Connect with us

Politika

Ustavni sud BiH dovodi u pitanje i svjetski mir

Zvanična najava da se Rusija ozbiljno sprema da u Savjetu bezbjednosti, najvažnijem tijelu Ujedinjenih nacija (UN) zaduženom za održavanje mira i bezbjednosti u svijetu, inicira raspravu o načinu rada Ustavnog suda BiH jasno govori o ozbiljnosti situacije, ali i o tome da ta zemlja, i pored silnih problema u svom dvorištu, ne diže ni ruke od Republike Srpske i srpskog naroda.

Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” u vezi sa informacijama da je Rusija, kao jedna od stalnih članica Savjeta bezbjednosti, spremna da predloži da na dnevni red jednog od zasjedanja budu uvršćeni problemi koje je svojim neustavnim odlukama proizveo Ustavni sud BiH.

Portparol ruske stalne misije pri UN Fjodor Stržižovski rekao je da je pitanje opasne situacije u vezi sa sudom pokrenuto, jer donošenje odluka bez učešća Srba ili bilo kojeg drugog državotvornog naroda u BiH vodi ka uništavanju dejtonske strukture i potencijalnom sukobu. Za njega je nastavak rada troje stranih, a bez ijednog sudije iz Srpske, anahronizam.

– Svi ti koraci uklapaju se u politiku zapadnih zemalja da održe stanje protektorata u BiH, između ostalog, i posredstvom nelegitimnog Kristijana Šmita koji nije dobio odobrenje SB UN. Međutim, uvjereni smo da narodi BiH imaju pravo da se sami, bez spoljne kontrole, dogovaraju o budućem vektoru razvoja zemlje na osnovu međusobnog poštovanja i tražeći kompromise – rekao je Stržižovski, a prenijeli mediji.

Ovakav potez Rusije za profesora Milana Blagojevića govori mnogo.

– Ovo je dokaz, i to takav da od njega ne postoji jači, koliko je taj sud svojim neustavnim odlukama doveo u pitanje i svjetski mir, i to u tolikoj mjeri da bi to moglo biti razmatrano u SB UN, kao najvišoj svjetskoj instituciji koja je, prema Povelji UN, jedino nadležna za očuvanje mira u svijetu. Samo razmatranje mogućnosti održavanja takve sjednice je slučaj nezabilježen u dosadašnjoj istoriji Ujedinjenih nacija. Naime, od 1945. do danas nikada nijedan ustavni sud nijedne države članice UN nije stvarao takve probleme svojim neustavnim radom da bi to bilo razlog za održavanje sjednice SB UN – istakao je za “Glas” Blagojević koji je i savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.

Stoga je, dodao je, slučaj Ustavnog suda BiH, njegov neustavni rad u kontinuitetu, jedinstven slučaj koji veoma šteti ugledu BiH u međunarodnoj zajednici.

– Ako SB UN održi sjednicu zbog toga, bilo bi neophodno i da razmatra ne samo neustavni rad Ustavnog suda već i protivpravno ponašanje Kristijana Šmita koji se neovlašćeno, bez ikakve odluke SB UN, lažno predstavlja kao visoki predstavnik. Takvo ponašanje Šmita SB UN bi trebalo da zabrani svojom rezolucijom, u skladu sa Poveljom UN i Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma kao i da istom rezolucijom odluči da visoki predstavnik u BiH, pa i Šmit da je kojim slučajem visoki predstavnik, nema pravo ni prema Povelji UN, ni prema Dejtonskom sporazumu niti prema bilo kom drugom izvoru prava da u BiH kao državi članici UN nameće bilo kakva akta, a kamoli zakone – zaključio je Blagojević.

Politikolog i analitičar geopolitike iz Srbije Aleksandar Pavić kaže za “Glas” da Rusija i na ovaj način pokazuje da stoji iza Republike Srpske i srpskog naroda, čak i u vrijeme kada vodi jednu globalnu borbu.

– Veoma je važno da i ovo smatra dovoljno važnim pitanjem čim nastoji da ga stavi na dnevni red Saveta bezbednosti, što pokazuje i da je u vrhu njenih interesa i Republika Srpska, njen opstanak i očuvanje. Ipak, Rusija možda i može da inicira raspravu o Ustavnom sudu BiH, ali to neće promeniti ništa jer tri od pet članica Saveta bezbednosti apsolutno podržavaju ovo što radi ovakav Ustavni sud sa strancima u njemu – Velika Britanija, SAD i Francuska. To su zemlje koje podržavaju nastavak kolonijalne uprave nad BiH – rekao je Pavić i naglasio da je, ipak, važno da ovo pitanje bude otvoreno u Savjetu bezbjednosti UN.

Turbulencije

Do posljednjih turbulencija na relaciji Ustavni sud BiH – vlast u Banjaluci je došlo nakon što je većina sudija 19. juna, bez prisustva ijednog sudije iz Srpske, izmijenila na sporan način vlastita pravila o radu te omogućila održavanje sjednice i kada ne može da joj prisustvuje nijedan član kojeg bira Narodna skupština Srpske. Nakon što se sud oglušio o zahtjev da povuče spornu odluku, u Srpskoj je usvojen zakon koji predviđa da nijedna odluka tog suda, donesena poslije 19. juna, neće biti primjenjivana na teritoriji Srpske dok ne bude usvojen zakon o Ustavnom sudu BiH. Zakon je juče stupio na snagu.

Glas Srpske

Related Topics:

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno