Connect with us

Svijet

UKRAJINAC KOJI NE ŽELI DA SE BORI! “U Ustavu piše da se svi muškarci moraju boriti, po mom mišljenju, nije u skladu s DANAŠNJIM VRIJEDNOSTIMA

Ukrajina se muči da zadovolji potražnju za vojnicima. Dobrovoljci nisu dovoljni.
Zemlja mora da nadoknadi desetine hiljada poginulih i povrijeđenih. Mnogi su samo iscrpljeni nakon 18 mjeseci borbe. Neki muškarci ipak ne žele da se bore. Hiljade ljudi su napustile zemlju, ponekad nakon podmićivanja vlasti, a drugi pronalaze način da izbjegnu kancelarije za regrutaciju, koje optužuju za sve grublju taktiku.
“Sistem je jako zastario”, kaže Jehor. Gledao je kako njegov otac pati od psihičkih problema nakon što je služio sovjetsku vojsku u Avganistanu. Zato ne želi da se bori. Tražio je da se ne koristi njegovo pravo ime kako bi se zaštitio njegov identitet.

Prije rata, muškarcima koji nisu željeli da služe vojsku bila bi ponuđena alternativa poput rada u poljoprivredi ili socijalnih službi. Taj izbor je nestao s početkom vanrednog stanja prošle godine, ali Jehor misli da bi i dalje trebalo da bude dostupan.
“Svaka je situacija individualna. Činjenica da u ustavu piše da se svi muškarci moraju boriti, po mom mišljenju, nije u skladu s današnjim vrijednostima”, rekao je Jehor.
Nedavno je poslat u regrutni centar nakon što ga je zaustavila policija u Kijevu, koja ga je optužila da je izbjegao regrutaciju. Na kraju su ga pustili kući, jer je rekao da ima problema s leđima, ali boji se da se sljedeći put neće izvući.
Postoje izuzeci, koji uključuju loše zdravstveno stanje, status samohranog roditelja i brigu za nekoga ranjivog. Ali oni koji su osuđeni za izbjegavanje vojnog roka suočavaju se s novčanom kaznom ili čak do tri godine zatvora.
“Svima treba dozvoliti da doprinesu ovom ratu u skladu sa svojom situacijom. Žao mi je ljudi koji su na prvim linijama, ali želim pacifističku alternativu”, objašnjava Jehor.

Način na koji Kijev regrutuje muškarce izložen je kritikama za korupciju. Predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je sve šefove regionalnih kancelarija za regrutaciju u Ukrajini nakon raširenih optužbi protiv službenika, uključujući primanje mita i zastrašivanje. Jedan vojni načelnik u Odesi čak je nedavno optužen za kupovinu automobila i imovine na španskoj rivijeri u vrijednosti od milion dolara. Policajac navodno negira bilo kakva saznanja o tome. Odbrambeni funkcioneri kažu da su navodni prestupi “sramotni i neprihvatljivi”.
Mobilizacija je razlog zbog kojeg većina muškaraca ispod 60 godina ne može da napusti Ukrajinu. Hiljade ljudi pokušavaju da se iskradu iz zemlje, uglavnom preko Karpata u Rumuniju.

Onima koji ostanu, online grupni razgovori pomažu da izbjegnu regrutaciju. Na Telegramu se pojavljuju dojave o tome gdje patroliraju službenici za regrutovanje. Postoje chatovi za različite regije i gradove širom zemlje, ponekad sa više od 100.000 članova.
Oficiri su u tim grupama poznati kao masline, zbog boje svojih uniformi. Ljudima na koje naiđu obično uruče obavještenje da se prijave u regrutni centar, ali postoje izvještaji da su neki odvedeni na licu mjesta, bez šanse da se vrate kući.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane poziva ljude da ažuriraju svoje podatke u nacionalnoj bazi podataka i kaže da će, ako budu pozvani, biti poslati na odgovarajuće mjesto. Ali postoje tvrdnje da policajci koriste zastrašujuće taktike. Postoje i izvještaji o vojnicima koji su se našli na prvoj liniji fronta nakon samo mjesec dana obuke.
Čini se da vlasti žele da vrate povjerenje.
“U redu je bojati se”, slogan je najnovije informativne kampanje. To je pokušaj da se povuku paralele između strahova iz djetinjstva i briga današnjice.
U napuštenom ljetnom kampu u Kijevu civili se obučavaju pružanju otpora ruskim vojnicima, u slučaju potrebe. Patroliraju stazama prije nego što instruktor vikne: “Druga grupa! Granata!” Muškarci i žene brzo se bacaju na tlo.
Njihove puške nisu prave, ali postoji nada da će se neki polaznici prijaviti za pravu stvar. Anton, 22-godišnji student, već je odlučio: “Kad je počeo rat, nisam bio spreman za mobilizaciju. Sada se moram pripremiti za rat u budućnosti.”
Anton ne misli da je dobro što ljudi izbjegavaju regrutaciju, ali razumije zašto neko ne želi da se bori. Na pitanje strahuje li od odlaska na front, odgovara: “Naravno. Svi su uplašeni. Ali ako se situacija još više pogorša, nema šanse da sjedim ovdje u Kijevu.”
Ukrajina je prkosila svim očekivanjima u ratu.
Ali Ukrajina mora i sama izvršiti rekalibracije. Ne samo vlastitom protivofanzivom, koja donosi napredak sporije nego što su se mnogi nadali, već i načinom na koji motiviše građane da se bore. Postoji neosporna potreba, ali i neugodna istina da bojno polje nije za svakoga.

Related Topics:

Svijet

MOSKVA SPREMA ODGOVOR za slučaj da EU zaplijeni njenu imovinu

Rusija priprema uzvratne mjere u slučaju da Evropska unija zaplijeni njenu zamrznutu imovinu, izjavila je u četvrtak, 4. decembra, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Sve nezakonite radnje koje se tiču naše imovine neće ostati bez odgovora. Paket kontramjera već je u pripremi, za slučaj stvarne krađe i zapljene imovine Ruske Federacije”, rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.

Ona je ideju EU o upotrebi ruske zamrznute imovine za pomoć Ukrajini nazvala neadekvatnom, ocjenjujući da bi taj plan naštetio samo EU, prenosi Tanjug.

Govoreći o odbijanju EU da primi isporuke ruskih energenata, ona je rekla da ”Evropljani snose teret finansiranja geopolitičkih zločina rukovodstva EU”.

”EU sistematski izvještava o navodnim uspjesima postignutim u odvikavanju od ruskih energetskih resursa i strašno je ponosna na to. Evropski građani se ubjeđuju da je isključivanje ruskih ugljovodonika sa evropskog tržišta nevjerovatno dostignuće briselske birokratije, garancija bezbjednosti i prosperiteta EU. Ono što iznose je čista besmislica koja ne izdržava nikakvu provjeru. Nepromišljen, lud i potpuno zabludni prekid uvoza ruskih energenata nanio je ozbiljan udarac EU. Napuštanjem uspostavljene energetske saradnje sa našom zemljom, EU se suočava sa naglim povećanjem cijena gasa i, kao rezultat toga, cijena električne energie”, smatra Zaharova. Prema njenim riječima, običnim Evropljanima se uskraćuje glas i uskraćuje im se mogućnost da iznesu svoje mišljenje.

”Najviši zvaničnici EU bukvalno iscrpljuju novac iz džepova svakog običnog Evropljanina. U međuvremenu, evropska preduzeća su primorana da plaćaju dva do tri puta više za struju od američkih kompanija, a četiri i po puta više za gas”, rekla je portparolka.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPLJANI MRZE TRAMPA? Polovina stanovništva EU predsjednika Amerike SMATRA NEPRIJATELJEM

Gotovo polovina Evropljana vidi američkog predsjednika Donalda Trampa kao “neprijatelja Evrope”, znatno više njih ocijenjuje da je rizik od rata sa Rusijom visok, a više od dve trećine vjeruje da njihova zemlja ne bi mogla da se odbrani u slučaju takvog sukoba, pokazalo je istraživanje urađeno u devet evropskih zemalja za parisku platformu za debate o evropskim pitanjima Gran kontinan.

Istraživanje je pokazalo da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, dok skoro isti procenat smatra da je izlazak iz Evropske unije naštetio Velikoj Britaniji, prenosi “Gardijan”. Profesor političkih nauka i osnivač agencije za ispitivanje javnog mnjenja Kluste17, Žan-Iv Dormažan rekao je da se Evropa ne suočava samo sa rastućim rizicima, već prolazi kroz transformaciju svog istorijskog, geopolitičkog i političkog okruženja.

– Ukupna slika istraživanja prikazuje Evropu koja je anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se teško projektuje pozitivno u budućnost – istakao je on.

Prema istraživanju, u prosjeku 48 odsto ljudi u devet zemalja smatra Trampa otvorenim protivnikom – od 62 odsto u Belgiji i 57 procenata u Francuskoj do 37 odsto u Hrvatskoj i 19 procenata u Poljskoj.

– Na čitavom kontinentu, “trampizam” se jasno smatra neprijateljskom silom – rekao je Dormažan i dodao da se taj stav učvršćuje, jer je manje ljudi nego u decembru 2024. Trampa opisalo kao “ni prijatelja ni neprijatelja”, a više kao izričito neprijateljski nastrojenog.

Ipak, Evropljani i dalje smatraju da je odnos sa SAD strateški važan: na pitanje kakav stav EU treba da zauzme prema američkoj vladi, najpopularnija opcija – 48 odsto, bila je – kompromis.

Istraživanje sprovedeno u Francuskoj, Italiji, Španiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Holandiji pokazalo je i da relativna većina – 51 odsto smatra da je rizik od otvorenog rata sa Rusijom u narednim godinama visok, dok 18 procenata ocijenjuje da je veoma visok.

Dormažan je rekao da bi takav rezultat “pre samo nekoliko godina bio nezamisliv i da ukazuje na zaokret u evropskom javnom mnjenju ka novom geopolitičkom režimu, u kojem se mogućnost direktnog sukoba na kontinentu sada široko prihvata kao realna”.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Svijet

Makron i Merc “SAD ĆE IZDATI UKRAJINU, oni se igraju i sa VAMA I SA NAMA”

Predsjednik Francuske Emanuel Makron upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izdaju Ukrajinu, navodi se u transkriptu razgovora evropskih lidera o strategijama zaštite Kijeva, koji je objavio njemački list “Špigel”.

U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, učestvovali su Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, finski predsjednik Aleksander Stub, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi i raspravljali su o mirovnim pregovorima koje predvode SAD sa Kijevom i Moskvom.

„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o bezbjednosnim garancijama”, rekao je Makron, prema njemačkom listu i dodao da postoji “velika opasnost” za Zelenskog, prenosi briselski portal Politiko.

Jelisejska palata nije odgovorila na zahtjev briselskog portala da pruži komentar.

„Špigel” je prenio da je Jelisejska palata u saopštenju poslatom ovom njemačkom listu negirala da je Makron govorio o bilo kakvoj izdaji.

„Predsjednik nije upotrebio te riječi”, navela je kancelarija predsjednika Francuske, prenosi list.

Merc je rekao da Zelenski mora da bude “izuzetno oprezan u narednim danima”.

„Oni se igraju i sa vama i sa nama”, rekao je Merc, očigledno misleći na američke izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trampa, koji su u utorak proveli pet sati u zatvorenim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Portparol Merca, Stefan Kornelijus, rekao je za Politiko da iz principa ne potvrđuje niti komentariše dijelove razgovora.

Finski predsjednik Stub, prema transkriptu, bio je saglasan sa Mercom.

„Ne možemo da ostavimo Ukrajinu i Volodimira same sa tim ljudima”, rekao je, očigledno misleći na Vitkofa i Kušnera, sa čime se Rute složio.

Rute je kazao da se slaže sa Stubom da moraju da zaštite Zelenskog.

I NATO je odbio da komentariše transkript.

Do razgovora je došlo nakon što je Trampova administracija predstavila mirovni plan u 28 tačaka, za koji se navodi da su ga sastavili ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, Vitkof i Kušner, a koji su Ukrajina i evropski saveznici kritikovali kao previše povoljan za Rusiju, što je pokrenulo pregovore u Ženevi.

Ti naknadni pregovori, na kojima su učestvovali evropski, ukrajinski i američki zvaničnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 tačaka, koji Rusija još nije prihvatila.

Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva, odnosno da Kijev preda velike dijelove neokupirane teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore, navodi Politiko.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, poljski premijer Donald Tusk, italijanska premijerka Đorđa Meloni, danska premijerka Mete Frederiksen, norveški premijer Jonas Gar Stere i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, takođe, su učestvovali u razgovoru, koji je obavljen u ponedjeljak, prema “Špiglu”.

Tokom razgovora, kako je objavio njemački list, bilo je riječi i o zamrznutim ruskim sredstvima, pri čemu su pojedini lideri istakli da zapljena sredstava treba da bude odluka EU, a ne SAD.

Nastavi čitati

Aktuelno