Iako je nova vlada u Njemačkoj najavila da će nakon što stupi na dužnost prepoloviti broj dozvola za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana u sklopu posebnog programa kreiranog specijalno za radnike iz našeg regiona, prema podacima Zavoda za statistiku Njemačke, ova promjena neće imati značajan uticaj na stvarna kretanja.

Napomene radi, nova konzervativno-socijaldemokratska vlada, koju bi trebalo da vodi Fridrih Merc, predsjednik konzervativne Demohrišćanske unije, najavila je da će sa 50.000 dozvola nova kvota biti smanjena na 25.000, a mediji u našem regionu su nakon što je ova informacija postala poznata izvijestili da će to ujedno značiti smanjenje odlaska radnika u ovu zemlju.

Zvanični podaci pokazuju da je prošle godine, putem ovog posebnog programa za naš region pod nazivom “Pravilo za zapadni Balkan”, u Njemačkoj zaposleno oko 28.500 radnika. Kvota je, inače, prije juna prošle godine, otkad je uvedena 2015, iznosila 25.000, upravo onoliko koliko će iznositi nova smanjena kvota.

Kada se vide statistički podaci, pokazuje se da je prva odluka o 25.000 radnika bila dobra, jer i čak nakon dizanja kvote brojevi se nisu značajno povećali.

Prema zvaničnim podacima, 2022. zaposlena su 5.303 radnika iz BiH, naredne godine 5.088, a prošle 5.517 radnika.

Kako nam je jedan radnik koji se zaposlio u Njemačkoj rekao, procedura je komplikovana i tvrdi da ne bi uspio pronaći posao da nije imao rodbinu u Njemačkoj. On ističe da su vlasti bile maksimalno ljubazne i spremne da pomognu, ali da postoji više koraka koje je potrebno provesti, dok je najizazovnije, kako tvrdi, čekati termine i sređivanje dokumentacije.

Zbog ovoga postoje analitičari koji vjeruju da se polovljenjem kvote radi o simboličnom potezu kojim nova vlada želi pokazati da razumije brigu njemačkih građana da je problem migracije velik i da namjeravaju preduzeti mjere kojima bi smanjili pritisak.

Drugi razlog za simboličnost ovog poteza je činjenica da su radnici sa zapadnog Balkana hvaljeni od strane njemačkih poslodavaca i da su se pokazali kao vrijedni radnici koji imaju znanje i potrebne kvalifikacije.

Prema podacima Vlade, najveći broj radnika koji su došli da rade u Njemačku sa zapadnog Balkana imaju status kvalifikovanih radnika.

Oni često rade na radnim mjestima koja su uska grla sa velikim nedostatkom radne snage, posebno u građevinskoj industriji.

Od 2020. do 2025. gotovo 100.000 ih je zaposleno u građevinskom sektoru, dok su oko 50.000 njegovatelji i zdravstveni radnici.

O njihovom dobrom uklapanju u njemačko radno okruženje pokazuju Vladini podaci o tome da su na tržištu rada radnici iz zemalja zapadnog Balkana podjednako uspješni kao i strani radnici iz drugih zemalja EU i Nijemci.

Trenutno oko 61 odsto svih zaposlenih iz zemalja zapadnog Balkana radi na nivou kvalifikovanih radnika.

Njihova stopa zaposlenosti iznosi 59 odsto, nešto više od stope zaposlenosti stranaca iz EU koja iznosi 58 odsto, i nešto ispod stope svih zaposlenih od 69 odsto.

Podsjećanja radi, da bi radnici iz BiH i drugih zemalja regiona mogli da se zaposle pod ovim pravilom mora postojati obavezujuća ponuda za posao ili obuka kod poslodavca u Njemačkoj.

Jedini uslov je prethodno odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji treba da potvrdi da za konkretno radno mjesto ne postoji adekvatna njemačka zamjena.

Ako ovo ljeto planirate da putujete u Grčku imajte na umu da su na snagu stupila nova pravila, a koja zamjenjuju dosadašnju boravišnu taksu.

Zemlje širom svijeta uvode nove takse kako bi povećale prihode, zaštitile kulturno naslijeđe od prekomjernog turizma ili bolje upravljale brojem turista, a od ove godine im se pridružila i Grčka.

Visina takse zavisi od tipa smještaja i doba godine, a tokom glavne turističke sezone, taksa se naplaćuje po noćenju i iznosiće:

– Hoteli sa 1–2 zvjezdice: 2 €

– Hoteli sa 3 zvjezdice: 5 €

– Hoteli sa 4 zvjezdice: 10 €

– Hoteli sa 5 zvjezdica: 15 €

Apartmani, sobe, stanovi (uključujući Airbnb): 8 €

– Kuće i vile veće od 80 m²: 10 €

Van sezone (novembar – mart), iznosi su znatno niži:

– Hoteli sa 1–2 zvjezdice: 0,50 €

– Hoteli sa 3 zvjezdice: 1,50 €

– Hoteli sa 4 zvjezdice: 3 €

– Hoteli sa 5 zvjezdica: 4 €

– Apartmani i sobe: 0,50 €

– Kuće i vile: 4 €

Podsjetimo, taksa se naplaćuje po sobi ili smještajnoj jedinici, a ne po osobi, što znači da porodice i veća društva mogu proći povoljnije.

Novitet je takođe i taksa za putnike koji dolaze kruzerima i to:

– Santorini i Mikonos: 20 € po osobi, dnevno

– Ostala ostrva i Atina: 5 € po osobi, dnevno

Prihodi prikupljeni od ovih taksi, zajedno sa povećanim porezima na kratkoročne boravke u smještajima i hotelima, biće usmjereni na inicijative koje poboljšavaju održivost i rješavanje ekoloških problema širom Grčke.

Veliki broj turista stvara pritiska na lokalnu infrastrukturu, što dovodi do gužvi u saobraćaju i prenatrpanih pješačkih zona.

Mikonos je, sa oko 12.000 stanovnika, ugostio osam kruzera i 20.000 putnika u samo jednom danu u avgustu 2024. godine, što ukazuje na hitnu potrebu za boljim upravljanjem resursima.

U septembru 2024. godine grčke vlasti su predložile ove takse za dolaske, naglašavajući njihovu upotrebu za unapređenje infrastrukture i održive projekte na više destinacija.

Takođe su razmatrali mogućnost digitalnog sistema za dodjelu mjesta za kruzere, iako je ovaj plan još uvijek na čekanju zbog odobrenja parlamenta, prenosi “b92”.

Tako privlačan i željen pasoš Evropske unije za mnoge bi mogao da postane realnost, jer je u nekim zemljama na evropskom kontinentu moguće podnijeti zahtjev za državljanstvo po osnovu jus sanguinis, što znači „pravo krvi“.

Ovo se zasniva na državljanstvu roditelja ili predaka.

Ovaj pravni princip podrazumijeva da svako ko ima korijene u Italiji, Španiji, Irskoj ili Portugalu može ne samo da dobije dokumenta, već i da živi, radi, studira i koristi pravo slobodnog kretanja unutar Evropske unije.

Da bi se ovaj postupak izdavanja pasoša uspješno završio, potrebno je dokazati direktno srodstvo sa osobom iz Italije, pa osobe sa određenim istorijskim italijanskim prezimenima mogu imati prednost u postupku kako bi uštedjele vrijeme.

Spisak prezimena

Prema Ministarstvu spoljnih poslova i međunarodne saradnje (MAECI), zakon priznaje potomke povezane sa evropskom zemljom, naročito one sa tradicionalnim prezimenima iz južnog i sjevernog dijela Italije.

Ovo je spisak prezimena koja mogu omogućiti italijansko državljanstvo:

Abate, Labate, Abatantuono, Abaticola, Achilla, Achille, Achilleo, Achillini, Anes, Anesin, Anesini, Annes, Annesi, Bianchini, Bianchetti, Biancone, Lo Bianc, Bottari, Bottarelli, Bottarini, Bottaro, Chiletti, Chiloni, Chilesotti.

Della Giovanna, Da Rossa, Espósito, Degli Sposti, Fiore, Flores, Giani, Giovannetti, Larossa, Nalesso, Natale, Risso, Ricci, Sorace, Suraci, Soracca, Soracchi, Soracco, Vani, Vannicelli, Vanno, Vanetto, Zanella, Zanoli, Zannier.

Kako podnijeti zahtjev

Ako osoba ima jedno od ovih prezimena, to ne znači da će proces automatski biti odobren, jer postoje dodatni uslovi za pokretanje zahtjeva za italijansko državljanstvo i dobijanje pasoša.

Važno je znati da ako se zahtjev podnosi po očevoj liniji, ne postoji ograničenje po generacijama. Međutim, ako se podnosi po majčinoj liniji, podnosilac zahtjeva mora biti rođen poslije 1. januara 1948. godine.

Ovo su potrebni koraci:

Posjetite veb-sajt italijanskog konzulata.

Popunite formular sa ličnim podacima.

Odgovorite na mejl sa potvrdom.

Zakažite termin za predaju potrebnih dokumenata.

Priložite dokumenta koja dokazuju vaše porijeklo iz Italije i druga tražena dokumenta, prenosi Blic.