju protiv Nasera Keljmendija, optuženog za trgovinu narkoticima. Jedan period je proveo u kućnom pritvoru, ali je na kraju oslobođen pomenutih optužbi.

Sadović otišao prije kraja mandata
Tarik Sadović, koji je bio na poziciji ministra bezbjednosti od 2007. do 2009. godine nije procesuiran, ali je smijenjen prije isteka preuzetog mandata. Prema pisanju medija, na njegovoj smjeni insistirala je američka administracija zbog toga što je navodno štitio mudžahedine u BiH.

Svi ministri
Bariša Čolak (HDZ BiH) 23.12.2002. – 11.1.2007

Tarik Sadović (SDA) 11.1.2007. – 31.7.2009.

Sadik Ahmetović (SDA) 24.11.2009. – 22.10.2012.

Fahrudin Radončić (SBB) 22.11.2012. – 29.4.2014.

Dragan Mektić (SDS) 31.3.2015. – 23.12.2019.

Fahrudin Radončić (SBB) 23.12.2019. – 2.6.2020.

Selmo Cikotić (SDA) 23.7.2020. – 25.1.2023.

Nenad Nešić (DNS) 25.1.2023. –
Glas

Politika

Za povrat PDV-a na prvi stan prijavile se 1.074 osobe, ali novac još niko nije dobio: EVO GDJE JE ZAPELO

U regionalne centre Uprave za indirektno oporezivanje BiH do sada su stigla 1.074 zahtjeva za povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine, ali nijedan podnosilac još nije dobio novac. Početak isplate zavisi od povezivanja UIO sa drugim nadležnim institucijama i razmjene podataka putem elektronskih baza.

Broj zahtjeva iz dana u dan blago raste kako građani prikupljaju potrebnu dokumentaciju, ali u UIO upozoravaju da je značajan dio pristiglih zahtjeva nepotpun.

Najviše problema, kako navode, ima sa dokumentacijom članova porodičnog domaćinstva za koje se traži povrat PDV-a za dodatnih 15 kvadratnih metara, neovjerenim kopijama dokumenata, ali i nedostatkom potrebnih potvrda poreskih i institucija nadležnih za imovinsko-pravne odnose.

Građani čekaju, a ključni problem je razmjena podataka

U UIO ističu da je rok za rješavanje zahtjeva šest mjeseci i da će se taj rok striktno primjenjivati, a ne opšti rokovi predviđeni Zakonom o upravnom postupku BiH.

Međutim, prije donošenja prvih rješenja potrebno je završiti niz administrativnih i tehničkih provjera.

Glavna prepreka za početak isplate novca trenutno je povezivanje UIO sa elektronskim bazama drugih institucija.

„U narednim danima očekujemo potpisivanje memoranduma o saradnji i razmjeni podataka sa poreskim upravama i institucijama nadležnim za imovinsko-pravne odnose, što će omogućiti bržu službenu provjeru podataka, brži ispitni postupak, provjeru dokaza i utvrđivanje činjenica, što sve prethodi donošenju rješenja o povratu“, poručili su iz UIO.

Tek nakon sprovedenih provjera i utvrđivanja da su ispunjeni svi uslovi mogu uslijediti rješenja o povratu PDV-a.

Sve više pitanja građana

U UIO, osim rasta broja zahtjeva, bilježe i veliki broj telefonskih poziva, upita putem elektronske pošte, ali i dolazaka građana u regionalne centre.

Zbog toga iz ove institucije apeluju na građane da prije podnošenja zahtjeva provjere sve uslove i potrebnu dokumentaciju sa službenicima UIO ili putem zvanične internet stranice.

Cilj je da se zahtjev odmah preda sa kompletnom dokumentacijom, kako bi se izbjeglo naknadno dopunjavanje i dodatno produžavanje postupka.

Ko ima pravo na povrat PDV-a?

Pravo na povrat odnosi se isključivo na kupovinu novoizgrađenog stana ili kuće na koje je plaćen PDV, pod uslovom da je nekretnina uknjižena na ime kupca nakon 12. aprila 2025. godine, kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona.

Povrat nije moguće ostvariti za nekretnine koje nisu bile predmet oporezivanja PDV-om, odnosno za takozvanu starogradnju.

Takođe, u povrat ne ulaze kuće koje su još u izgradnji.

Zahtjev se podnosi na obrascu ZKPS – Zahtjev kupca prvog stana za povrat PDV-a, a građanima se preporučuje da u zahtjevu navedu kontakt telefon kako bi ih službenici mogli brzo kontaktirati ukoliko bude potrebno dopuniti dokumentaciju.

Koja dokumentacija je potrebna?

Dokumentacija, osim kupoprodajnog ugovora, poreske fakture i potvrde banke o transakcijskom računu, ne smije biti starija od šest mjeseci.

Uz zahtjev je potrebno priložiti:

  • izvod iz matične knjige rođenih i, ako brak nije evidentiran, izvod iz matične knjige vjenčanih;
  • uvjerenje o državljanstvu i potvrdu o prebivalištu;
  • notarski obrađen ili sudski ovjeren kupoprodajni ugovor;
  • poresku fakturu prodavca sa iskazanim PDV-om;
  • dokaz da je kupoprodajna cijena sa PDV-om u cijelosti plaćena;
  • uvjerenje poreskih uprava ili Brčko distrikta da kupac u posljednjih sedam godina nije bio poreski obveznik za nekretnine;
  • uvjerenje nadležnog organa za imovinsko-pravne poslove da kupac nema druge nekretnine u posjedu ili vlasništvu;
  • dokaz da je kupljeni stan evidentiran u službenim evidencijama;
  • ovjerenu izjavu kupca na obrascu IKPS;
  • ovjerenu izjavu, odnosno listu članova porodičnog domaćinstva;
  • potvrdu banke ili ugovor o važećem transakcijskom računu na koji će biti izvršen povrat;
  • uvjerenje za supružnika radi utvrđivanja imovine stečene u braku.

Posebno je važno da građani obezbijede kompletnu dokumentaciju za članove domaćinstva ukoliko žele ostvariti pravo na dodatne kvadrate za koje se takođe traži povrat PDV-a.

Iako je do sada podneseno više od hiljadu zahtjeva, ključni trenutak tek predstoji – kada UIO i druge nadležne institucije uspostave elektronsku razmjenu podataka i budu stvoreni uslovi za donošenje prvih rješenja i početak isplata.

Nastavi čitati

Politika

SNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci

U Prijedoru je sinoć održana svečana dodjela 300 novih članskih kartica Pokreta Sigurna Srpska (PSS). Ovim događajem nastavljen je trend ubrzanog širenja organizacije u ovom gradu, čime je PSS u Prijedoru za svega nekoliko mjeseci okupio više od 500 novih članova.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac istakao je da je ovo drugi put u kratkom periodu da organizuju masovnu podjelu članskih karata, nakon što je prije par mjeseci podijeljeno prvih 200.

“Ovo je samo jedan pokazatelj da naša gradska organizacija raste, da smo atraktivna politička opcija i da nam se pridružuje sve više sugrađana. Pokret Sigurna Srpska unio je novu dinamiku na političku scenu. Svaka nova članska karta za nas predstavlja odgovornost više da radimo još bolje i efektivnije. Siguran sam da ćemo nakon izbora biti nezaobilazan faktor”, poručio je Vučkovac.

Zamjenik predsjednika PSS-a Igor Radojičić naglasio je da se pokret intenzivno širi u Potkozarju i čitavoj Republici Srpskoj, te da Prijedor zauzima važno mjesto u tom procesu.

“Jak pokret potreban je Prijedoru, a jak Prijedor potreban je pokretu. Ovaj grad treba probuditi i pokrenuti, a velika nova politička snaga poput Pokreta Sigurna Srpska je upravo ono što mu je bilo potrebno”, izjavio je Radojičić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska najavljuju nastavak aktivnosti na terenu i dalju izgradnju stranačke infrastrukture širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI ZAŠTITU DOMAĆE PROIZVODNJE: „Moramo uvesti carinu na male pošiljke sa Temua“

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević pokrenuo je inicijativu prema Savjetu ministara BiH kojom traži uvođenje fiksne carine od šest KM na svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM, po uzoru na novu mjeru Evropske unije.

Kresojević smatra da je zaštita domaće proizvodnje danas važnija nego ikada, posebno zbog sve većeg uvoza i ekspanzije velikih internet platformi poput Temua.

„Prije 10 godina u diplomskom radu pisao sam o zaštiti domaće proizvodnje. Ova tema nikada nije bila aktuelnija nego danas. Domaća proizvodnja pada, a uvoz cvjeta“, naveo je Kresojević.

Po uzoru na novu mjeru Evropske unije

Prema njegovoj inicijativi, za svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM bila bi uvedena fiksna carina od šest KM.

Kresojević se pri tome poziva na novu mjeru Evropske unije koja je stupila na snagu 1. jula 2026. godine. EU je uvela privremenu fiksnu carinu od tri evra na robu male vrijednosti koja se uvozi iz trećih zemalja, za pošiljke do 150 evra.

Cilj evropske mjere je, između ostalog, da se smanji prednost koju prodavci izvan EU imaju zbog ranijeg oslobađanja malih pošiljki od carine i da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija domaćim kompanijama.

„Platforme zloupotrebljavaju carinski sistem“

Kresojević navodi da su pošiljke manje vrijednosti ranije bile oslobođene carine prvenstveno iz praktičnih razloga, kako bi se smanjili administrativni troškovi carinskih procedura.

Međutim, prema njegovom mišljenju, upravo je takav sistem otvorio prostor velikim internet platformama da svoje poslovanje zasnivaju na ogromnom broju pojedinačnih malih pošiljki.

„Naime, pošiljke do 300 KM su iz praktičnih razloga oslobođene carine da bi se smanjili administrativni troškovi, a ove platforme su se fokusirale samo na male pošiljke oslobođene carine“, naveo je Kresojević.

On smatra da takva praksa ugrožava domaće proizvođače i trgovce.

„Temu i slične platforme zloupotrebljavaju carinski sistem i guše domaću proizvodnju“, poručio je Kresojević.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“

Kresojević očekuje da se Savjet ministara izjasni o njegovoj inicijativi, a pitanje zaštite domaće proizvodnje postavlja i kao političko pitanje.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“, upitao je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH na svojoj stranici navodi važeće propise iz oblasti carinske politike, uključujući Zakon o carinskoj politici BiH i Zakon o carinskoj tarifi.

Kresojevićev prijedlog tako otvara širu raspravu o tome da li bi BiH trebalo da slijedi primjer Evropske unije i uvede dodatno opterećenje za male uvozne pošiljke kako bi se, prema njegovim riječima, pružila veća zaštita domaćoj proizvodnji.

Nastavi čitati

Aktuelno