Connect with us

Svijet

UN ne mogu da utvrde odgovorne za napade na NE Zaporožje

Ujedinjene nacije ne mogu da utvrde odgovorne za napade na nuklearnu elektranu Zaporožje (ZNPP), rekao je Farhan Hak, zamjenik portparola generalnog sekretara UN Antonija Gutereša.

“Pa, mi nemamo mogućnost da utvrdimo napade. Želimo da svi napadi prestanu”, rekao je on, dodajući da dijeli zabrinutost generalnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Grosija i podržava njegov poziv svim stranama da se zaustave svi sukobi oko tog postrojenja, prenio je TAS S.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je ranije da su ukrajinske trupe nakon dvomjesečne pauze nastavile sa granatiranjem nuklearne elektrane Zaporožje.

Samo 19. i 20. novembra na postrojenje je ispaljeno najmanje 25 granata.

Nuklearna elektrana u Zaporožju je najveća nuklearna elektrana u Evropi, a Rusija je preuzela kontrolu nad njom krajem februara.

Svijet

DVIJE ŽENE PRONAĐENE MRTVE U SAD: Petogodišnja kćerka jedne od njih teško povrijeđena

Dvije žene pronađene su mrtve, a petogodišnja djevojčica, kćerka jedne od njih, teško je povrijeđena iz vatrenog oružja u parku u blizini Klovisa u američkoj državi Novi Meksiko, saopštila je policija.

Policija je u nedjelju saopštila da traga za otetom desetomjesečnom djevojčicom, koja je takođe kćerka jedne od ubijenih žena.

Policija navodi da još nije identifikovan nijedan osumnjičeni za ubistva i otmicu, prenosi AP.

Kako je navedeno, ubijene su Samanta Sisneros i Terin Alen, obe stare 23 godine, iz Teksika u Novom Meksiku.

Sisneros je bila majka obe devojčice.

Policija je navela da su očevi djevojčica sarađivali sa istražiteljima i da oni nisu osumnjičeni.

Na mjestu ubistva u parku pronađen je automobil jedne od žena, kao i tašne obe žene.

Klovis se nalazi u istočnom Novom Meksiku, blizu granice sa Teksasom.

Nastavi čitati

Svijet

Makron pozvao Netanjahua da nastavi PREGOVORE SA HAMASOM

Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je u telefonskom razgovoru izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da nastavi pregovore sa Hamasom o prekidu vatre u Pojasu Gaze i oslobađanju talaca, saopštila je Jelisejska palata.

Makron je zatražio od izraelskog premijera da “dovrši ove pregovore koji bi mogli da dovedu do oslobađanja talaca, zaštite civila putem prekida vatre i regionalne deeskalacije”.

Istakao je značaj oslobađanja talaca kao prioriteta i izrazio punu podršku naporima u posredovanju, a takođe je pozvao na prekid izraelskih operacija u regionu, prenosi BFMTV.

“Francuska u potpunosti podržava trenutne posredničke napore. Sudbina Palestinaca u Gazi više ne može biti izložena terorističkim aktivnostima Hamasa i izraelske operacije moraju prestati”, rekao je Makron.

On je ponovio “oštro protivljenje izraelskoj ofanzivi na Rafu” i naglasio važnost brze garancije za ulazak humanitarne pomoći kroz sve pristupne tačke Pojasu Gaze.

U gradu Rafa, u južnoj Gazi, nalazi se više od milion Palestinaca, od kojih su većina interno raseljena lica.

Delegacija Hamasa sinoć je napustila Kairo, gdje su, u prisustvu posrednika iz SAD, Egipta i Katara, održani pregovori o primirju i oslobađanju talaca iz Gaze.

Delegacija je dostavila svoj odgovor egipatskim i katarskim posrednicima i sada se vraća u Dohu na dalje konsultacije, saopštio je Hamas.

Nastavi čitati

Svijet

JOŠ JEDNA PRAVOSLAVNA CRKVA POSTAJE DŽAMIJA! Podignuta u 4. vijeku

Nakon Aja Sofije, u Istanbulu je još jedna crkva-muzej ponovo postala džamija.

Kako piše turski Sabah, džamija Karije, koja se nalazi u centru Istanbula, poslije 79 godina biće svečano otvorena sutra, 6. maja, za vernike.

Kako je najavljeno, predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan, putem telekonferencije iz Ankare prisustvovaće toj svečanosti.

Pravoslavna crkva Hora ili Crkva Hrista Spasitelja u polju, podignuta u 4. vijeku, 1511. pretvorena je u džamiju. U džamiju je preuredio Atik Ali-paša, jedan od Bajazitovih velikih vezira, i od tada je u funkciji pod nazivima „Atik Ali-pašina džamija” i „Karije džamija”.

Mozaici i freske koje se smatraju vrhuncem vizantijske umjetnosti, tada su prekriveni slojem maltera. Zvaničnom odlukom vlasti, 2. avgusta 1945. godine građevina je dobila status muzeja i predstavljala je jednu od najposjećenijih turističkih atrakcija iz vizantijskog perioda u Carigradu, uz Aja Sofiju i cisternu Baziliku.

Prije četiri godine, odlukom predsjednika Erdogana ponovo je prebačena u nadležnost Predsjedništva za vjerska pitanja. Tada je i započeta restauracija ovog značajnog istorijskog objekta kako bi u njoj vjernici opet mogli da se mole.

Nastavi čitati

Aktuelno