Connect with us

Svijet

UPOZORENJE ISTORIČARKE: Tramp, Putin i Si žele žele da ožive Orvelovu distopiju

Istoričarka En Aplbaum upozorava da američka intervencija u Venecueli nije samo regionalni događaj, već signal promjene globalne politike. Koncept svijeta podijeljenog na sfere uticaja – američku, rusku i kinesku.

Dok međunarodna zajednica sa zabrinutošću iščekuje bilo kakav napredak u mirovnim sporazumima između Rusije i Ukrajine, globalna bezbjednosna slika se dodatno destabilizuje. Umjesto smirivanja sukoba, svijet svjedoči otvaranju novih kriznih žarišta, ovog puta u Latinskoj Americi, gdje su Sjedinjene Američke Države intervenisale u Venecueli vojnom akcijom.

Istovremeno, upozorenja iz Evrope postaju sve glasnija. Strah od dalje eskalacije sa Istoka, ali i od nepredvidivih poteza saveznika, raste. U trci za geopolitičku prevlast ponovno se ubrzano gomila oružje, dok se obični ljudi sve više pitaju: kuda sve ovo vodi, šta je krajnji cilj i kako bi takav svijet mogao da se završi?

Upravo na ta pitanja upozorava istoričarka i publicistkinja En Aplbaum, koja je u analizi za Atlantik iznijela mračnu, ali sve realniju viziju svijeta podijeljenog na interesne sfere moći. Kako piše Aplbaum, ideja da svijet treba da bude podijeljen na tri velike sfere uticaja, kinesku u Aziji, rusku u Evropi i američku u zapadnoj hemisferi, sve češće se pojavljuje u političkim krugovima.

Riječ je o konceptu koji podsjeća na distopijski svijet iz Orvelovog romana “1984”, u kojem velike sile stalno mijenjaju saveze, brišu činjenice i nameću sopstvenu “istinu”.

Prema njenoj analizi, ovaj način razmišljanja je odavno prisutan u ruskim krugovima, posebno kroz tvrdnju da Ukrajina pripada ruskoj sferi uticaja. Međutim, ono što danas zabrinjava jeste činjenica da se slična logika sve više prihvata u Vašingtonu.

Eplbaum naglašava da američka intervencija u Venecueli ne predstavlja samo regionalni događaj, već signal promjene u globalnoj politici. Predsjednik Donald Tramp, ističe ona, nije govorio o demokratiji, ljudskim pravima ili međunarodnom pravu prilikom hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura. Umjesto toga, pribjegao je retorici dominacije i pozvao se na iskrivljenu verziju Monroove doktrine, šaljući poruku da se američki autoritet na zapadnoj hemisferi više neće dovoditi u pitanje.

Posebno zabrinjava, navodi Eplbaum, to što Amerika ne pokazuje interes za stvarno priznavanje demokratske volje venecuelanskog naroda. Iako je opozicija, koju predvodi Marija Korina Mačado, dokazano pobijedila na izborima, Trampova administracija signalizira mogućnost saradnje sa dijelovima starog režima, što bi značilo samo kozmetičku promjenu vlade.

Kako autorka ističe, ovaj pristup se savršeno uklapa u filozofiju “moć je pravo”. U takvom svijetu nema potrebe za transparentnošću, demokratijom ili legitimitetom – velike sile jednostavno uzimaju ono što smatraju svojim. Upravo zato, dodaje ona, reakcije Rusije i Kine na događaje u Venecueli bile su neobično blage, jer Trampova opravdanja podsjećaju na njihove sopstvene narative o Ukrajini i Tajvanu.

Ali Aplbaum upozorava da je to opasna iluzija. Evropa ekonomski daleko nadmašuje Rusiju, pa čak ni Azija ne pokazuje želju da postane kineska kolonija. Isto tako, Venecuela neće pasivno prihvatiti činjenicu da njenu sudbinu određuju strane sile. Istoričarka zaključuje da je najveća greška vjerovanje da podjela svijeta na sfere uticaja donosi stabilnost. Naprotiv, takva politika podstiče otpor, stvara nove sukobe i na duge staze slabi same velike sile. Ako SAD počnu da se ponašaju kao regionalni nasilnik, saveznici u Evropi i Aziji mogli bi da okrenu leđa Vašingtonu.

Svijet

“NJIHOVA ODBRANA SU DVOJE PSEĆIH SANKI” Trump ismijao odbranu Grenlanda i ponovo zatražio kontrolu SAD!

Američki predsjednik Donald Trump (Tramp) ponovno je potpalio diplomatsku krizu između Sjedinjenih Država i Danske, ovaj put ismijavajući odbrambene sposobnosti Grenlanda.

Insistirao je da SAD mora preuzeti kontrolu nad ovim arktičkim teritorijem “prije nego što to učine Rusija ili Kina”.

U razgovoru s novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One u nedjelju, 11. januara 2026., na putu iz Floride prema Vašingtonu, Trump je izjavio da Grenland treba “sklopiti dogovor” jer inače rizikuje da padne u ruke velikih sila.

“Grenland bi trebao sklopiti dogovor jer ne žele da Rusija ili Kina preuzmu kontrolu. U suštini, njihova odbrana su dvije psećih sanki. Znate li to? Znate li kakva im je odbrana? Dvoje psećih sanki”.

Trump je potom podvukao navodnu vojnu prisutnost rivala.

“U međuvremenu, imate ruske razarače i podmornice, kineske razarače i podmornice svuda naokolo. Mi to nećemo dopustiti, a ako to utiče na NATO, onda utiče na NATO. Ali, znate, oni nas trebaju više nego što mi njih trebamo, to vam mogu reći odmah”, poručio je Trump.

On je jasno dao do znanja da nije riječ o privremenom zakupu, nego o potpunom preuzimanju teritorije Grenlanda.

“Ne govorimo o zakupu. Govorimo o preuzimanju”, bio je izričit.

Ova izjava dolazi samo nekoliko dana nakon što je Trump već rekao da će SAD “uraditi nešto na Grenlandu, sviđalo se to njima ili ne”, te da će to biti “jednim ili drugim putem” – nagovještavajući mogućnost i sile ako pregovori propadnu.

Grenland, autonomna teritorija Danske s oko 57.000 stanovnika, strateški je izuzetno važna zbog položaja u Arktičkom pojasu, gdje se topi led i otvaraju nove pomorske rute, rudna bogatstva (rijetke zemlje, uranijum) i vojne mogućnosti. SAD već imaju vojnu bazu Thule na sjeveru ostrva prema sporazumu iz 1951. godine, ali Trump traži punu kontrolu.

Reakcije na njiohove izjave oštre su i brojne. Grenlandski politički lideri nazvali su izjave “vrijednim prezira” i ponovili da “njihova zemlja nije na prodaju”. Danska je već pozvala američkog ambasadora na razgovor, a evropski saveznici u NATO (uključujući Njemačku i Veliku Britaniju) razmatraju jačanje vlastite prisutnosti u regionu kako bi pokazali otpor pritisku iz Vašingtona.

Danska premijerka Mette Frederiksen ranije je poručila da “prijetnje savezniku i drugoj zemlji koja jasno kaže da nije na prodaju moraju prestati”.

Trumpova opsesija Grenlandom nije nova – sličnu ideju je iznosio još 2019. godine, ali sada, u drugom mandatu i nakon nedavnih operacija poput hapšenja Nikolasa Madura u Venecueli, ton je postao znatno agresivniji.

 

Nastavi čitati

Svijet

Izlazak SAD iz međunarodnih organizacija, GEOPOLITIČKI ZAOKRET SA POSLJEDICAMA ZA BIH

Predsjednički memorandum Donalda Trampa, kojim se SAD povlače iz 66 međunarodnih organizacija, može predstavljati veliku priliku za Republiku Srpsku da se oslobodi ranijih globalističkih pritisaka i hegemonije velikih sila, te da pronađe svoje mjesto u novom svijetu koji se stvara.

Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić komentarišući najnoviji potez američke administracije kojim se nastavlja povlačenje SAD iz velikog broja međunarodnih tijela za koja se u Bijeloj kući smatra da su štetna po njihove interese.

Prema riječima Perišića, predstavnici Republike Srpske već duže vrijeme kritikuju određene odluke, pa i one Venecijanske komisije i Haškog tribunala, koje su sada na Trampovoj “crnoj listi”, te da ova odluka može otvoriti prostor za jačanje političkih i institucionalnih nadležnosti Republike Srpske u okviru dejtonskog ustavnog okvira.

– Mislim da ovaj izlazak SAD iz brojnih međunarodnih tijela može biti dobar za Republiku Srpsku, jer bi to moglo značiti i manje pritisaka od strane pojedinih međunarodnih tijela. Tramp vodi real politiku. Priznaje samo moćne zemlje. Na tom spisku je Rusija. Stoga bi trebalo da i mi nastavimo sa održavanjem dobrih veza sa Moskvom, jer nam to garantuje sigurnost u ovim neizvjesnim vremenima kada se iscrtavaju nove mape svijeta – navodi Perišić.

Najnoviji Trampov potez komentarisali su i političari i zvaničnici iz Republike Srpske. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik smatra da ovakav potez vraća suverenitet državama i narodima i da oslobađa entitete od međunarodnog pritiska kvaziinstitucija. Slično mišljenje iznijela je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović navodeći da je ovo pozitivan antiglobalistički potez i da potvrđuje ranije kritike Republike Srpske prema međunarodnim mehanizmima koji često nameću rješenja bez uvažavanja posebnosti entiteta.

Među institucijama iz kojih SAD planiraju da izađu nalaze se i Haški tribunal i njegov rezidualni mehanizam, Venecijanska komisija, Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, Međuvladin panel o klimatskim promjenama, Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć, te nekoliko UN odjeljenja za ekonomiju, razvoj i okolinu. Pogođena su i tijela koja se bave radničkim pravima, klimom i drugim pitanjima koja je nova Trampova administracija svrstavala u kategoriju onih koja podilaze “vouk” inicijativama.

Na spisku je i Savjet za regionalnu saradnju sa sjedištem u Sarajevu, nasljednik Pakta stabilnosti iz 1999, čijem osnivanju je prisustvovao i tadašnji američki predsjednik Bil Klinton. Ovo tijelo okuplja 45 članica, uključujući EU, NATO, Svjetsku banku, Kanadu, Tursku, Veliku Britaniju…

Amerika je već ranije napustila neka od međunarodnih tijela i sporazuma – Pariski klimatski sporazum, Svjetsku zdravstvenu organizaciju i UNESKO. U obrazloženju najnovije odluke ističe se da su targetirana međunarodna tijela rasipnička, neefikasna i štetna i da ne služe američkim interesima.

Povlačenje je, kako se navodi, u skladu sa strategijom “Amerika na prvom mjestu” koju je Tramp već vodio tokom svog prvog mandata. Državni sekretar Mark Rubio istakao je da njegova zemlja ne želi više da troši resurse i diplomatski kapital u institucijama koje su nebitne za američke interese ili su s njima u suprotnosti. Rubio je poručio da ova odluka predstavlja nastavak zaokreta američke politike, započetog ukidanjem Agencije za međunarodni razvoj SAD (USAID).

Uštede novca
Povlačenje iz 66 međunarodnih organizacija moglo bi američkom budžetu donijeti značajnu uštedu. Prema grubim procjenama, SAD bi ovim masovnim povlačenjem mogle uštedjeti od 1,1 do 1,3 milijarde dolara godišnje, uz mogućnost varijacija zbog ugovornih obaveza i dugoročnih programa.

Nastavi čitati

Svijet

POGINULI U “BORBI NACIONALNOG OTPORA”! Trodnevna žalost u Iranu

Iranska vlada proglasila je sinoć (12.januara) trodnevnu žalost zbog poginulih u “borbi nacionalnog otpora” protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je “duboko potresen” gubitkom života i pozvao je Irance da se danas pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.

Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, “osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera” biće održan danas u 14.00 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.

Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.

Savet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup.

Nastavi čitati

Aktuelno