Connect with us

Društvo

PORESKA UPRAVA OSTAJE PRAZNIH RUKU! Ništa od naplate duga

Dug veći od 50.000 maraka prema Poreskoj upravi Republike Srpske imaju 954 preduzeća, a listu deset najvećih dužnika predvode propale firme u stečaju, od kojih novac, prema riječima stručnjaka, u najvećoj mjeri nikada neće biti naplaćen.

Riječ je, navedeno je u odgovoru Ministarstva finansija RS na poslaničko pitanje o dugovanjima za poreze i doprinose, uključujući i dug po osnovu dospjelih, a neplaćenih rata reprograma, kao i obaveze koje su obuhvaćene postupcima stečaja i likvidacije zaključno sa 1. junom ove godine.

Iz liste dužnika vidljivo je da deset najvećih dužnika, od kojih je osam u stečaju, duguje oko 77 miliona maraka.

Najveći iznos duga ima Fabrika cijevi “Unis” iz Dervente u stečaju, čije su neplaćene obaveze prema Poreskoj upravi teške 16,19 miliona maraka. Na drugom mjestu je preduzeće “Dobojputevi”, takođe u stečaju, koje je dužno 11,7 miliona KM, dok treća neslavna pozicija pripada kompaniji “Nova forma” iz Doboja, koja duguje 9,13 miliona.

Prema podacima objavljenim na sajtu Narodne skupštine RS višemilionska dugovanja imaju i propala preduzeća “Neimarstvo” Trebinje, zatim “Farmland” Nova Topola, “Unigrad” Istočna Ilidža, “Mehanika” Zvornik, Rudnik olova i cinka “Sase” Srebrenica te “FMSH” Pale. Među deset najvećih dužnika je i preduzeće “Budućnost” iz Šamca.

Među poreskim dužnicima ima i preduzeća koja su u procesu likvidacije, između ostalog, tu je Institut za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju RS čije neplaćene obaveze dostižu 2,6 miliona KM, kao i ŽGP “Doboj”, koji duguje 2,4 miliona maraka.

Višegodišnja stečajna upravnica Dosta Baraković rekla je za “Glas” da praksa pokazuje da, kada su u pitanju propala preduzeća, ogroman iznos sredstava nikada ne bude naplaćen.

– Vrlo rijetko se desi da u potpunosti budu izmirena sva potraživanja nakon prodaje imovine, budući da se stečaj otvori obično kada preduzeće bude opterećeno velikim dugovima. Pitanje je zašto Poreska uprava dozvoli gomilanje obaveza i na vrijeme, to jest blagovremeno ne pokrene prijedlog za pokretanje stečaja, jer su obično oni ti koji ostanu u velikom dijelu nenamireni – istakla je Barakovićeva.

Ona je pojasnila da se sva nenamirena dugovanja nakon zaključenja stečaja i brisanja preduzeća iz registra otpisuju.

– Stečajni upravnik po okončanju stečaja dužan je Poreskoj upravi da dostavi odjavu JIB-a i pravosnažno rješenje o zaključenju da bi oni na osnovu toga izvršili otpis nenaplaćenih obaveza. U praksi se dešava da stečajni upravnici to ne urade pa se godinama vode dugovanja preduzeća koja su ugašena. To su tehničke stvari koje se ne završe do kraja – pojasnila je Barakovićeva.

I ekonomista Marko Đogo saglasan je da veliki iznos dugovanja nikada neće biti naplaćen.

– Problem je nedostatak kapitalističke kulture. Osnova savremenih privrednih sistema je da nema privilegovanih kada je u pitanju plaćanje poreza. Mi još imamo varijantu socijalne države gdje se dopušta da preduzeća za koja se smatra da su od strateškog značaja godinama gomilaju dugove. Država, kako bi izašla radnicima takvih firmi u susret, to dopušta, što je pogrešno, jer akumulira probleme do nivoa kada oni postanu do te mjere veliki da se ne mogu ni sanirati. Firme koje imaju milionska dugovanja trebalo je davno ugasiti – kazao je Đogo.

Bankarski sistem

Marko Đogo kaže da bankarski sistem ni izbliza ne pogađaju problemi poreskog sistema, zbog jasnih pravila.

– Čim se 30 dana kasni sa uplatom u bankama se pali alarm, nakon 90 dana to je već problem, a sa 270 dana se novac isknjiži na teret vlastitog kapitala. Preduzeće godinama ne plati porez i to se vodi kao dug koji se mora naplatiti što nije realno – kazao je Đogo.

Related Topics:

Društvo

BLAGI RAST IZVOZA U PRVA TRI MJESECA: Robni deficit iznad tri milijarde KM

Bosna i Hercegovina je u prva tri mjeseca 2026. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 4 milijarde i 154 miliona KM, što predstavlja rast od 0,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Istovremeno, uvoz je iznosio 7 milijardi i 255 miliona KM, što je povećanje od 0,9 odsto na godišnjem nivou.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,3 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit dostigao 3 milijarde i 101 milion KM.

Kada je riječ o tržištima, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 643 miliona KM, što je za 8,7 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine.

Uvoz iz ovih zemalja iznosio je 849 miliona KM, uz pad od 3,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 75,8 odsto.

S druge strane, izvoz u zemlje Evropske unije nastavio je rasti te je dostigao 3 milijarde i 212 miliona KM, što je povećanje od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Uvoz iz EU iznosio je 4 milijarde i 227 miliona KM, uz rast od 0,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 76 odsto.

Podaci pokazuju da EU ostaje ključni spoljnotrgovinski partner BiH, dok se istovremeno bilježi pad trgovinske razmjene sa CEFTA tržištem, piše Biznisinfo.ba.

Nastavi čitati

Društvo

U srijedu počinje gašenje proizvodnje ČELIKA U ZENICI

Više puta najavljivana obustava integralne proizvodnje čelika u kompaniji Nova Željezara Zenica trebala bi početi u srijedu u 7 sati.

U srijedu će biti obustavljen rad pogona Aglomeracije, dok je za 15 sati planirano gašenje Visoke peći.

Dan kasnije, u četvrtak 23. aprila u jutarnjim satima, biće isporučen i posljednji kazan s talinom za Čeličanu.

Čeličana će nastaviti rad do završetka proizvodnje čelika i gredica, što se očekuje do ponoći istog dana, čime će i zvanično biti obustavljen dio integralne proizvodnje.

Gašenje ovog dijela proizvodnje u Zenici, osim uticaja na radnike kompanije, moglo bi imati značajne posljedice i na poslovanje entitetskih željeznica, kao i na druge dobavljače.

Menadžment Nove željezare Zenica proteklih mjeseci pokušavao je upozoriti nadležne institucije i ishoditi donošenje odluke o zaštiti domaće proizvodnje čelika, koju Savjet ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo.

Nastavi čitati

Društvo

KAKO RODITELJI UTIČU NA IZBOR ZANIMANJA DJETETA: Psiholog upozorava da briga ne smije preći u kontrolu

Izbor zanimanja predstavlja jedno od prvih velikih životnih raskršća za mladu osobu i tu je uloga roditelja veoma važna, ali njihova briga ne smije da preraste u kontrolu i da oni nesvjesno biraju umjesto djece, izjavila je Srni psiholog i psihoterapeut Maja Savanović.

Zorićeva je naglasila da roditelji nerijetko i nesvjesno prenose vlastite ambicije ili neostvarene planove, vjerujući da time djeluju u najboljem interesu djeteta.

“Na našim prostorima odluke o školovanju često nose i porodičnu dimenziju, obilježenu očekivanjima, vrijednostima i strahovima. Roditelji tada, vođeni željom da zaštite dijete, nude rješenja koja smatraju sigurnim i perspektivnim”, navela je Zorićeva.

Dodala je da takav pristup može udaljiti dijete od vlastitih interesovanja i dovesti do izbora koji više odražava porodične nego lične potrebe.

Zorićeva je istakla da odgovornost roditelja u toj fazi nije da donosi odluku umjesto djeteta već da ga vodi kroz proces upoznavanja vlastitih sposobnosti.

Ona je navela da djeca u periodu prelaska iz osnovne u srednju školu još nemaju jasno oblikovan profesionalni identitet i prirodno se oslanjaju na porodične stavove i zbog toga su uticaj roditelja i njihova podrška od presudnog značaja.

“Sigurno porodično okruženje omogućava djetetu da razmišlja, istražuje i preispituje vlastite izbore bez straha od odbacivanja. Razgovor, interesovanje i prisutnost daju osjećaj stabilnosti iz kojeg se lakše donose odluke”, rekla je Zorićeva.

Pojasnila je da je pitanje upisa u srednju školu ili na fakultet mnogo više od odluke o obrazovanju i da se u njegovoj pozadini nalaze identitet, osjećaj lične vrijednosti i predstava o budućnosti.

Zorićeva je dodala da prelazak iz srednje škole na fakultet donosi drugačiju dinamiku jer tada postaje izraženija potreba za samostalnošću.

“Roditelji često osjećaju dodatnu odgovornost jer ovu odluku doživljavaju kao dugoročno presudnu. Upravo u tom odnosu između potrebe da se savjetuje i potrebe da se pusti, razvija se osjećaj lične odgovornosti kod mladih”, istakla je Zorićeva.

Ukazala je i da se pritisak javlja kada briga preraste u potrebu da se izbor kontroliše.

Prema njenim riječima, pravu mjeru nije lako pronaći, pogotovo kada se u obzir uzme nešto o čemu se rjeđe govori, a to je roditeljski strah da dijete neće napraviti dobar izbor, da će pogriješiti i time sebi otežati put, da ne vidi širu sliku.

“Unutrašnji nemir često stoji iza potrebe da se savjet pretvori u odluku i upravo tu se odvija najvažniji dio roditeljskog rada, ne prema djetetu, nego prema sebi”, navela je Zorićeva.

Zorićeva je napomenula da je porodični kontekst na ovim prostorima obilježen bliskošću i međusobnom povezanošću, što može biti snažan resurs, ali i izazov kada je potrebno napraviti prostor za individualne izbore.

Nastavi čitati

Aktuelno