Connect with us

Svijet

UKRAJINSKI BLICKRIG ILI PROPAGANDA Šta je cilj NAPADA na Kursku oblast

Napad na Kursku oblast može ojačati pregovaračku poziciju Ukrajine, rekao je savjetnik šefa Predsjedničke kancelarije Ukrajine Mihail Podoljak.

On je istakao da će gubitak teritorije, ljudstva i tehnike koji trpe Rusi pozitivno uticati na ishod mogućih pregovora.

“Da li oni reaguju na bilo šta osim straha? Ne, morate to konačno shvatiti! Svaku spremnost da sjednete za pregovarački sto Rusi vide kao vašu slabost”, rekao je Podoljak, i dodao da će tek kada shvati da rat ne ide po planu Moskva sjesti za sto i biti spremna da popusti.

On tvrdi da će širenje vojnih operacija dublje u rusku teritoriju “uplašiti Ruse i pogoršati njihov odnos prema Putinu”.

Za sada, ukrajinski upad u Kursku oblast je na Zapadu ocijenjen kao operacija sa propagandnim i političkim značajem.

Cilj je naime da se pokaže da Ukrajina može da napadne, a ne samo da se brani, čime se podiže moral u ukrajinskom društvu i jača pozicija sa zapadnim partnerima.

Dok Ukrajinci izvode operacije u Kurskoj oblasti, istovremeno se suočavaju sa žestokim ruskim napadima u Donjeckoj oblasti.

Rusi su podigli svoju zastavu u mjestu Nju Jork, a mnogi zapadni vojni komentatori su primijetili da zgrade na snimcima koji su prikazani nisu uništene, što pokazuje da je ruska vojska “lakše” napredovala, bez masovne upotrebe kliznih bombi.

Među vojnim ciljevima Ukrajinci uglavnom navode odvlačenje ruskih snaga sa drugih pravaca, kao i stvaranje “tampon zone” kako bi se spriječio vjerovatan napad Ruske Federacije na Sumski region.

Međutim, neke činjenice ukazuju na to da ofanziva može imati mnogo ambicioznije ciljeve u čisto vojnom smislu.

Prije svega, vrijedi napomenuti suštinsku razliku između sadašnje ofanzive preko granice i prethodnih operacija koje su sprovedene u Belgorodskoj oblasti. Tada se uglavnom radilo o manjim upadima, prije svega takozvane Legije slobodne Rusije, i napadima ograničenih snaga.

Ovog puta Oružane snage Ukrajine izvode ozbiljniju kombinovanu operaciju.

Šta je, u ovom slučaju, glavni strateški zadatak ofanzive, piše ukrajinski portal Strana.

Pošto će, pijre ili kasnije, ruske trupe uspjeti da akumuliraju dovoljno snaga da zaustave napredovanje ukrajinske vojske. Štaviše, rezerve Oružanih snaga Ukrajine su ograničene, i, kao rezultat toga, ukrajinska armija će dobiti značajno proširenje fronta, što će zahtijevati još više snaga za održavanje.

Uprkos tome što ni sada nema dovoljno rezervi da zaustavi rusku ofanzivu u mnogim pravcima.

Najočigledniji strateški cilj koji se može postići ovom ofanzivom je kontrola Kurske nuklearne elektrane. Ovo će zaista biti veoma važna “nagrada”.

Prvo, kako bi se Kurska NE koristila za “razmjenu” sa Zaporoškom NE u slučaju početka pregovora. Drugo, Kijev može da zaprijeti da ako Ruska Federacija upotrebi nuklearno oružje protiv Ukrajine, ukrajinske oružane snage mogu dići nuklearnu elektranu u vazduh.

Istina, od granice do nuklearke ima 50 kilometara. A rusko rukovodstvo je svjesno prijetnje koju predstavlja zauzimanje nuklearne elektrane od strane ukrajinskih oružanih snaga. Ali, kao što je gore navedeno, Ukrajina je nagomilala dosta snaga u ovoj oblasti. Iako će, naravno, Kremlj pokušati da učini sve da spriječi ukrajinske trupe da uđu dublje u teritoriju.

Šta kažu Rusi?

Ruska strana tvrdi da je situacija u Kurskoj oblasti sada stabilna i da se nalazi pod kontrolom. To je danas istakao vršilac dužnosti zamjenika guvernera Andrej Belostocki.

“Situacija je trenutno stabilna i pod kontrolom regionalnog operativnog štaba. Od juče je na snazi vanredna situacija”, rekao je on.

Belostocki je dodao da operativni štab radi danonoćno.

Podsjećamo, situacija u Kurskoj oblasti je eskalirala ujutru 6. avgusta, kada su ukrajinske jedinice koje su, prema ruskim tvrdnjama, brojale do hiljadu ljudi krenule u zauzimanje dela Sudžanskog okruga.

Kako je na sastanku sa Vladimirom Putinom rekao načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov, kao rezultat djelovanja ruske vojske, neprijatelj je izgubio 315 ljudi – najmanje 100 poginulih i 215 ranjenih, 54 oklopna vozila uništeno, uključujući sedam tenkova.

(Kurir.rs/Strana.ua/RIA Novosti)

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Srpske za lobiranje u Americi i skidanje sankcija zvaničnicima ANGAŽOVALA I RODA BLAGOJEVIĆA

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”

Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.

Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”

Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“

Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”

Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.

Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”

U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”

Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”

Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno