Svijet
UKRAJINAC KOJI NE ŽELI DA SE BORI! “U Ustavu piše da se svi muškarci moraju boriti, po mom mišljenju, nije u skladu s DANAŠNJIM VRIJEDNOSTIMA

Ukrajina se muči da zadovolji potražnju za vojnicima. Dobrovoljci nisu dovoljni.
Zemlja mora da nadoknadi desetine hiljada poginulih i povrijeđenih. Mnogi su samo iscrpljeni nakon 18 mjeseci borbe. Neki muškarci ipak ne žele da se bore. Hiljade ljudi su napustile zemlju, ponekad nakon podmićivanja vlasti, a drugi pronalaze način da izbjegnu kancelarije za regrutaciju, koje optužuju za sve grublju taktiku.
“Sistem je jako zastario”, kaže Jehor. Gledao je kako njegov otac pati od psihičkih problema nakon što je služio sovjetsku vojsku u Avganistanu. Zato ne želi da se bori. Tražio je da se ne koristi njegovo pravo ime kako bi se zaštitio njegov identitet.
Prije rata, muškarcima koji nisu željeli da služe vojsku bila bi ponuđena alternativa poput rada u poljoprivredi ili socijalnih službi. Taj izbor je nestao s početkom vanrednog stanja prošle godine, ali Jehor misli da bi i dalje trebalo da bude dostupan.
“Svaka je situacija individualna. Činjenica da u ustavu piše da se svi muškarci moraju boriti, po mom mišljenju, nije u skladu s današnjim vrijednostima”, rekao je Jehor.
Nedavno je poslat u regrutni centar nakon što ga je zaustavila policija u Kijevu, koja ga je optužila da je izbjegao regrutaciju. Na kraju su ga pustili kući, jer je rekao da ima problema s leđima, ali boji se da se sljedeći put neće izvući.
Postoje izuzeci, koji uključuju loše zdravstveno stanje, status samohranog roditelja i brigu za nekoga ranjivog. Ali oni koji su osuđeni za izbjegavanje vojnog roka suočavaju se s novčanom kaznom ili čak do tri godine zatvora.
“Svima treba dozvoliti da doprinesu ovom ratu u skladu sa svojom situacijom. Žao mi je ljudi koji su na prvim linijama, ali želim pacifističku alternativu”, objašnjava Jehor.
Način na koji Kijev regrutuje muškarce izložen je kritikama za korupciju. Predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je sve šefove regionalnih kancelarija za regrutaciju u Ukrajini nakon raširenih optužbi protiv službenika, uključujući primanje mita i zastrašivanje. Jedan vojni načelnik u Odesi čak je nedavno optužen za kupovinu automobila i imovine na španskoj rivijeri u vrijednosti od milion dolara. Policajac navodno negira bilo kakva saznanja o tome. Odbrambeni funkcioneri kažu da su navodni prestupi “sramotni i neprihvatljivi”.
Mobilizacija je razlog zbog kojeg većina muškaraca ispod 60 godina ne može da napusti Ukrajinu. Hiljade ljudi pokušavaju da se iskradu iz zemlje, uglavnom preko Karpata u Rumuniju.
Onima koji ostanu, online grupni razgovori pomažu da izbjegnu regrutaciju. Na Telegramu se pojavljuju dojave o tome gdje patroliraju službenici za regrutovanje. Postoje chatovi za različite regije i gradove širom zemlje, ponekad sa više od 100.000 članova.
Oficiri su u tim grupama poznati kao masline, zbog boje svojih uniformi. Ljudima na koje naiđu obično uruče obavještenje da se prijave u regrutni centar, ali postoje izvještaji da su neki odvedeni na licu mjesta, bez šanse da se vrate kući.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane poziva ljude da ažuriraju svoje podatke u nacionalnoj bazi podataka i kaže da će, ako budu pozvani, biti poslati na odgovarajuće mjesto. Ali postoje tvrdnje da policajci koriste zastrašujuće taktike. Postoje i izvještaji o vojnicima koji su se našli na prvoj liniji fronta nakon samo mjesec dana obuke.
Čini se da vlasti žele da vrate povjerenje.
“U redu je bojati se”, slogan je najnovije informativne kampanje. To je pokušaj da se povuku paralele između strahova iz djetinjstva i briga današnjice.
U napuštenom ljetnom kampu u Kijevu civili se obučavaju pružanju otpora ruskim vojnicima, u slučaju potrebe. Patroliraju stazama prije nego što instruktor vikne: “Druga grupa! Granata!” Muškarci i žene brzo se bacaju na tlo.
Njihove puške nisu prave, ali postoji nada da će se neki polaznici prijaviti za pravu stvar. Anton, 22-godišnji student, već je odlučio: “Kad je počeo rat, nisam bio spreman za mobilizaciju. Sada se moram pripremiti za rat u budućnosti.”
Anton ne misli da je dobro što ljudi izbjegavaju regrutaciju, ali razumije zašto neko ne želi da se bori. Na pitanje strahuje li od odlaska na front, odgovara: “Naravno. Svi su uplašeni. Ali ako se situacija još više pogorša, nema šanse da sjedim ovdje u Kijevu.”
Ukrajina je prkosila svim očekivanjima u ratu.
Ali Ukrajina mora i sama izvršiti rekalibracije. Ne samo vlastitom protivofanzivom, koja donosi napredak sporije nego što su se mnogi nadali, već i načinom na koji motiviše građane da se bore. Postoji neosporna potreba, ali i neugodna istina da bojno polje nije za svakoga.
Svijet
HOĆE U BUDIMPEŠTU Zelenski želi da se ubaci na sastanak Trampa i Putina!

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je da bi bio spreman da dođe u Budimpeštu na eventualni trilateralni sastanak sa predsjednicima SAD i Rusije, Donaldom Trampom i Vladimirom Putinom.
On je rekao da bi bio spreman da učestvuje i na sastanku u okviru takozvane šatl diplomatije.
Zelenski je dodao da Ukrajina priprema ugovor za kupovinu 25 sistema protivvazdušne odbrane “patriot”.
“Sistemi će biti isporučivani svake godine tokom nekoliko godina. Tražićemo da pojedine evropske zemlje u tom smislu daju Kijevu prioritet”, rekao je Zelenski.
Svijet
RUSKI NOVAC ZA ODBRANU KIJEVA? EU sprema zajam Ukrajini od 140 milijardi evra!

Evropski lideri, uključujući i Veliku Britaniju, sve su su bliži da do kraja godine postignu dogovor o odobravanju zajma Ukrajini u iznosu od 140 milijardi evra, koji bi bio obezbijeđen sredstvima iz zamrznutih deviznih rezervi Centralne banke Rusije, što se ocjenjuje kao ključno za nastavak odbrambenih napora Kijeva, navodi Gardijan.
Prijedlog Evropske komisije razmatran je prošle nedjelje na sastanku ministara finansija G7 u Vašingtonu, a tema će biti i na samitu lidera EU u četvrtak u Briselu, dok je učešće SAD u ovoj inicijativi još neizvijesno.
U nacrtu zaključaka samita EU, u koji je britanski Gardijan imao uvid, lideri bi u četvrtak trebalo da pozovu na izradu detaljnog plana koji bi bio u skladu sa međunarodnim pravom i uz adekvatnu evropsku solidarnost i podjelu rizika.
Plan se zasniva na tome da imovina ostane zamrznuta, a Evropska komisija predlaže da se primijeni mehanizam iz ugovora EU, kojim bi se izbeglo pravo veta pojedinih članica, poput Rusiji naklonjene Mađarske, prilikom produžavanja sankcija koje omogućavaju zamrzavanje sredstava.
Ipak, pravnici u Savetu EU izrazili su sumnje u zakonitost tog mehanizma, jer bi se režim sankcija prenio sa jednoglasnog odlučivanja na većinsko, prenosi Tanjug.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski izjavio je da vjeruje da se pitanje korišćenja zamrznute ruske imovine “u korist žrtve agresije” kreće ka “srećnom ishodu”, dodajući da je dogovor moguć do kraja godine.
“Veoma je jednostavno ili ćemo koristiti novac agresora, ili ćemo morati da koristimo svoj novac. Ne pitajte me šta više preferiram”, poručio je Sikorski.
Prema planu Evropske komisije, predstavljenom u dokumentu na dvije strane, EU bi odobrila Ukrajini zajam bez kamate od 140 milijardi evra, zasnovan na prihodima i garancijama iz zamrznutih ruskih sredstava koja se nalaze kod finansijske institucije “Euroclear” sa sjedištem u Briselu.
Zajam bi bio strukturiran tako da Rusija na kraju rata iskoristi zamrznutu imovinu za plaćanje ratne odštete, a visoki zvaničnik EU naglasio je da se ne radi o konfiskaciji, već o pozajmici uz očekivanje nadoknade.
Belgija, u kojoj se nalazi čak 183 milijarde evra zamrznute ruske imovine, traži jasne garancije da neće sama snositi finansijski teret ukoliko plan propadne i izazove pravne sporove.
Brisel ističe da bi i druge članice G7 trebalo da se uključe sa sličnim mjerama podrške Ukrajini.
Britanska ministarka finansija Rejčel Rivs razgovarala je o prijedlogu sa kolegama iz G7 tokom sastanka u okviru godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda, a planom je predviđeno da članice G7 garantuju otplatu zajma kako bi se Belgiji obezbijedile potrebne garancije.
Portparol britanske vlade izjavio je da G7 ostaje jedinstven u stavu da je neophodno nastaviti pritisak na predsednika Rusije Vladimira Putina kako bi se vratio za pregovarački sto, kao i u istraživanju novih načina finansiranja ukrajinske odbrane kroz korišćenje vrijednosti ruske državne imovine.
Svijet
JASNE NAMJERE KINE! Si želi ujedinjenje Kine sa Tajvanom

Kineski predsjednik Si Đinping pozvao je da se ulože napori za “ponovno ujedinjenje” sa Tajvanom u čestitki koju je uputio novom lideru glavne opozicione stranke na ostrvu.
Si je, u poruci u ulozi šefa Komunističke partije Kine, rekao Čengu da dvije stranke trebaju da ojačaju svoj “zajednički politički temelj”, javila je agencija Sinhua.
Tajvanska vlada snažno se protivi kineskim pretenzijama na suverenitet ostrva.
Kina odbija da razgovara sa predsjednikom Tajvana Laj Čing Teom i njegovom administracijom iz Demokratske progresivne partije, nazivajući ga “separatistom”.
-
Politika2 dana ago
Skidanjem oca i sina sa crne liste SAD-a OSTAĆEMO BEZ SRPSKE
-
Sport3 dana ago
U NEDJELJU SVI NA GRADSKI! Borac igra za Petra Šarića!
-
Politika2 dana ago
DRINIĆ: Oni koji bi trebalo da čuvaju državu, čuvaju samo svoje fotelje
-
Politika2 dana ago
DODIK: Svi koji mi žele kraj i dalje će morati da gledaju moju facu
-
Region3 dana ago
“PITAM SE GDJE JE NESTALA MUŠKOST”: Sandra Bojanić (27) sama SIJEČE DRVA, vozi kamion, svojom životnom pričom šokirala čitav region
-
Region3 dana ago
VUČIĆ: U narednim danima očekujem ŽESTOK PRITISAK liberalne Amerike i EU da do samita u Budimpešti ne dođe
-
Svijet3 dana ago
TRAMP O SLANJU “TOMAHAVKA” UKRAJINI: Imamo ih mnogo, ali su nam potrebni
-
Politika2 dana ago
DODIK: Postoji mogućnost da prijevremeni izbori UOPŠTE NE BUDU ODRŽANI