Connect with us

Društvo

PORESKA UPRAVA OSTAJE PRAZNIH RUKU! Ništa od naplate duga

Dug veći od 50.000 maraka prema Poreskoj upravi Republike Srpske imaju 954 preduzeća, a listu deset najvećih dužnika predvode propale firme u stečaju, od kojih novac, prema riječima stručnjaka, u najvećoj mjeri nikada neće biti naplaćen.

Riječ je, navedeno je u odgovoru Ministarstva finansija RS na poslaničko pitanje o dugovanjima za poreze i doprinose, uključujući i dug po osnovu dospjelih, a neplaćenih rata reprograma, kao i obaveze koje su obuhvaćene postupcima stečaja i likvidacije zaključno sa 1. junom ove godine.

Iz liste dužnika vidljivo je da deset najvećih dužnika, od kojih je osam u stečaju, duguje oko 77 miliona maraka.

Najveći iznos duga ima Fabrika cijevi “Unis” iz Dervente u stečaju, čije su neplaćene obaveze prema Poreskoj upravi teške 16,19 miliona maraka. Na drugom mjestu je preduzeće “Dobojputevi”, takođe u stečaju, koje je dužno 11,7 miliona KM, dok treća neslavna pozicija pripada kompaniji “Nova forma” iz Doboja, koja duguje 9,13 miliona.

Prema podacima objavljenim na sajtu Narodne skupštine RS višemilionska dugovanja imaju i propala preduzeća “Neimarstvo” Trebinje, zatim “Farmland” Nova Topola, “Unigrad” Istočna Ilidža, “Mehanika” Zvornik, Rudnik olova i cinka “Sase” Srebrenica te “FMSH” Pale. Među deset najvećih dužnika je i preduzeće “Budućnost” iz Šamca.

Među poreskim dužnicima ima i preduzeća koja su u procesu likvidacije, između ostalog, tu je Institut za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju RS čije neplaćene obaveze dostižu 2,6 miliona KM, kao i ŽGP “Doboj”, koji duguje 2,4 miliona maraka.

Višegodišnja stečajna upravnica Dosta Baraković rekla je za “Glas” da praksa pokazuje da, kada su u pitanju propala preduzeća, ogroman iznos sredstava nikada ne bude naplaćen.

– Vrlo rijetko se desi da u potpunosti budu izmirena sva potraživanja nakon prodaje imovine, budući da se stečaj otvori obično kada preduzeće bude opterećeno velikim dugovima. Pitanje je zašto Poreska uprava dozvoli gomilanje obaveza i na vrijeme, to jest blagovremeno ne pokrene prijedlog za pokretanje stečaja, jer su obično oni ti koji ostanu u velikom dijelu nenamireni – istakla je Barakovićeva.

Ona je pojasnila da se sva nenamirena dugovanja nakon zaključenja stečaja i brisanja preduzeća iz registra otpisuju.

– Stečajni upravnik po okončanju stečaja dužan je Poreskoj upravi da dostavi odjavu JIB-a i pravosnažno rješenje o zaključenju da bi oni na osnovu toga izvršili otpis nenaplaćenih obaveza. U praksi se dešava da stečajni upravnici to ne urade pa se godinama vode dugovanja preduzeća koja su ugašena. To su tehničke stvari koje se ne završe do kraja – pojasnila je Barakovićeva.

I ekonomista Marko Đogo saglasan je da veliki iznos dugovanja nikada neće biti naplaćen.

– Problem je nedostatak kapitalističke kulture. Osnova savremenih privrednih sistema je da nema privilegovanih kada je u pitanju plaćanje poreza. Mi još imamo varijantu socijalne države gdje se dopušta da preduzeća za koja se smatra da su od strateškog značaja godinama gomilaju dugove. Država, kako bi izašla radnicima takvih firmi u susret, to dopušta, što je pogrešno, jer akumulira probleme do nivoa kada oni postanu do te mjere veliki da se ne mogu ni sanirati. Firme koje imaju milionska dugovanja trebalo je davno ugasiti – kazao je Đogo.

Bankarski sistem

Marko Đogo kaže da bankarski sistem ni izbliza ne pogađaju problemi poreskog sistema, zbog jasnih pravila.

– Čim se 30 dana kasni sa uplatom u bankama se pali alarm, nakon 90 dana to je već problem, a sa 270 dana se novac isknjiži na teret vlastitog kapitala. Preduzeće godinama ne plati porez i to se vodi kao dug koji se mora naplatiti što nije realno – kazao je Đogo.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplije od prosjeka

U Bosni i Hercegovini će prije podne biti promjenljivo oblačno vrijeme, a u drugom dijelu dana sunčanije i toplije od prosjeka.

Ujutro se oko rijeka i po kotlinama očekuje magla koja će se lokalno zadržati i prije podne, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, jugoistočni i istočni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od minus dva do tri, na jugu do sedam, u višim predjelima od minus šest, a dnevna od četiri do 10, na jugu do 14 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

“LOPOVI SVAKU RIJEČ LAŽETE”: Mještani Ugljevika protestuju zbog klizišta, strahuju za živote i kuće

Zbog ogromnog klizišta koje se pojavilo uz sami obod rudarskog kopa koji pripada RITE Ugljevik, i koje prijeti mještanima i njihovim kućama, više desetina građana okupilo se danas, 15. januara ispred Skupštine opštine tražeći da problem bude riješen.

Zbog ogromnog klizišta koje se pojavilo uz sami obod rudarskog kopa koji pripada RITE Ugljevik, i koje prijeti mještanima i njihovim kućama, više desetina građana okupilo se danas, 15. januara ispred Skupštine opštine tražeći da problem bude riješen.

Klizište koje se pojavilo početkom ove godine, prijetnja je za čak 500 domaćinstava u četiri sela, a kako mještani tvrde, danima ne samo da nemaju put, već i vodu, struju i grijanje.

Desetine građana stiglo je nešto prije 9 časova ispred opštinske zgrade, a pored zahtjeva nadležnim u opštini i RITE Ugljevik, traže da se u priču uključi Vlada Republike Srpske, pišu Nezavisne novine.

Mještani poručuju da ovo nije politički skup i da ko god je tim povodom došao, nije dobrodošao.

“Ko je politički došao nek se okrene i ide kući. Došli smo jer imamo hiljadu problema. Ovo je radni dan i nismo došli ovdje po dobru, već što smo nuždom natjerani. Čitava ova sela od Starog Ugljevika, Mezgraje, Ugljevik sela su u velikom problemu, a i naš Ugljevik je u problemu. Idu svi ovi praznici, a mi nemamo grijanje. Svi mi građani plaćani vodu, struju i sve ostalo. To sam rekao i načelniku Ugljevika i direktoru RITE. Smatram da oni moraju da Vladi Republike Srpske upute zahtjev da se uključe u rješavanje problema čitavog Ugljevika, a posebno ugljevičkih sela”, poručio je jedan od okupljenih mještana.

Pitaju da li neko treba da nastrada.

“Tražimo adekvatnu eksproprijaciju gore za sve kuće koje su ugrožene. Pod dva, tražimo da institucije zajedno sa upravom, narodom i radnicima, pošalju dopis za novac. Jer kad može za Viaduct, kockarnice i slično, da se pošalje novac i za naše preduzeće da bi ono moglo da stane na noge, a na osnovu toga i da izvrši eksproprijaciju za kuće tog gore napaćenog naroda ili da nam se onda sve vrati u prvobitno stanje kako je i bilo”, kaže mještanin.

Poručuju da od nadležnih traže da se o ovom pitanju očituju odmah.

“Rok je sada odmah da se izjasne i da kažu šta se planira sa stanovništvom ovih sela i sa samom RITE Ugljevik. Hoćemo li topiti snijeg na Badnji dan i da dočekujemo djecu kako slijeću u kanale. Tražimo odgovore od načelnika i odgovornih. Ako ne žele da stanu uz nas, uzećemo pet autobusa i otići pred tužilaštvo i Vladu RS da vidimo ko je uzrok svih naših nedaća”, naglašavaju mještani.

Svetozar Nikolić, predsjednik mjesne zajednice Mezgraja Gaj, rekao je da od načelnika Ugljevika traži da se jasno izjasni da li je uz mještane.

“Tražim da se svi ovi nadležni vrate danas, sada, gore u kancelariju, da napišu datum, vrijeme i kad će da završe regionalni put, ko je kriv što je uništen taj put i ko je kriv za klizište koje se pojavilo od strane rudnika? Ko navodi bagere da kopaju regionalni put, a nisu obezbijedili infrastrukturu prije nego što su uništili taj put?”, pitao je Nikolić.

Rekao je da neće otići dok mu nadležni ne daju garancije da će problem biti riješen.

“Napišite mi papir, da li je to maj, jun, jul. Hoću regionalni put, asfaltiran. Ako to ne možete, hoćemo eksproprijaciju kuća i završena priča. Kad može Serdarovu milijarde mogu i nama pomoći”, dodao je Nikolić.

Dragan Gajić, načelnik opštine Ugljevik, rekao je da su građani u pravu.

Ističe da su ovu problemi počeli još u januaru 2025. godine.

“Činjenica je da ovaj problem postoji mnogo više vremena. Taj sporni regionalni put se premješta već četvrti put, a ovo što se sada dešava je katastrofalno stanje. Sve je ovo uslijedilo zbog borbe za ugalj kako bi RITE mogao da radi”, naveo je Gajić.

On je pozvao građane da donesu zajednički zaključak kojim traže sastanak u Vladi RS.

“Da odemo na taj sastanak, vi kao predstavnici mjesnih zajednica, predstavnici RITE Ugljevik i ja kao načelnik. Ovo stanje nije dobro, u Falčićima imaju 23 domaćinstva koja se hitno trebaju eksproprisati i to se mora završiti 2026. pogotovo zbog ubrzanog kopanja za ‘Ugljevik Istok 2’ koje će uslijediti. A kada govorimo u cjelini tu je 170 kuća ukupno ugroženo vezano za zaseoke Jablani, Falčići, Ivanovići, Sarije, komplet mjesna zajednica Stari Ugljevik. Ono što će objasniti direktor RITE koji je imenovan prije dva mjeseca, jeste da na tom regionalnom putu koji je prekinut i koji bi bio trajno rješenje, postoji trasa koja se počela probijati od Perića, Sarija, Jablana koje se počela probijati”, naveo je Gajić.

Međutim, građani su burno reagovali na izjave načelnika, navodeći da se uvijek nadlženi izvlače a niko neće da kaže ko je kriv.

“Svaku riječ lažete. Pa ko je kriv. Dajete lažna obećanja”, rekli su mještani, dok je dio njih uzvikivao: “Lopovi, lopovi”.

Nastavi čitati

Društvo

NI TRI DECENIJE NAKON RATA: BiH još nema utvrđene granice sa Srbijom i Hrvatskom

Iako je sporazum s Crnom Gorom potpisan još 2015. godine, razgraničenje Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom i dalje stoji u mjestu, bez konkretnih pomaka.

Ni gotovo 30 godina nakon završetka rata, Bosna i Hercegovina nije u potpunosti razgraničila svoju teritoriju sa susjednim državama. Dok je pitanje granice s Crnom Gorom uglavnom riješeno, sporovi sa Srbijom i Hrvatskom ostaju otvoreni i bez naznaka skorog rješenja.

Prema Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar–juni 2025. godine, u proteklih šest mjeseci nije ostvaren značajniji napredak. Komisija je u tom periodu održala svega dvije sjednice, na kojima su razmatrane aktivnosti i prijedlozi iz njihove nadležnosti.

Iz Komisije navode da su odgovarali na upite različitih institucija, uključujući Ceste Federacije BiH, koje su tražile pojašnjenja o graničnoj liniji na području graničnog prelaza Maljevac, kao i Ministarstvo bezbjednosti BiH, koje je zatražilo informacije o granici na području opštine Velika Kladuša.

Crna Gora – dogovor postoji, ali realizacija kasni

Razgraničenje s Crnom Gorom zasniva se na Ugovoru o državnoj granici potpisanom u Beču 28. avgusta 2015. godine, koji je Predsjedništvo BiH ratifikovalo početkom 2016. godine. Iako su razgovori o obilježavanju granice nastavljeni, njihov nastavak je zaustavljen zbog administrativnih prepreka.

Kako se navodi u izvještaju, ključni problem je nedostatak saglasnosti Savjeta ministara BiH za imenovanje stručne grupe, koja bi učestvovala u radu zajedničkih tijela za identifikaciju i obilježavanje granice.

Ipak, usaglašeni su tehnički dokumenti, uključujući uputstva za obilježavanje granice, kao i projektni zadatak za sektor B. Posebno je istaknuta spremnost tri države – BiH, Crne Gore i Hrvatske – da se definiše tromeđna tačka, oko koje su stavovi već usklađeni.

Srbija i Hrvatska – bez ikakvog napretka

Kada je riječ o razgraničenju sa Srbijom i Hrvatskom, Komisija konstatuje da u izvještajnom periodu nije bilo nikakvih aktivnosti. Iako su obje zemlje dobile pisma namjere iz BiH o spremnosti za nastavak razgovora, odgovori još nisu stigli.

Novinar Uroš Vukić podsjeća da granični sporovi nisu neuobičajeni ni u ostatku Evrope.

„BiH je razgraničila samo sa Crnom Gorom i tu je istrčala pred rudu. Sporovi sa Srbijom i Hrvatskom su složeni i nema prostora za optimizam. U Evropi postoje granični sporovi koji traju decenijama“, ističe Vukić.

Gdje su ključni sporovi?

Bosna i Hercegovina ima najdužu granicu s Hrvatskom – 1.001 kilometar, zatim sa Srbijom 302 km i sa Crnom Gorom 225 km.

Sa Srbijom su sporne četiri tačke, uključujući područja oko hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, kao i dio pruge Beograd–Bar koji prolazi kroz teritoriju BiH kod Rudog i Priboja.

Sa Hrvatskom je situacija još komplikovanija. Sporne su granica na moru kod Neuma, kao i dio toka rijeke Une između Novog Grada i Kozarske Dubice, gdje granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu.

Otvoreno pitanje državnog suvereniteta

I dok institucije navode administrativne i političke prepreke, činjenica ostaje da BiH ni nakon tri decenije nema jasno definisane granice sa dvije susjedne države, što otvara pitanja pravne sigurnosti, suvereniteta i budućih odnosa u regionu.

Nastavi čitati

Aktuelno