U srpskom narodu 21. septembar ima posebno mjesto – na ovaj dan proslavljamo Malu Gospojinu, praznik koji slavi rođenje Presvete Bogorodice, Majke Gospodnje. Za vjernike, ovo je dan nade i svjetlosti, početak puta koji vodi ka spasenju čovječanstva kroz rođenje Isusa Hrista.

Tradicija nalaže poseban tretman, ali mnogi se pitaju: da li se na Malu Gospojinu posti i kako treba da izgleda trpeza?

Da li se posti na Malu Gospojinu? Za razliku od velikih postova, Mala Gospojina nije strogi posni praznik. U narodu se vjeruje da se na ovaj dan ne posti, osim ako datum ne padne u srijedu ili petak, kada pravila crkve nalažu post na vodi.

Ove godine, budući da Mala Gospojina pada u nedjelju, pravilo je jasno – trpeza može biti mrsna i raskošna, u duhu praznične radosti i okupljanja porodice. Dan je to kada se, više nego ikada, slavi život, porodica i zahvalnost Majci Božjoj.

Običaji i tradicija Mala Gospojina u srpskom narodu nosi i simboliku kraja ljeta i početka jeseni. Vjerovalo se da priroda tog dana počinje da se sprema za zimu – da polako uzima zimsko ruho, a ljudi, poštujući prirodni ritam, ne rade teške poslove u polju.

Na ovaj dan porodice su se okupljale oko trpeze i molitve, a posebno su svjetkovale žene i djevojke. Vjernici odlaze u crkvu, pale svijeće i upućuju molitve Presvetoj Bogorodici, zaštitnici žena i djece. Narod vjeruje da djeca rođena na Malu Gospojinu imaju poseban blagoslov i zaštitu Majke Božije.

Trpeza na Malu Gospojinu

Na Malu Gospojinu običaji nalažu da ništa iz kuće ne treba davati van doma, kako sreća ne bi izašla. Trpeza je bogata, sa raznovrsnim jelima, i predstavlja simbol zajedništva i radosti. U mnogim porodicama, posebno onima koje Malu Gospojinu slave kao krsnu slavu, jela su pripremljena s pažnjom i poštovanjem prema tradiciji – meso, domaći kolači, sezonsko povrće i sve ono što simbolizuje obilje i blagoslov doma.
Iako vrijeme prolazi, običaji Malog Gospojinskog dana ostaju živi u srcima naroda. Okupljanje porodice, molitva i poštovanje svetkovine prenose se s generacije na generaciju. Danas, dok mnogi biraju da posjete crkvu ili pripreme svečanu trpezu kod kuće, suština praznika ostaje ista – radost, nada i zahvalnost za dar života.

Saobraćajni znakovi sa natpisima mjesta na ćirilici ponovo su prefarbani, zbog čega je reagovao i ministar pravosuđa i uprave Livanjskog kantona Aleksandar Rodić za koga je takvo vandalsko ponašanje neprihvatljivo.

“Ovakvo ponašanje ne smije imati mjesta u našem društvu. Pozivam nadležne institucije da što prije identifikuju počinioce i preduzmu odgovarajuće mjere”, poručio je Rodić.

Osudivši učestalo vandalsko prefarbavanje ćiriličkih natpisa, Rodić je rekao da je ravnopravna upotreba pisma i jezika garant međusobnog uvažavanja i suživota u multietničkim sredinama, te naglasio da institucije moraju odlučnije reagovati kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih incidenata. “Ništa bolja situacija nije ni u Kupresu. Onima kojima smeta ćirilica smetaju i Srbi na ovim prostorima. Nacionalna netrpeljivost nam istorijski nikada nije donijela ništa dobro”, poručio je Rodić.

Mještani Glamoča navode da se šaranje i uništavanje znakova sa ćiriličkim natpisima ponavlja iznova, čak i nakon što postojeći saobraćajni znakovi budu očišćeni.

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ nema para da plati dospjele obaveze prema slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ zbog čega ide u emisiju akcija od 27,5 miliona KM koje bi trebalo da kupi Matično preduzeće „Elektroprivrede RS“.

Prijedlog odluke o emisiji akcija biće razmatran na Skupština akcionara zakazanoj za 16. oktobar.

Iz prijedloga se već vidi da će odluka dobiti zeleno svjetlo te da će Matično preduzeće kao većinski akcionar kupiti akcije u iznosu od oko 20 miliona koliko trenutno i iznosi dospjeli dug prema Slovencima.

Takođe, vidljivo je da će biti potrebna još jedna emisija od 20 miliona kako bi se izmirile obaveze prema Slovencima za ovu godinu, s obzirom na to da krajem godine na naplatu dospijevaju još dvije rate.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu polovinom 2023. godine obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamata za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine te da im sve dok radi isporučuje trećinu proizvedene struje.

U međuvremenu je donesena i dopuna arbitražne odluke kojom je RiTE obavezana da Slovencima plati još 62 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine.

Početkom 2024. godine potpisani su ugovori sa Slovencima o isporuci električne energije i vraćanju glavnice od 67 miliona evra, dok je krajem te godine potpisan i ugovor o izmirenju duga po po osnovu neisporučene električne energije od 2022. do početka 2024. godine u iznosu od 62 miliona evra.

Ostalo je neriješeno pitanje kamata od 67 miliona evra i arbitraža pred sudom u Vašingtonu koju su po istom osnovu pokrenuli Slovenci.

Prvu ratu glavnice po  sporazumu potpisanom početkom 2024. godine RiTE je platio, dok su već kod druge počeli problemi, jer nisu uspjeli da plate oko milion KM kamate.

U zahtjevu Matičnom preduzeću uprava RiTE navodi da im je na naplatu 30. juna dospjela i treća rata u iznosu od oko 10 miliona KM sa kamatama, te prva rata po ugovoru potpisanom krajem 2024. godine u iznosu od oko 9,3 miliona KM.

Ističu da oni taj novac iz redovnih poslovnih aktivnosti ne mogu obezbijediti te su ih pozvali da iskoriste pravo preče kupovine i uplate akcije u iznosu od 20,07 miliona maraka.

Ovaj zahtjev je razmatrala uprava Matičnog preduzeća koja u zaključku navodi da u ovoj godini dospijevaju obaveze od oko 20 miliona KM po ugovoru otplati glavnice duga te još 20 miliona KM obaveza po ugovoru o priznanju i izmirenju duga za neisporučenu električnu energiju  od početka 2022. do 31. januara 2024. godine.

„S obzirom na činjenicu da Matično preduzeće nije u mogućnosti da obezbijedi na računu 40 miliona koje bi rezervisalo za sprovođenje emisije akcija RiTE „Ugljevik“ za 2025. godinu, uprava je stava da se urade dvije emisije akcija od po 20 miliona“, navodi se u zaključku uprave.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu koje je donesena polovinom 2023. godine obavezan da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati ukupno oko 372 miliona maraka.

Za veći dio tog duga potpisani su ugovori o izmirenju, dok je ostalo neriješeno pitanje isplate 67 miliona evra o kojem se trenutno pregovara.

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić rekao je nedavno za CAPITAL da  su Slovenci smanjili potraživanje sa 67 na 37 miliona evra te da su u toku završni razgovori o tome, piše CAPITAL.