Connect with us

Zdravlje

VELIKA POMOĆ ZA MEDICINU! Vještačka inteligencija predviđa INFARKT deset godina unaprijed

Vještačka inteligencija može bolje i brže od stručnjaka da čita i analizira rezultate skenera, EKG-a i drugih medicinskih pretraga, i tako na primjer predvidi infarkt deset godina unaprijed.

Najčešći uzrok smrti ljudi širom svijeta i dalje su kardiovaskularne bolesti – godišnje umre oko 17,3 miliona ljudi, a procenjuje se da bi do 2030. taj broj mogao da poraste na 23,6 miliona.

I mada broj obolelih od kardiovaskularnih bolesti raste, zahvaljujući boljim preventivnim i akutnim medicinskim mjerama – istovremeno se značajno smanjuje smrtnost, odnosno relativni broj umrlih.

Vještačka inteligencija (VI) će u budućnosti vjerovatno dodatno povećati ovaj pozitivan razvoj, jer može vrlo rano da prepozna potencijalne opasnosti: iz mnoštva rezultata pregleda i testova može da filtrira određene mustre ili nepravilnosti koje tako brzo ne bi mogli da pronađu čak ni najbolji stručnjaci.

Bol u grudima – VI bolje analizira snimke skenera

Vještačka inteligencija mogla bi da spasi život hiljadama pacijenata sa bolom u grudima kod kojih rizik od srčanog udara nije identifikovan tokom kompjuterske tomografije (CT) navodi se u studiju Oksfordskog univerziteta predstavljene 13. novembra.

Upoređivanjem standardnog postupka sa onim uz korišćenje veštačke inteligencije – naučnici su došli do zaključka: da bi primena veštačke inteligencije mogla da dovede do preko 20 odsto manje srčanih udara i osam odsto manje moždanih udara i smrti zbog otkazivanja srca, kao i da je isplativa za zdravstveni sistem.

Prvi put u svijetu kardiolozi su dobili procene rizika generisane vještačkom inteligencijom za 744 pacijenta, nakon čega su menjali lečenje pacijenata u do 45 odsto slučajeva.

„Naša studija je otkrila da neki pacijenti koji stižu u bolnicu sa bolom u grudima – i koje često umiruju i vraćaju kući – imaju veliki rizik od srčanog udara u narednoj deceniji, čak i u odsustvu bilo kakvog naznaka bolesti u njihovim srčanim arterijama. Pokazali smo da pružanje kardiolozima tačne slike rizika može da promeni i potencijalno poboljša tok lečenja mnogih srčanih pacijenata“, kaže Haralambos Antonijades koji vodi tim naučnika medicinskog odeljenja Redklif na Univerzitetu u Oksfordu.

Njihov fokus su inače mehanizmi kojima različiti depoi masnog tkiva utiču na kardiovaskularni sistem, posebno zidove krvnih sudova i srčani mišić (miokard). U medicinskoj nauci se sada masno tkivo smatra „biohemijskom fabrikom“ u ljudskom telu, koja proizvodi širok spektar bioaktivnih molekula, koji pak mogu da imaju ključnu ulogu u različitim tkivima.

Tri četvrtine pacijenata poslije skenera šalju kući kao zdrave

Zbog bola u grudima oko 350.000 ljudi godišnje u Velikoj Britaniji skenira srce. Taj pregled se smatra standardnim testom za otkrivanje suženja ili blokade koronarnih arterija.

Kod oko tri četvrtine skeniranih pacijenata nije bilo jasnih znakova značajnog suženja koronarnih arterija i nisu dalje lečeni.

Nažalost, mnogi od njih će u budućnosti umrijeti od srčanog udara, jer mala, neprimetna suženja, ako su upaljena, mogu da puknu i blokiraju arterije, što dovodi do srčanog udara. Do nedavno nije bilo moguće unapred identifikovati ove visokorizične pacijente.

Antonijadesov tim je analizirao podatke od preko 40.000 ljudi koji su bili podvrgnuti rutinskim CT kardiološkim pregledima u osam britanskih bolnica. Pacijenti su praćeni u proseku 2,7 godina.

Dok je kod onih sa značajnim suženjima koronarnih arterija vjerovatnoća od ozbiljnih srčanih smetnji ili smrti bila veća – dvostruko više pacijenata bez značajnih suženja doživelo je srčani udar ili je umrlo od posledica kardiovaskularnog oboljenja.

VI analizira upale, masno tkivo i minimalna suženja

Tim naučnika sa Oksforda je potom koristio svoju novu veštačku inteligenciju koja je obučena da koristi sledeće informacije:

– o promjenama u masnom tkivu oko upaljenih arterija, što može da ukaže na rizik od teških oboljenja kao što je infarkt

– o suženjima arterija

– o drugim kliničkim faktorima rizika.

Dalje testiranje na dodatnih 3.393 pacijenta tokom 7,7 godina pokazalo je da veštačka inteligencija može, nezavisno i tačno, da predvidi rizik od srčanih oboljenja.

A među onima, bez suženih arterija, ljudi sa najvišim nivoom upale u krvnim sudovima imali su više od deset puta veći rizik od smrti u poređenju sa onima sa nižim nivoima upale.

Vještačka inteligencija bolje čita EKG

Evo još jednog primjera: sredinom 2023. naučnici iz SAD i Kanade su predstavili veštačku inteligenciju koja traži sumnjive mustre na krivulji elektrokardiograma (EKG) i može da otkrije opasne blokade u koronarnim arterijama mnogo pouzdanije čak i od iskusnih kardiologa.

I ovde važi: što ranije se opasnost prepozna manji je rizik od pogoršavanja stanja. Tako je, na primjer, relativno bezopasnom rutinskom procedurom moguće ugraditi takozvane stentove, mnogo pre nego što dođe do opasnog začepljenja, prenosi RTS.

Related Topics:

Zdravlje

KADA SRCE ZOVE U POMOĆ! Kardiolog otkriva zašto se tegobe često pogrešno tumače

Umor, stezanje u grudima, kratak dah, nesanica, mučnina ili lupanje srca često se pripisuju stresu i preopterećenju, iako mogu da ukazuju na ozbiljan problem.

Kad srce zove u pomoć, trebalo bi ga poslušati, pogotovo što se kod žena simptomi ponekad ne prepoznaju na vrijeme, jer nisu tipični. Ne mora da postoji klasičan bol u grudima, već se javlja zamaranje, pritisak u vratu ili lopatici, kratak dah, mučnina, navodi kardiolog dr Tamara Urošević.

Tokom života žene prolaze kroz velike hormonske promene, pubertet, trudnoću i menopauzu, a sve to utiče na srce i krvne sudove. – Hormonski disbalans može da dovede do subjektivnog osjećaja nelagodnosti, pritiska ili probadanja u grudnom košu, hipertenzije, palpitacija ili ozbiljnijih aritmija – objašnjava kardiolog za Kurir.

Finiji i uži krvni sudovi

Kako je doktorka objasnila, zbog građe kardiovaskularnog sistema, žene su i u posebnom riziku.

– Krvni sudovi srca žena su finiji i uži, pa se masnoće lakše zadržavaju na sitnim krvnim sudovima, dok se kod muškaraca holesterol nagomilava na zidovima većih sudova. To znači da se kod žena ne prave klasične naslage, već se oštećuje sam zid krvnog suda – navodi dr Urošević.

Najčešći simptomi bolesti srca kod žena vezani su za spazme mikrocirkulacije. Javlja se stezanje u grudima zbog spazma malih krvnih sudova, zatim osjećaj preskakanja i lupanja srca – dodaje.

– I simptomi srčanog udara često izgledaju drugačije. Bol i stezanje u grudima jesu glavni simptom, ali žene mogu da imaju mučninu, povraćanje, preznojavanje, bol u vilici, vratu, leđima ili stomaku – upozorava doktorka.

Neliječeni faktori rizika
Na rizik utiču gojaznost, smanjena fizička aktivnost, svakodnevni stres i genetske predispozicije, kojima je uslovljen metabolizam masti, elastičnost krvnih sudova, građa srčanog mišića i sklonost ka aritmijama.

– Liječenje ženskog srca zahtijeva širu sliku, pa je pored kardiološkog pristupa, često važno da se uključe endokrinolog i psiholog kako bismo dobili kompletnu sliku i primenili sveobuhvatan terapijski pristup – navodi dr Urošević i dodaje da prevencija ostaje ključna.

– Uvijek se kreće od porodične istorije bolesti i genetske predispozicije, a zatim se u odnosu na životnu dob predlažu balansirana ishrana, redovna fizička aktivnost, kontrola stresa i preventivni pregledi – savjetuje.

Kod žena koje već imaju dijagnostikovane faktore rizika, redovne kontrole omogućavaju blagovremeno prilagođavanje terapije. Neliječeni faktori rizika, inače, mogu dovesti ne samo do infarkta, već i do srčane slabosti, poremećaja ritma, oštećenja zalistaka ili mikrovaskularne angine, koja se često zanemaruje.

– Ukoliko žene nemaju subjektivne tegobe, savetujem kardiološki pregled jednom godišnje, počevši od 25. godine života – poručuje dr Urošević.

Zabranjeno preuzimanje dijela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Nastavi čitati

Zdravlje

BILO BI DOBRO DA ZNATE! Šta se sve nalazi u sokovima u prahu?

Sokovi u prahu koje iz djetinjstva pamtimo u kuhinjskim ormarićima, koji su tu u svakom trenutku i o kojima više i ne razmišljamo.

Samo promiješamo kašičicu-dvije praška s vodom i eto napitka. Ali šta zapravo pijemo u tom piću? I kako od običnog praška nastane napitak koji ima okus kao sok od narandže, a narandže zapravo u njemu nema? Šećer, kiseline i puno pametne hemije

Instant vitaminski napitci rade se od mješavine šećera, kiselina, aroma, boja i vitamina u prahu.

Glavni sastojak najčešće je dekstroza (vrsta glukoze) koja daje slatkoću i nosi okus. Zatim dolaze limunska i askorbinska kiselina – prva stvara onaj kiselkasti “citrusni“ osjećaj, dok druga zapravo jest vitamin C, glavna zvijezda proizvoda.

Arome su ono što svemu daje prepoznatljiv okus.

Kod “narandže“ je to kombinacija sintetičkih i prirodnih aroma koje oponašaju svježinu voća, dok boja obično dolazi od prehrambenih pigmenata poput beta-karotena.

Neki dodaci poput maltodekstrina služe kao stabilizatori, drže prašak suvim i sprečavaju da se grudvice stvaraju kad otvorite vrećicu, prenosi Index.hr.

Ima li tu stvarno vitamina i je li to “zdravo“?

Ovi sokovi se već decenijama prodaju kao vitaminski napitak, ali količina vitamina koju dobijemo po čaši više spada u kategoriju “dnevnog dodatka“ nego “zdravog eliksira“.

U jednoj čaši ima otprilike onoliko vitamina C koliko i u pola narandže, što nije loše, ali ne čini je zdravijim od, recimo, vode s limunom.

S druge strane, ono što ne možemo zanemariti je šećer. Većina instant napitaka sadrži 80-85 grama šećera na 100 grama praška, što znači da čaša može imati i do dvije čajne kašičice. Nije katastrofa ako popijemo povremeno, ali ako pijemo svaki dan, teško da će to proći “neprimijećeno“.

Uprkos tome, ovi napici i dalje imaju svoje mjesto: praktični su.

Samo, kao i uvijek kad je riječ o šećeru, ključ je u mjeri.

Nastavi čitati

Zdravlje

UMORNI STE ČIM OTVORITE OČI: Doktorka upozorila, ovo može biti znak OZBILJNIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA

Mnogi se ovih dana žale na osjećaj umora koji ih prati od trenutka kada otvore oči.

Iako bi se moglo pomisliti da su krive vremenske prilike, ljekari ističu da to ovoga puta nije slučaj. Umor koji traje, upozoravaju, može biti posljedica iscrpljenosti, ali i prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Prema riječima dr Ivane Stefanović, portparola Zavoda za urgentnu medicinu Beograd, najčešći uzrok umora jeste – sam umor.

– Pretpostavljam da imate naporne radne nedjelje, prerano ustajete, kasno liježete, mnogo vremena provodite za računarom i telefonom. To dovodi do poremećaja sna i iscrpljenosti. Kod većine zdravih osoba, razlog za umor je upravo to – preopterećenost i nedostatak odmora – objašnjava doktorka za Blic TV.

Kada umor nije bezazlen
Iako se u većini slučajeva radi o običnom iscrpljivanju organizma, dr Stefanović upozorava da umor ne treba olako shvatati.

Kod žena, on može biti jedini znak infarkta miokarda ili drugog srčanog oboljenja.

– Umor koji dugo traje mora da se ispita. Kod žena on često bude jedini simptom srčanog problema, a ponekad i znak nekog onkološkog oboljenja. Ne bih da plašim, ali hronični umor nikada ne treba zanemariti – naglašava doktorka.

Umor kao nagovještaj virusne infekcije
Osim fizičke iscrpljenosti, uzrok umora može biti i početak virusne infekcije.

– Često čujemo da se neko osjeća loše, da mu je sve teško, a da ne može da definiše zašto. Poslije dva-tri dana pojavi se temperatura. Dakle, umor može biti prodromalni simptom bolesti, ali i znak da smo prerano počeli da radimo nakon preležane infekcije. Virusne bolesti često preležimo „na nogama“, što dodatno opterećuje srce i cijeli organizam – objašnjava dr Stefanović.

Vrijeme nije krivac za iscrpljenost
Za razliku od perioda velikih vremenskih oscilacija, trenutno stabilne temperature ne bi trebalo da budu uzrok umora.

– Vrijeme je sada prilično stabilno, nema ekstremnih promjena. Ako se adekvatno obučemo, organizmu nije potrebna dodatna energija da bi se prilagodio. Zato sadašnje iscrpljenje ne treba pripisivati vremenskim prilikama – navodi doktorka.

Kako da se oporavimo – savjeti ljekara
Doktorka Stefanović podseća da odmor nije luksuz, već potreba. Koliko radimo – toliko bi trebalo i da se odmaramo.

– Ako cijele nedjelje radimo bez predaha, moramo sjedeće da odmorimo. U suprotnom, razbolićemo se. Odmor ne podrazumjeva samo spavanje – to je i boravak u prirodi, šetnja, udisanje svježeg vazduha, kontakt sa zelenim površinama. Parkovi, rijeke, jezera – sve to dokazano umanjuje stres i pomaže oporavku organizma – kaže dr Stefanović.

Takođe, preporučuje da se dva sata prije spavanja izbjegava gledanje u ekran, jer plavo svjetlo ometa prirodni ritam sna.

– Nemojte pretjerivati sa kafama, izbjegavajte jutarnje napore dok je najhladnije, naročito ako imate srčano oboljenje. Šetajte po ravnom, a ne uzbrdo, i odmarajte kada osjećate potrebu. To nije ljenost, već briga o sebi – zaključuje doktorka.

Nastavi čitati

Aktuelno