Connect with us

Zdravlje

VELIKA POMOĆ ZA MEDICINU! Vještačka inteligencija predviđa INFARKT deset godina unaprijed

Vještačka inteligencija može bolje i brže od stručnjaka da čita i analizira rezultate skenera, EKG-a i drugih medicinskih pretraga, i tako na primjer predvidi infarkt deset godina unaprijed.

Najčešći uzrok smrti ljudi širom svijeta i dalje su kardiovaskularne bolesti – godišnje umre oko 17,3 miliona ljudi, a procenjuje se da bi do 2030. taj broj mogao da poraste na 23,6 miliona.

I mada broj obolelih od kardiovaskularnih bolesti raste, zahvaljujući boljim preventivnim i akutnim medicinskim mjerama – istovremeno se značajno smanjuje smrtnost, odnosno relativni broj umrlih.

Vještačka inteligencija (VI) će u budućnosti vjerovatno dodatno povećati ovaj pozitivan razvoj, jer može vrlo rano da prepozna potencijalne opasnosti: iz mnoštva rezultata pregleda i testova može da filtrira određene mustre ili nepravilnosti koje tako brzo ne bi mogli da pronađu čak ni najbolji stručnjaci.

Bol u grudima – VI bolje analizira snimke skenera

Vještačka inteligencija mogla bi da spasi život hiljadama pacijenata sa bolom u grudima kod kojih rizik od srčanog udara nije identifikovan tokom kompjuterske tomografije (CT) navodi se u studiju Oksfordskog univerziteta predstavljene 13. novembra.

Upoređivanjem standardnog postupka sa onim uz korišćenje veštačke inteligencije – naučnici su došli do zaključka: da bi primena veštačke inteligencije mogla da dovede do preko 20 odsto manje srčanih udara i osam odsto manje moždanih udara i smrti zbog otkazivanja srca, kao i da je isplativa za zdravstveni sistem.

Prvi put u svijetu kardiolozi su dobili procene rizika generisane vještačkom inteligencijom za 744 pacijenta, nakon čega su menjali lečenje pacijenata u do 45 odsto slučajeva.

„Naša studija je otkrila da neki pacijenti koji stižu u bolnicu sa bolom u grudima – i koje često umiruju i vraćaju kući – imaju veliki rizik od srčanog udara u narednoj deceniji, čak i u odsustvu bilo kakvog naznaka bolesti u njihovim srčanim arterijama. Pokazali smo da pružanje kardiolozima tačne slike rizika može da promeni i potencijalno poboljša tok lečenja mnogih srčanih pacijenata“, kaže Haralambos Antonijades koji vodi tim naučnika medicinskog odeljenja Redklif na Univerzitetu u Oksfordu.

Njihov fokus su inače mehanizmi kojima različiti depoi masnog tkiva utiču na kardiovaskularni sistem, posebno zidove krvnih sudova i srčani mišić (miokard). U medicinskoj nauci se sada masno tkivo smatra „biohemijskom fabrikom“ u ljudskom telu, koja proizvodi širok spektar bioaktivnih molekula, koji pak mogu da imaju ključnu ulogu u različitim tkivima.

Tri četvrtine pacijenata poslije skenera šalju kući kao zdrave

Zbog bola u grudima oko 350.000 ljudi godišnje u Velikoj Britaniji skenira srce. Taj pregled se smatra standardnim testom za otkrivanje suženja ili blokade koronarnih arterija.

Kod oko tri četvrtine skeniranih pacijenata nije bilo jasnih znakova značajnog suženja koronarnih arterija i nisu dalje lečeni.

Nažalost, mnogi od njih će u budućnosti umrijeti od srčanog udara, jer mala, neprimetna suženja, ako su upaljena, mogu da puknu i blokiraju arterije, što dovodi do srčanog udara. Do nedavno nije bilo moguće unapred identifikovati ove visokorizične pacijente.

Antonijadesov tim je analizirao podatke od preko 40.000 ljudi koji su bili podvrgnuti rutinskim CT kardiološkim pregledima u osam britanskih bolnica. Pacijenti su praćeni u proseku 2,7 godina.

Dok je kod onih sa značajnim suženjima koronarnih arterija vjerovatnoća od ozbiljnih srčanih smetnji ili smrti bila veća – dvostruko više pacijenata bez značajnih suženja doživelo je srčani udar ili je umrlo od posledica kardiovaskularnog oboljenja.

VI analizira upale, masno tkivo i minimalna suženja

Tim naučnika sa Oksforda je potom koristio svoju novu veštačku inteligenciju koja je obučena da koristi sledeće informacije:

– o promjenama u masnom tkivu oko upaljenih arterija, što može da ukaže na rizik od teških oboljenja kao što je infarkt

– o suženjima arterija

– o drugim kliničkim faktorima rizika.

Dalje testiranje na dodatnih 3.393 pacijenta tokom 7,7 godina pokazalo je da veštačka inteligencija može, nezavisno i tačno, da predvidi rizik od srčanih oboljenja.

A među onima, bez suženih arterija, ljudi sa najvišim nivoom upale u krvnim sudovima imali su više od deset puta veći rizik od smrti u poređenju sa onima sa nižim nivoima upale.

Vještačka inteligencija bolje čita EKG

Evo još jednog primjera: sredinom 2023. naučnici iz SAD i Kanade su predstavili veštačku inteligenciju koja traži sumnjive mustre na krivulji elektrokardiograma (EKG) i može da otkrije opasne blokade u koronarnim arterijama mnogo pouzdanije čak i od iskusnih kardiologa.

I ovde važi: što ranije se opasnost prepozna manji je rizik od pogoršavanja stanja. Tako je, na primjer, relativno bezopasnom rutinskom procedurom moguće ugraditi takozvane stentove, mnogo pre nego što dođe do opasnog začepljenja, prenosi RTS.

Zdravlje

ŠKRBIĆ NAJAVIO! “Od jeseni moguće liječenje pacijenata iz Srpske RUSKOM VAKCINOM PROTIV RAKA”

Nova ruska vakcina protiv melanoma je u završnoj fazi kliničkih ispitivanja, a banjalučki Medicinski fakultet spreman je da se uključi u klinička ispitivanja i Republika Srpska opredijeljena da se ova vakcina primjenjuje i kod domaćih pacijenata.

Dekan Medicinskog fakulteta Ranko Škrbić rekao je za RTRS da ruski timovi rade na još četiri ili pet vakcina za druge vrste tumora.

– Oni već to imaju spremno i neće sjediti skrštenih ruku, timovi rade na tome. Mene je upravo zainteresovala mogućnost da i mi pripremimo pacijente koji bi potencijalno odgovarali takvoj terapiji – rekao je on.
Škrbić je dodao da sutra putuje u Rusiju i da namjerava da vidi kako se Medicinski fakultet može uključiti u ispitivanja, ali i da ponudi određeni broj pacijenata za liječenje.

– Oni će morati da profilišu koji pacijenti će moći da prime terapiju – rekao je on, dodajući da očekuje da će grupa pacijenata iz Republike Srpske već na jesen moći da primi vakcinu.

Škrbić je pojasnio da bi na početku pacijenti iz Srpske morali da idu u Rusiju, ali da je moguće da će kasnije biti omogućena primjena ove vakcine i u Srpskoj.
Podsjećamo, tvorac vakcine protiv melanoma je direktor Instituta “Gamaleja” Aleksandar Gincburg, koji je napravio i MRNK vakcinu protiv raka personalizovanu za svaki određeni tumor i svakog određenog pacijenta.

Sa Gincburgom, koji je i tvorac vakcine sputnjik V, nedavno je u Moskvi razgovarao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i to upravo o mogućnostima primjene vakcine protiv melanoma u Srpskoj.
BL-PORTAL

Nastavi čitati

Zdravlje

ODLIČNE ZA ZDRAVLJE! Kao trešnje utiču na tijelo?

Iako im cijene rastu iz godine u godinu, teško je odoljeti ukusu ovih slatkih delikatesa, koje su bogate hranljivim materijama i zdravstveno korisnim svojstvima.

Trešnje, iako su uglavnom sastavljene od vode – oko 80 odsto – snabdjevaju tijelo vrijednim hranljivim materijama. Porcija od 100 g sadrži, između ostalog, 16 g ugljenih hidrata i 2 g vlakana. Nizak sadržaj masti – 0,2 g i proteina – 1,06 g, čini ih laganim, ali vrijednim dodatkom ishrani.
Ovo voće je odličan izvor vitamina C – 7 mg na 100 g, ključnog za izgradnju imuniteta i zaštitu ćelija od oksidativnog oštećenja. Pored toga, trešnje obezbjeđuju folnu kiselinu, vitamine A, E i K, kao i minerale poput kalcijuma, gvožđa, kalijuma (222 mg) i joda, čiji je sadržaj impresivnih 330 mg u 100 g voća.
Trešnje su bogate polifenolima i antocijaninima, koji imaju antiinflamatorno dejstvo i djeluju protiv oksidativnog stresa. Studije pokazuju da ovo voće može efikasno da smanji oštećenja kože uzrokovana slobodnim radikalima i takođe ublaži upale. Moguće je da mogu da smanje rizik od razvoja bolesti kao što su hipertenzija i dijabetes tipa 2.

Jedna od najvećih prednosti trešanja je njihov sadržaj vlakana, što pozitivno utiče na digestivni sistem. Redovna konzumacija ovih plodova može da poboljša rad crijeva i spriječi zatvor. Obrok bogat vlaknima takođe pomaže u kontroli tjelesne težine i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Podjednako važan sastojak prisutan u trešnjama je jod, esencijalni element za pravilno funkcionisanje štitne žlijezde. Adekvatna količina joda u ishrani doprinosi proizvodnji hormona štitne žlijezde, koji utiču na razvoj i metabolizam tijela. Idealan su dodatak ishrani starijih osoba zato što sadrže kalijum, koji pomaže u regulisanju krvnog pritiska i podržava zdravlje srca. Pored toga, puni su bioaktivnih sastojaka koji mogu da poboljšaju kvalitet sna i smanje rizik od demencije.

Uprkos relativno visokom sadržaju prirodnih šećera (13 g na 100 g), trešnje imaju nizak glikemijski indeks. To znači da dijabetičari mogu da konzumiraju ovo voće, iako u umjerenim količinama, bez rizika od naglih skokova glukoze u krvi, piše Mondo.

Trešnje je najbolje jesti sirove, ubrane direktno sa drveta ili kupljene na lokalnoj pijaci. Mogu da se koriste na mnogo načina u kuhinji. Ovo je voće koje ne samo da oduševljava svojim ukusom, već i pruža tijelu brojne zdravstvene koristi. To je dobar razlog da ih češće jedete tokom ljetnje sezone i uvedete ih u svoju svakodnevnu ishranu.

Nastavi čitati

Zdravlje

OVAJ BOL NIPOŠTO ne smijete ignorisati jer ukazuje na SRČANI UDAR

Brza reakcija i prepoznavanje ranih simptoma srčanog udara mogu bukvalno spasiti život, upozoravaju kardiolozi. Jedan od najvažnijih znakova koje tijelo šalje jeste bol u ruci – najčešće u lijevoj, ali ni bol u desnoj ruci ne treba zanemariti.

Naime, bol koji se javlja u lijevoj ruci jedan je od klasičnih simptoma srčanog udara, jer su nervni putevi srca i ruke međusobno povezani. Međutim, ljekari naglašavaju da kod određenih pacijenata, posebno žena, bol može prenijeti i u desnu ruku, ramena ili čak u leđa. Upravo zbog toga važno je obratiti pažnju i na druge simptome koji mogu ukazivati na srčani udar.

Jedan od rjeđih simptoma koji takođe može ukazivati na problem sa srcem jeste – napad kašlja bez prisustva prehlade ili infekcije.
Stručnjaci upozoravaju da je u takvim situacijama vrijeme presudno. Ako primijetite neki od ovih simptoma kod sebe ili druge osobe, odmah pozovite hitnu pomoć. Ne pokušavajte da „sačekate da prođe“, jer odlaganje može imati kobne posljedice.

Prevencija i redovne kontrole kod ljekara takođe igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca. Zdrav način života, pravilna ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje stresa – najbolji su saveznici u borbi protiv srčanih bolesti, piše Naj žena.

Nastavi čitati

Aktuelno