Connect with us

Region

VAŠINGTON KAŽNJAVA KURTIJA! Zabranjeni sastanci sa AMERIKANCIMA

Odnosi premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija i njegove vlade sa Sjedinjenim Američkim Državama su na najnižoj tački, piše “Reporter”.

Prištinski list navodi da je razlog sve lošijih odnosa Kurtijev “nedostatak koordinacije u pitanjima koja mogu usporiti ili ugroziti napredak u primjeni sporazuma koji su dogovoreni sa Srbijom”.

Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen sredinom februara eksplicitno je rekao da je Americi jasno da je Kurti ne tretira kao partnera. Ovo upozorenje uslijedilo je nakon što je Kurti obećao da će raditi na rješavanju zabrinutosti SAD u vezi s mjerom centralne banke na KiM o ukidanju platnog prometa u dinarima.
“Rekao bih ako nas ne tretiraju kao partnera nećemo ni mi vladu u Prištini tretirati kao partnera”, primijetio je O’Brajen 13. februara u intervjuu za “Glas Amerike”.

Mjesec dana kasnije čini se da su odnosi SAD i samoproglašene vlade dodatno eskalirali – Vašingtonu je to jasno pa su uveli neku vrstu kazne za Kurtija.

“Reporter” navodi da je Bijela kuća odlučila da ograniči nivo saradnje i susreta zvaničnika sa Kurtijem, a prema riječima izvora, razlog za takvu restriktivnu mjeru je Kurtijevo “nekoordinisano ponašanje i djelovanje”.

Amerika smatra da Kurtijevi potezi usporavaju i ugrožavaju napredak u primjeni sporazuma, ali i zaoštravaju situaciju na sjeveru KiM.

Upravo zato je Vašington odlučio da ograniči broj sastanaka visokih američkih zvaničnika sa Kurtijem. Izvor dodaje da postoje i izuzeci od ove mjere pa neki od zvaničnika može da se sastane sa Kurtijem kada ima “jasna i neophodna naređenja” za vladu Kosova.

Iz Kurtijeve administracije su, prema nezvaničnim informacijama, demantovali da su primili bilo kakvu diplomatsku notu iz SAD. Sam Kurti je u utorak saopštio da njegova vlada ne kvari odnose sa saveznicima.

Iako Priština tvrdi da nema kaznenih mjera protiv Kurtija, čini se da one postoje i da je njihova primjena već počela.

Na to ukazuje i dvodnevni boravak u Prištini pomoćnice administratora Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Erin Mek Ki. Ona se tom prilikom nije sastala sa Kurtijem, a mediji su ocijenili da to pokazuje da postoje problemi u odnosima Kurtija i američke administracije.

Tokom dvodnevne posjete Mek Ki, Kurti nije bio pozvan ni na jedan događaj kome je ona prisustvovala, a iz američke ambasade u Prištini kazali su da je ona sama birala sa kime želi da održi sastanak.

Ograničenja bilo i ranije

List “Reporter” navodi da je ovo prva kazna takve vrste za Kurtija, ali da prištinskim zvaničnicima ovakva ograničenja nisu strana. SAD su tako u novembru 2022. godine ministarki pravde Albuleni Hadžiu i drugim zvaničnicima zabranile posjetu Vašingtonu, kao kaznu za Kurtijevu odluku o registarskim tablicama.

“Smatramo da nije pravo vrijeme da ministri putuju u SAD na zvanične sastanke, s obzirom na krizu koju bi ovdje trebalo riješiti”, potvrdio je tada američki izaslanik u Prištini, Džefri Hovenijer.

Related Topics:

Region

RUŠENJE OBJAKATA NA TRGOVSKOJ GORI IZAZIVA ZABRINUTOST: “Evropa ćuti, a mi postajemo radioaktivno dvorište”

Hrvatski Fond za finansiranje razgradnje radioaktivnog otpada i nekoliko medija u toj zemlji objavili su da je završeno rušenje osam skladišnih objekata u bivšoj kasarni JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Time je, kako navode, oslobođen prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

Vijest je izazvala ozbiljnu zabrinutost stanovništva u pograničnom području između BiH i Hrvatske, ali i zabrinutost domaćih institucija, budući da projekat još nije prošao međunarodnu proceduru procjene uticaja na okoliš, što je obaveza po međunarodnim konvencijama, piše Buka portal.

BiH bez informacija, Hrvatska nije dostavila ni jedan dokument

U saopštenju Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) navodi se da Bosna i Hercegovina nije zvanično obaviještena o aktivnostima rušenja objekata, niti je dobila bilo kakve informacije o statusu i spremnosti Studije uticaja na okoliš.

„FMOIT nije zaprimio nikakvo obavještenje preko Ministarstva vanjskih poslova BiH od institucija Republike Hrvatske u vezi s rušenjem objekata na lokaciji Čerkezovac, niti ima zvanične informacije o Studiji uticaja na okoliš, kao ni o načinu na koji će ista biti dostupna javnosti BiH“, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su istakli da rušenje objekata ne može biti povezano s izgradnjom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer projekat još nema potrebne dozvole za početak rada.

Takođe, BiH do sada nije dobila ni odgovor Hrvatske o tome da li su uvaženi prijedlozi koje je BiH dostavila tokom pripreme dokumenta o sadržaju Studije uticaja.

Kršenje ESPOO konvencije i isključenje BiH eksperata

Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru, formalne konsultacije koje ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije, kojom se uređuje prekogranična zaštita okoliša.

FMOIT ističe da Hrvatska i dalje odbija da u istraživanja lokacije uključi stručnjake iz BiH, iako bi zajednički rad bio nužan s obzirom na to da se radi o području složene geološke i hidrogeološke građe, kroz koje protiče rijeka Una – prirodna granica i izvor pitke vode za veliki broj naselja.

„Dosadašnja istraživanja ukazuju da se radi o vrlo kompleksnom i nestabilnom terenu. Bez zajedničkog rada eksperata sa obje strane granice nije moguće objektivno procijeniti podobnost lokacije Čerkezovac za odlaganje radioaktivnog otpada“, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo podsjeća da Hrvatska nije zatražila nijedan dokument od BiH relevantan za izradu Studije – ni o zaštiti izvorišta pitke vode, ni o prisustvu mina, ni o planovima razvoja na pograničnom području.

FMOIT: Projekat se vodi netransparentno

Federalno ministarstvo, zajedno s entitetskim i državnim institucijama, nastavlja pratiti situaciju i provoditi vlastita istraživanja.
Za tu svrhu već je izdvojeno skoro milion maraka od strane Vlade Federacije BiH i Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
U istraživanja su uključeni Zavod za hidrometeorologiju, Zavod za geologiju, Zavod za javno zdravstvo, Zavod za agropedologiju i Agencija za vode rijeke Save, koji bilježe tzv. „nulto stanje“ okoliša kako bi se pratile moguće promjene.

U saopštenju se navodi i zabrinutost zbog činjenice da je u Hrvatskoj donijet novi Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje otpada po hitnom postupku, čime se, kako se ističe, stvara utisak da je prioritet brzina, a ne bezbjednost ljudi i okoliša.

Ekološki aktivista iz Novog Grada Mario Crnković izjavio je za BUKU da je slučaj Trgovska gora postao „simbol licemjerstva evropske birokratije“ i da pokazuje kako čak i institucije Evropske unije mogu biti „taoci loših odluka i političkih interesa“.

„Slučaj Trgovska gora je klasičan primjer da i institucije u Hrvatskoj, koja je članica EU, mogu biti taoci loših ljudi i loših odluka. Često nas ubjeđuju da smo mi u BiH mjerna jedinica za loše prakse, pa se postavlja pitanje – da li i BiH sada treba da gura svoj otpad na granice? Možda su to nove prakse održivog razvoja koje nismo usvojili, ili je to čisto licemjerstvo prema zemlji kojoj treba ruka pomoći, a ne evropska radioaktivna burad uz rijeku koju pijemo“, izjavio je Crnković.

On je naglasio da su građevinski radovi na Trgovskoj gori čisto kršenje međunarodnih konvencija, a obrazloženja iz Hrvatske nazvao je tragikomičnim.
„Kažu – oni samo ruše objekte da bi gradili skladište za radioaktivni otpad, a ne jer ga već grade. I još dodaju ‘samo’. Da to BiH radi, imali bismo sankcija više nego Rusija. Očigledno postoje dupli aršini“, rekao je Crnković za BUKU.

Aktivista je podsjetio i da BiH ima dovoljno formalno-pravne osnove za pokretanje tužbi, ali da država još nije ispunila obaveze prema francuskoj advokatskoj kancelariji angažovanoj na slučaju.
„Ta pravna kuća, koja je ugovor potpisala prošle godine, još nije dobila ni marku. Da sam ja jedan od tih francuskih pravnika, prvo bih tužio BiH zbog nepoštivanja ugovora, a zatim i Hrvatsku“, dodao je Crnković.

On zaključuje da slučaj Trgovska gora prevazilazi lokalne okvire.

„Ovo nije samo priča o otpadu na granici dvije zemlje. Ovo je globalni test – da li se radioaktivni i drugi opasni otpadi mogu gurati na granice siromašnijih država, ili želimo nešto normalnije i poštenije ponašanje“, poručio je Mario Crnković.

Nastavi čitati

Region

Zatvorio sinu i snahi s petoro djece vodu i struju: “NISU PLAĆALI REŽIJE”

Opštinski sud u Bjelovaru osudio je 59-godišnjeg V.Š. jer je počinio ekonomsko nasilja u porodici, što se prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici vodi kao prekršaj. Prema presudi, muškarac je 6. septembra 2024. godine u jutarnjim časovima došao u kuću u kojoj žive njegov sin i snaha s petoro maloljetne djece te im rekao da se moraju iseliti. Nakon toga im je, kako stoji u sudskom dokumentu, onemogućio normalno funkcionisanje domaćinstva tako da je isključio struju i zatvorio dovod vode.

Zbog takvog postupanja sud ga je proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu od 550 evra, prenosi bjelovar.live. U svojoj odbrani 59-godišnjak je tvrdio da nije bio nasilan, već da je samo štitio vlastitu imovinu. Objasnio je kako mu sin i snaha kuću koriste bez naknade, ne plaćaju režije i pritom su, prema njegovim riječima, prouzrokovali znatnu materijalnu štetu.

“Kuću su koristili bez ikakve naknade, nisu plaćali režije i napravili su veliku materijalnu štetu. Zbog toga sam im u avgustu pismenim putem tražio da se isele iz moje kuće i dao im rok od mjesec dana da nađu drugi smještaj. Upozorio sam ih da ću isključiti struju i vodu ako se ne isele u tom roku”, izjavio je okrivljeni.

“Smatram da se nisam prema njima nasilnički ponašao, već sam samo branio svoju imovinu od njihove nezakonite upotrebe”, dodao je. Međutim, uprkos njegovim tvrdnjama i činjenici da je vlasnik nekretnine, sud je zaključio da je riječ o obliku ekonomskog nasilja te potvrdio kaznu.

Nastavi čitati

Region

ZEMLJOTRES KOD SENJA, osjetio se od Rijeke do Raba

Područje Senja noćas je u 1 čas iza ponoći pogodio umjeren zemljotres magnitude 3.1 prema Rihteru.

Epicentar je zabilježen sedam kilometara jugozapadno od grada.

Podrhtavanje tla osjetili su i stanovnici na širem području, od Rijeke do ostrva Raba.

Nastavi čitati

Aktuelno